Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Prenatrpani stanovi (27.01.2021)

Od 27 država članica Evropske unije, Rumunija je na prvom mestu po prenaseljenim domaćinstvima. U takvim stanovima živi 45,8% stanovništva Rumunije, odnosno nema dovoljno soba za broj ili za starost ljudi u domaćinstvu. Bugarska (41,1%), Hrvatska (38,5%), Letonija (42,2%) i Poljska (37,6%) takođe beleže rekordne procente. To su statistički podaci koje pruža Eurostat, koji dodaje da su, s druge strane, države članice sa najnižom stopom prenaseljenosti Kipar sa 2,2%, ali i Irska (3,2%), Malta (3,7%) i Holandija (4,8%). Stanovi koji se smatraju prenaseljenim takođe su oni u kojima se deca igraju u istoj sobi sa roditeljima koji pokušavaju da rade na daljinu tokom perioda karantina izazvanog pandemijom KOVIDA-19. Štaviše, prenatrpani stanovi mogu predstavljati veći rizik od širenja virusa, piše Eurostat. Prenatrpanost ima i poseban psihološki uticaj, jer čovek više nema lični prostor, a privatnost ne postoji. Psiholog Danijela Jonesku nam kaže šta osećaju ljudi u onakvim uslovima: Čovek se oseća dobro u jednom prostoru ako je sam. On to doživljava kao produžetak svog tela. Naša kuća, naš automobil, olovka kojom pišemo ili čak stolica na kojoj sedimo u kancelariji doživljavamo kao deo sebe. Tako stranci ne smeju da prilaze, a dozvoljeni su samo ljudi sa kojima imate dobre odnose (roditelji, partner, bliski prijatelji). Jasno razgraničenje dela prostora u kome se osećamo vlasnicima povezano je sa potrebom da budemo u kontaktu sa sobom, sa svojom suštinom. Ovde analiziramo svoje držanje, postavljamo pitanja, pravimo planove i projekte. U slučaju zajedničkog stanovanja, ako vam je uskraćen prostor u kojem imate potpunu kontrolu, osećaj udobnosti i sigurnosti, skloni ste da se depersonalizujete. I postajete ranjivi. Nekako, vaš život počinje da vam ne pripada. Mešate se sa drugima, živite kroz druge. Više za druge nego za tebe, imaš osećaj da postaneš glup. Rumun ima čak i izraz: ne ulazi mi u dušu! Ako razumete princip ličnog prostora, možete izbeći nesporazume. Naučite da budete svesni sebe i drugih. Naučite da namećete ograničenja, da odbijate. Na taj način ćete steći poverenje i poštovanje u odnosu sa sobom i drugima. Da ne spominjem da ćete imati bolje zdravlje, izbegavaćete prenos virusa i bakterija držeći se ove distance “.

Prenatrpani stanovi (27.01.2021)
Prenatrpani stanovi (27.01.2021)

, 27.01.2021, 12:49

Od 27 država članica Evropske unije, Rumunija je na prvom mestu po prenaseljenim domaćinstvima. U takvim stanovima živi 45,8% stanovništva Rumunije, odnosno nema dovoljno soba za broj ili za starost ljudi u domaćinstvu. Bugarska (41,1%), Hrvatska (38,5%), Letonija (42,2%) i Poljska (37,6%) takođe beleže rekordne procente. To su statistički podaci koje pruža Eurostat, koji dodaje da su, s druge strane, države članice sa najnižom stopom prenaseljenosti Kipar sa 2,2%, ali i Irska (3,2%), Malta (3,7%) i Holandija (4,8%). Stanovi koji se smatraju prenaseljenim takođe su oni u kojima se deca igraju u istoj sobi sa roditeljima koji pokušavaju da rade na daljinu tokom perioda karantina izazvanog pandemijom KOVIDA-19. Štaviše, prenatrpani stanovi mogu predstavljati veći rizik od širenja virusa, piše Eurostat. Prenatrpanost ima i poseban psihološki uticaj, jer čovek više nema lični prostor, a privatnost ne postoji. Psiholog Danijela Jonesku nam kaže šta osećaju ljudi u onakvim uslovima: Čovek se oseća dobro u jednom prostoru ako je sam. On to doživljava kao produžetak svog tela. Naša kuća, naš automobil, olovka kojom pišemo ili čak stolica na kojoj sedimo u kancelariji doživljavamo kao deo sebe. Tako stranci ne smeju da prilaze, a dozvoljeni su samo ljudi sa kojima imate dobre odnose (roditelji, partner, bliski prijatelji). Jasno razgraničenje dela prostora u kome se osećamo vlasnicima povezano je sa potrebom da budemo u kontaktu sa sobom, sa svojom suštinom. Ovde analiziramo svoje držanje, postavljamo pitanja, pravimo planove i projekte. U slučaju zajedničkog stanovanja, ako vam je uskraćen prostor u kojem imate potpunu kontrolu, osećaj udobnosti i sigurnosti, skloni ste da se depersonalizujete. I postajete ranjivi. Nekako, vaš život počinje da vam ne pripada. Mešate se sa drugima, živite kroz druge. Više za druge nego za tebe, imaš osećaj da postaneš glup. Rumun ima čak i izraz: ne ulazi mi u dušu! Ako razumete princip ličnog prostora, možete izbeći nesporazume. Naučite da budete svesni sebe i drugih. Naučite da namećete ograničenja, da odbijate. Na taj način ćete steći poverenje i poštovanje u odnosu sa sobom i drugima. Da ne spominjem da ćete imati bolje zdravlje, izbegavaćete prenos virusa i bakterija držeći se ove distance “.



I deci je potreban lični prostor. Odrasli to moraju da razumeju da bi odgajali uravnoteženo dete, kaže Danijela Jonesku: Povreda ličnog prostora deluje kao da vam stranac ulazi nepozvan. Pokreće se mehanizam reakcije na opasnost, želja za borbom ili bekstvom. Proizvodnja adrenalina se povećava, a vi imate stanje nelagodnosti, postajete nervozni i uznemireni. Povećava se i agresivnost. Ako se kršenje ličnih granica nastavi, kao što se, na primer, dešava u prenatrpanom stanu, i ne možete učiniti ništa da biste uklonili opasnost ili se udaljili od nje, negativne emocije se internalizuju. I tako se pojavljuju napadi besa, sukobi i stres. To je svojevrstan početak samouništenja, jer unutrašnja nemoć utiče na psihu, ali i na zdravlje. Dakle, na kraju ćete se verovatno razboleti. Najgore je, međutim, u slučaju dece. Odrasli ne razumeju da je i deci posle 3-4 godine potreban intimni i lični prostor i ulaze u dečiju sobu bez kucanja na vrata, grle ih bez dozvole, primoravaju na izvođenje određenih radnji. Čak i ako roditelj ima dobre namere, ovo ponašanje će dete pretvoriti u žrtvu zlostavljanja: fizičkog, emocionalnog, ali i seksualnog. Dakle, bez obzira koliko je mali životni prostor, on ograničava površinu od 12 kvadratnih metara samo za dete i njegov svemir. Poštujte ga i na taj način ćete podići uravnoteženu odraslu osobu. “



Lični prostor se doživljava drugačije, u zavisnosti od kulture, civilizacije, pola. Ako su muškarci agresivniji u ograničavanju teritorije, žene lakše podnose kršenje ličnih granica. Danijela Jonesku objašnjav: Lični prostor se mora posmatrati kroz prizmu kulture, civilizacije, pola i navika pojedinca. Eksplozija stanovništva i prenatrpanost smanjili su naš lični prostor i povećali toleranciju za upad. Na primer, ako ste rođeni i odrasli u malom stanu, punom nameštaja, okruženi braćom i sestrama, roditeljima, bakama i dekama i možda nekim kućnim ljubimcima, sigurno ćete se natrpati u autobusu i zavoleti redove pred prodavnicama. Za vas je gužva znak sigurnosti i udobnosti. Ali nemojte se iznenaditi ako ću ja, rođen i odrastao u zemlji sa velikim prostorima, odmah, pa čak i agresivno reagovati na prisilni pristup. Muškarci brzo ograničavaju svoju teritoriju, reaguju na svaki pokušaj njegovog kršenja. Žene po svojoj prirodi imaju potrebu za bliskošću i naklonošću i tako lakše podnose upad u lični prostor. U Americi, ali posebno u anglosaksonskim zemljama, lična udaljenost je veoma velika (ako ispružite ruku, jedva možete dodirnuti prste drugog). U Evropi je manja , a u Aziji od 40-50 centimetara, a što za nas znači intimno, za njih je socijalna udaljenost. Naučnici kažu da kršenjem ličnog prostora pretvaramo one oko sebe u predmete, izbegavajući fizički i vizuelni kontakt sa njima.“



Prošle godine, 70-75% stanovništva živelo je u nedovoljno useljenom stanovanju, što znači da je stan prevelik za potrebe onih koji žive u tim domaćinstvima, na Malti, Kipru i u Irskoj. Ostale države članice u kojima više od polovine stanovništva živi u nedovoljno useljenim stanovima su Španija, Luksemburg, Belgija i Holandija. Nasuprot tome, manje od 15% stanovništva živelo je u neuseljenim stanovima, odnosno 7,7 odsto u Rumuniji, zatim u Letoniji (9,6%), Grčkoj (10,7%), Bugarskoj (11,5%), Hrvatskoj (12%), Slovačkoj (14%) i Italiji (14,2%).


צילום: mastersenaiper / pixabay.com
Društvo Среда, 18 новембар 2026

EU i stambena kriza (18.11.2026)

Evropska unija se već nekoliko godina suočava sa stambenom krizom koja pogađa sve veći broj građana. Cene nekretnina porasle su u proseku za čak 60 od…

EU i stambena kriza (18.11.2026)
(Foto: Tumisu / pixabay.com)
Društvo Среда, 11 новембар 2026

Šta se promenilo u borbi protiv nasilja u porodici (11.11.2026)

Nasilje u porodici ponovo je u centru pažnje javnosti nakon što je rumunska policija objavila najnovije statističke podatke. Tokom prvih devet meseci …

Šta se promenilo u borbi protiv nasilja u porodici (11.11.2026)
Foto: Vitaly Gariev / unsplash.com
Društvo Среда, 04 новембар 2026

Mladi u Rumuniji i tržište rada (04.11.2026)

Podaci Evrostata pokazuju da Rumunija trenutno ima najveći procenat mladih u Evropskoj uniji koji ne rade niti se školuju. Kada je reč o nezaposlenost…

Mladi u Rumuniji i tržište rada (04.11.2026)
Foto: pixabay.com
Društvo Среда, 28 октобар 2026

Kvalitet života u Rumuniji (28.10.2026)

Kada govorimo o kvalitetu života, pre svega mislimo na fizičko i psihičko zdravlje: biološko blagostanje, odsustvo bola ili hroničnih bolesti, svakodn…

Kvalitet života u Rumuniji (28.10.2026)
Društvo Среда, 21 октобар 2026

Spasimo decu – Digitalno blagostanje dece u Rumuniji (21.10.2026)

Program organizacija „Spasimo decu“ i Fondacije „Vodafon“ omogućio je digitalno obrazovanje za više od 21.000 učenika u Rumuniji. Mnoga deca u Rumunij…

Spasimo decu – Digitalno blagostanje dece u Rumuniji (21.10.2026)
Društvo Среда, 14 октобар 2026

„Platforma ne radi“: mnogi strani radnici ostaju bez prava boravka

U aprilu je Vlada Rumunije usvojila novu uredbu o zapošljavanju i angažovanju stranih radnika, nakon višemesečnih pregovora sa zainteresovanim stranam…

„Platforma ne radi“: mnogi strani radnici ostaju bez prava boravka
Društvo Среда, 07 октобар 2026

Da li je Rumuna sve manje i da li su stariji? (07.10.2026)

Na dan 1. januara 2026. godine, Rumunija je imala 19.041.322 stanovnika sa prebivalištem u zemlji, pokazuju preliminarni podaci koje je krajem avgusta…

Da li je Rumuna sve manje i da li su stariji? (07.10.2026)
Društvo Среда, 09 септембар 2026

Ima li života posle droge? (09.09.2026)

Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner i Agencija Evropske unije za droge (EUDA) predstavili su početkom juna Evropski izveš…

Ima li života posle droge? (09.09.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company