Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Oblici vinskih flaša

Rumuni u proseku potroše 2,5 boce vina mesečno, što predstavlja 23,5 litara godišnje, po glavi stanovnika.

Oblici vinskih flaša
Oblici vinskih flaša

и , 17.05.2024, 15:43

Rumuni u proseku potroše 2,5 boce vina mesečno, što predstavlja 23,5 litara godišnje, po glavi stanovnika. Brojke su relativno stabilne poslednjih godina, povećavajući se u odnosu na 2015-2017, prema proračunima Međunarodne organizacije vina. Rumunija je na 13. mestu u svetu po potrošnji vina po glavi stanovnika, sa nešto više od 23 litra godišnje, 30 boca godišnje, 2,5 mesečno. U rangiranju vodeći je Portugal, veliki proizvođač i potrošač, sa 52 litra po osobi godišnje (6 boca mesečno). Sledeće na rang listi su Francuska i Italija, gde postoji prava vinska kultura. U Francuskoj, gotovo da nema ručka ili večere bez čaše vina.

U Rumuniji postoje velike razlike između urbanih i ruralnih područja, u ruralnim sredinama se preferiraju druga pića ili domaće vino. Međutim, za potrošače flaširanih vina oblik i boja boca imaju poseban značaj, saznajemo od Đorđa Ignata, u svetu stručnjaka poznatog kao „Đorđe Vino“, predavača na Višoj somelijerskoj školi, rumunskoj filijali, člana Udruženje „Ljubitelji vina“ Rumunije.

Kada smo u restoranu ili u vinskom odeljenju prodavnice, okruženi smo brojnim flašama, različitih boja, oblika, sa etiketama koje nas vizuelno oduševljavaju. Sa stanovišta boja, boce pokrivaju raznoliku paletu, najčešće su providne, i koriste se za bela i roze vina, ili mrke boje, koje se preferiraju za crvena vina i zelene, koje se koriste i za bela vina, kao i za crvena vina.

U novije vreme, iz marketinških razloga, koriste se za vino i plave boce, ili u drugim nekonvencionalnim tonovima. Što se tiče veličine, stvari postaju još interesantnije. Zadržava se standardna veličina od 750 ml ili 75 cl. Pokušaću da navedem glavne vrste flaša donekle netipičnog kapaciteta i ponešto o svakoj od njih.

Imamo manju flašu. Ima ih zapravo više, ali želim da pomenem samo onu od 375 ml, dakle pola normalne standardne količine, koja se koristi za slatka desertna vina iz regiona Sote. Zašto? Ako je randman kod običnog vina 65%, kod ovih slatkih vina, zbog načina dobijanja, randman je 12%, proizvodnja je veoma mala, pa je zato i usvojena ova vrsta flaša. Standardna boca, kao što sam rekao, ima 750 ml, iako normalno ima sadržaj od 770 ml. Zašto? Zbog čepa i tog kiseonika između tečnosti i čepa.

Đorđe Ignat nam je skrenuo pažnju na druge atipične veličine boca:

Sledi flaša od 1,5 litara, najviše korišćena. Imajte na umu da svaki put imamo višekratnik od 750 ml u ovoj skali veličine boce. Nakon toga imamo flašu od 2,25 litara, što je ekvivalent tri standardne flaše, koja se obično naziva „Mari Žan“, flaša od 3 litra, „Žeroboam“, flaša od 4,5 litara, „Reoboam“, flaša od 6 litara, „Metuzalem“, flaša od 9 litara, „Salmanazar“, flaša od 12 litara, „Baltazar“, flaša od 15 litara, ekvivalent dvadeset standardnih flaša, nalazi se pod imenom „Nabukodonosor“.

Da bi se zapamtio redosled ovih boca, najvažnija je mnemonička procedura. Pomislite na Abrakadabru imamo ma-že-ma-sal-ba-na: ma iz Magnuma, že je Žerovoam, re je Reoboam, ma je Matuzalem, sal je Salmanazar, ba je Baltazar, na – Nabukodonosor.

I oblik flaše ima značenje, kako nam objašnjava Đorđe Ignat:

Sa stanovišta forme, ovde imamo tri standarda. Burgundska flaša, koja se naziva i „Burginjon“, namenjena vinima iz regiona Burgonj, pojavljuje se krajem 17. veka. Ima veoma tanak vrat sa kosim merlinom i blago konično telo. Ima prsten na vrhu koji dodaje majstor staklar. „Burginjon“ flaša je tipičan francuski model flaše. U takvim bocama možete pronaći skoro sve vrste šardonea na svetu. „Bordole“ flaša, ponovo vodi u poznatom francuskom području proizvodnje vina. Prilično je visoka, sa relativno tankim vratom, jer su čepovi u ranim danima bili mnogo manjeg prečnika: 18 milimetara umesto današnjih 24, sa izraženim, naglašenim ramenima i koničnim telom. Ramena su posebno dizajnirana da olakšaju dekantaciju vina.

Fina, elegantna „Alzaška flaša“, takođe nazvana „Flut d’Alsas“ (Alzaška frula“), najviša je. Zaštićena je zakonom od 1955. godine. Rezervisana je isključivo za vina iz Alzasa. Razne oblasti u Francuskoj imaju svoje flaše. Daću vam samo jedan primer: u Provansi, vinska kuća „Ot“ (Haute), danas poznata po stvaranju sopstvenog modela flaše, koji su usvojili mnogi provansalski proizvođači rozea. Model ima oblik amfore i patentiran je 1923.

Iako zapravo postoje stotine vrsta flaša vina, većina proizvođača vina danas i dalje koristi ova tri izuzetno poznata oblika: rizling flaša (alzaška), bordole flaša i burgundac flaša, koje se sve mogu naći na policama prodavnica. Ali ne zaboravite, konzumirajte vino umereno, bez obzira na oblik i veličinu flaše!

sursă foto: facebook.com/scenanoua
Rumunija danas Уторак, 10 фебруар 2026

O drugačijem prostoru (10.02.2026)

Zvezdano jato nosi ime Barlad. Fenomen koji je ljudsko oko prvi put opazilo u Astronomskoj opservatoriji u Barladu. Poetsko, ali ipak strogo naučno...

O drugačijem prostoru (10.02.2026)
Teatrul Național Radiofonic lansează noul eteatru.ro
Rumunija danas Уторак, 03 фебруар 2026

Dan nacionalne kulture proslavljen na eteatru.ro (03.02.2026)

Počev od 15. januara, na Dan nacionalne kulture, govornici rumunskog jezika mogu uživajti u novoj platformi eteatru.ro. Nova pozorišna platforma...

Dan nacionalne kulture proslavljen na eteatru.ro (03.02.2026)
Foto: pixabay.com
Rumunija danas Уторак, 27 јануар 2026

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)

Godine 2002. počeo je da radi za porodični biznis, poslastičarnici sa sopstvenom laboratorijom u Krajovi, budući da mu je majka po profesiji...

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)
Гітара Smart
Rumunija danas Уторак, 20 јануар 2026

Retrospektiva 2025 (20.01.2026)

Prošle godine pratili smo kulturne inicijative, poput Međunarodnog filmskog festivala Ekoperformans, koji je stigao do svog petog izdanja, u okviru...

Retrospektiva 2025 (20.01.2026)
Rumunija danas Уторак, 13 јануар 2026

Život na farmi nojeva (13.01.2026)

Prvi nojevi uzgajani na farmi u Rumuniji pojavili su se posle 2000. godine. Afrički noj, savršeno aklimatizovan na uslove u Rumuniji, veoma dobro...

Život na farmi nojeva (13.01.2026)
Rumunija danas Уторак, 06 јануар 2026

Rumunske zimske tradicije (06.01.2026)

Koza, Medved, Maske, Mošoaiele, ali i Zvezda i Plug su tradicije koje su u prošlosti pripremale atmosferu zimskih praznika, a imale su i...

Rumunske zimske tradicije (06.01.2026)
Rumunija danas Уторак, 30 децембар 2025

Smart gitara (30.12.2025)

Poreklo fabrike Hora iz Reginu datira iz 1951. godine, kada je majstor Roman Bojančuk osnovao malu radionicu koja je u prvoj godini rada proizvela...

Smart gitara (30.12.2025)
Rumunija danas Уторак, 23 децембар 2025

Fondacija Kalea Viktorije – ili širenje kulture za sve! (23.12.2025)

U Rumuniji su humanističke profesije, kao i one iz oblasti kulture, mnogi posmatrali sa nepoverenjem, kao finansijski nepovoljne, ako ne čak i kao...

Fondacija Kalea Viktorije – ili širenje kulture za sve! (23.12.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company