Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Oblici vinskih flaša

Rumuni u proseku potroše 2,5 boce vina mesečno, što predstavlja 23,5 litara godišnje, po glavi stanovnika.

Oblici vinskih flaša
Oblici vinskih flaša

и , 17.05.2024, 15:43

Rumuni u proseku potroše 2,5 boce vina mesečno, što predstavlja 23,5 litara godišnje, po glavi stanovnika. Brojke su relativno stabilne poslednjih godina, povećavajući se u odnosu na 2015-2017, prema proračunima Međunarodne organizacije vina. Rumunija je na 13. mestu u svetu po potrošnji vina po glavi stanovnika, sa nešto više od 23 litra godišnje, 30 boca godišnje, 2,5 mesečno. U rangiranju vodeći je Portugal, veliki proizvođač i potrošač, sa 52 litra po osobi godišnje (6 boca mesečno). Sledeće na rang listi su Francuska i Italija, gde postoji prava vinska kultura. U Francuskoj, gotovo da nema ručka ili večere bez čaše vina.

U Rumuniji postoje velike razlike između urbanih i ruralnih područja, u ruralnim sredinama se preferiraju druga pića ili domaće vino. Međutim, za potrošače flaširanih vina oblik i boja boca imaju poseban značaj, saznajemo od Đorđa Ignata, u svetu stručnjaka poznatog kao „Đorđe Vino“, predavača na Višoj somelijerskoj školi, rumunskoj filijali, člana Udruženje „Ljubitelji vina“ Rumunije.

Kada smo u restoranu ili u vinskom odeljenju prodavnice, okruženi smo brojnim flašama, različitih boja, oblika, sa etiketama koje nas vizuelno oduševljavaju. Sa stanovišta boja, boce pokrivaju raznoliku paletu, najčešće su providne, i koriste se za bela i roze vina, ili mrke boje, koje se preferiraju za crvena vina i zelene, koje se koriste i za bela vina, kao i za crvena vina.

U novije vreme, iz marketinških razloga, koriste se za vino i plave boce, ili u drugim nekonvencionalnim tonovima. Što se tiče veličine, stvari postaju još interesantnije. Zadržava se standardna veličina od 750 ml ili 75 cl. Pokušaću da navedem glavne vrste flaša donekle netipičnog kapaciteta i ponešto o svakoj od njih.

Imamo manju flašu. Ima ih zapravo više, ali želim da pomenem samo onu od 375 ml, dakle pola normalne standardne količine, koja se koristi za slatka desertna vina iz regiona Sote. Zašto? Ako je randman kod običnog vina 65%, kod ovih slatkih vina, zbog načina dobijanja, randman je 12%, proizvodnja je veoma mala, pa je zato i usvojena ova vrsta flaša. Standardna boca, kao što sam rekao, ima 750 ml, iako normalno ima sadržaj od 770 ml. Zašto? Zbog čepa i tog kiseonika između tečnosti i čepa.

Đorđe Ignat nam je skrenuo pažnju na druge atipične veličine boca:

Sledi flaša od 1,5 litara, najviše korišćena. Imajte na umu da svaki put imamo višekratnik od 750 ml u ovoj skali veličine boce. Nakon toga imamo flašu od 2,25 litara, što je ekvivalent tri standardne flaše, koja se obično naziva „Mari Žan“, flaša od 3 litra, „Žeroboam“, flaša od 4,5 litara, „Reoboam“, flaša od 6 litara, „Metuzalem“, flaša od 9 litara, „Salmanazar“, flaša od 12 litara, „Baltazar“, flaša od 15 litara, ekvivalent dvadeset standardnih flaša, nalazi se pod imenom „Nabukodonosor“.

Da bi se zapamtio redosled ovih boca, najvažnija je mnemonička procedura. Pomislite na Abrakadabru imamo ma-že-ma-sal-ba-na: ma iz Magnuma, že je Žerovoam, re je Reoboam, ma je Matuzalem, sal je Salmanazar, ba je Baltazar, na – Nabukodonosor.

I oblik flaše ima značenje, kako nam objašnjava Đorđe Ignat:

Sa stanovišta forme, ovde imamo tri standarda. Burgundska flaša, koja se naziva i „Burginjon“, namenjena vinima iz regiona Burgonj, pojavljuje se krajem 17. veka. Ima veoma tanak vrat sa kosim merlinom i blago konično telo. Ima prsten na vrhu koji dodaje majstor staklar. „Burginjon“ flaša je tipičan francuski model flaše. U takvim bocama možete pronaći skoro sve vrste šardonea na svetu. „Bordole“ flaša, ponovo vodi u poznatom francuskom području proizvodnje vina. Prilično je visoka, sa relativno tankim vratom, jer su čepovi u ranim danima bili mnogo manjeg prečnika: 18 milimetara umesto današnjih 24, sa izraženim, naglašenim ramenima i koničnim telom. Ramena su posebno dizajnirana da olakšaju dekantaciju vina.

Fina, elegantna „Alzaška flaša“, takođe nazvana „Flut d’Alsas“ (Alzaška frula“), najviša je. Zaštićena je zakonom od 1955. godine. Rezervisana je isključivo za vina iz Alzasa. Razne oblasti u Francuskoj imaju svoje flaše. Daću vam samo jedan primer: u Provansi, vinska kuća „Ot“ (Haute), danas poznata po stvaranju sopstvenog modela flaše, koji su usvojili mnogi provansalski proizvođači rozea. Model ima oblik amfore i patentiran je 1923.

Iako zapravo postoje stotine vrsta flaša vina, većina proizvođača vina danas i dalje koristi ova tri izuzetno poznata oblika: rizling flaša (alzaška), bordole flaša i burgundac flaša, koje se sve mogu naći na policama prodavnica. Ali ne zaboravite, konzumirajte vino umereno, bez obzira na oblik i veličinu flaše!

Foto facebook.com/TabaradeZbor
Rumunija danas Уторак, 07 октобар 2025

Letački kamp za decu (07.10.2025)

Tokom letnjeg raspusta, oko 200 dece je uživalo u iskustvu koje je pružio Kamp letenja! Polazeći od ideje da nema srećnijih putnika na svetu od...

Letački kamp za decu (07.10.2025)
Rumunija danas Уторак, 30 септембар 2025

Sto koji ujedinjuje (30.09.2025)

Došli su, i mladi i stari, mnogi obučeni u narodne nošnje, kako bi seli za veliki sto postavljen u tvrđavi Alba Karolina u Alba Juliji (grad u...

Sto koji ujedinjuje (30.09.2025)
Filmul
Rumunija danas Уторак, 23 септембар 2025

Kako biti glumac bez glasa? (23.09.2025)

Pre godinu dana lansiran je kratki film koji je postigao uspeh: „Ljubav bez reči“.Ovog meseca, istoimeni dugometražni film stiže u bioskope, u...

Kako biti glumac bez glasa? (23.09.2025)
Fotografia de arhivă recreează universuri la 150 ani de la naşterea Reginei Maria
Rumunija danas Уторак, 16 септембар 2025

Arhivska fotografija oživljava prošlost povodom 150 godina od rođenja kraljice Marije (16.09.2025)

Pjatra Njamc, Dolina Žiuluj, Alba Julija, Feltičeni, Bukurešt, Pitešti, Kurtea de Arđeš i Kluž su samo neki od gradova u kojima je gostovala...

Arhivska fotografija oživljava prošlost povodom 150 godina od rođenja kraljice Marije (16.09.2025)
Rumunija danas Уторак, 09 септембар 2025

Međunarodni festival ekoperformans filma oživljava Dolinu Žiului (09.09.2025)

Film, performativne umetnosti i ekologija spojili su se u međunarodnom, kreativnom i izuzetno aktuelnom okruženju u dolini Žiului, povodom pete...

Međunarodni festival ekoperformans filma oživljava Dolinu Žiului (09.09.2025)
Rumunija danas Уторак, 18 март 2025

Biciklom do rta Horn

Danas ćemo pričati ne samo o svetskoj premijeri, već i o misiji promovisanja čitanja i sporta među mladima, koju su krajem prošle godine...

Biciklom do rta Horn
Rumunija danas Уторак, 04 март 2025

Udruženje „Kratkog lanca ishrane“ na „Zelenoj nedelji“ u Berlinu

Udruženje „Kratak lanac ishrane“ predstavilo je autentične rumunske proizvode iz okruga Alba, Bakau, Konstanca, Đurđu i Maramureš, na...

Udruženje „Kratkog lanca ishrane“ na „Zelenoj nedelji“ u Berlinu
Rumunija danas Уторак, 18 фебруар 2025

Turneja „Put slobode“, sertifikovana od Ginisove knjige rekorda

Povodom 35. godišnjice Decembarske revolucije iz 1989. i promovisanje ideje slobode, violinistkinja Diana Žipa i pijanista Štefan Doniga krenuli...

Turneja „Put slobode“, sertifikovana od Ginisove knjige rekorda

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company