Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Tradicionalni zanati u okrugu Gorž

Iako se čini da bi našoj zemlji dobro došlo da sačuva elemente narodne tradicije, malo je onih koji uspevaju da prenesu tradicionalne zanate mlađim pokolenjima.

Muzeul Arhitecturii Populare de la Curtișoara / Foto: Ștefan Baciu, RRI
Muzeul Arhitecturii Populare de la Curtișoara / Foto: Ștefan Baciu, RRI

и , 15.10.2024, 21:46

Muzeul Arhitecturii Populare de la Curtișoara / Foto: Ștefan Baciu, RRI

Godine 2008. zvanično je formirana Unesko lista nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, u skladu sa odredbama „Konvencije o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa“, usvojene u Parizu 2003. godine. Od tada do sada je devet rumunskih običaja registrovana na ovoj listi.

Na Uneskovoj Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, Rumunija se pojavljuje sa: Ritualom „Kalušul“ (od 2008), vrstom narodne pesme „Dojna“ (2009), „Tradicionalnom keramikom „Horezu“ (2012), „Koledarskom četom muškaraca“ (2013-multinacionalna registracija zajedno sa Republikom Moldavijom), „Rumunskom momačkom igrom“ (2015), „Tradicionalnom tehnikom pravljenja pregače“ (2016-multinacionalna registracija sa Republiko Moldavijom), običajem  povezanim sa 1. martom – „Marcišor“ (2017-multinacionalna registracija sa Republikom Moldavijom, Bugarskom i Makedonijom), „Umetnošću šivenja košulja sa vezom u rumunskoj ženskoj narodnoj nošnji“ (2022-multinacionalna registracija sa Republikom Moldavijom), kao i „Tradicijom uzgoja konja Lipicanera“ (2022-multinacionalna registracija sa Austrijom, Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Italijom, Slovačkom, Slovenijom i Mađarskom). Iako se čini da bi našoj zemlji dobro došlo da sačuva elemente narodne tradicije, malo je onih koji uspevaju da prenesu tradicionalne zanate mlađim generacijama.

U Školi narodnih umetnosti „Konstantin Brankuši“ u Trgu Žiu, dva majstora imaju specijalizovana odeljenja za obradu drveta i grnčarije i ispričali su nam svoja iskustva. Marin Danijel Preduc, instruktor Škole narodnih umetnosti, specijalizovan za umetnost obrade drveta, rekao nam je:

Ljubav prema obradi drveta pojavila se pre nekog vremena, pre otprilike 3 godine. Boravio sam u inostranstvu 8 godina i, kada sam se vratio u zemlju zbog pandemije, otvorio sam malu stolariju. Računao sam da pokušam sa nekim malim poslom tokom krize. Zadovoljan sam koliko sam se do sada razvio. Osim rezbarenih ikona u drvetu i drugih ukrasnih predmeta, bavim se i izgradnjom kuća od drveta, sjenica, ljuljaški. Uglavnom ih kupuju ljudi zaljubljeni u drvo.

Naš sagovornik nam je rekao da je za rezbarenje ikone u drvetu potrebno od 20 minuta do sat vremena, ali završni radovi traju mnogo duže, nanošenjem tradicionalne „tajne” zaštitne boje, nakon čega se lakiraju. Što se tiče drvenih kuća, saznali smo da se jednostavna kuća, bez sprata, može završiti za najviše 7 radnih dana. Možda se pitate koja je najsloženija narudžba do sada izvedena? Kaže nam Marin Daniel Preduc:

Uredili smo park jednog pansiona, sa evropskim fondovima, veliki kompleks od oko pet kućica, velika sjenica, peć, sauna. Radili smo oko pola godine.

Marijan Magureanu, nastavnik u Školi narodnih umetnosti „Konstantin Brankuši“, osnovao je grnčarsku radionicu u srednjoj školi Tudor Vladimiresku i ispričao nam je svoju priču:

Počeo sam sa grnčarijom, neolitskom tehnikom oblikovanja rukom. Pokušavam da pokažem deci način na koji su živeli njihovi preci, dede i pradede, jer su oni isuviše mladi, mnogi od njih nikada nisu ni videli slanik ili krčag, pokazao sam im i začudili su se. Vrlo retko ko od njih je proveo nešto malo vremena na selu, zna ponešto. A kad oni dolaze iz zadovoljstva i vraćaju se tokom cele godine, to znači da im se sviđa, osećaju se dobro, dođu da se opuste i odu kući srećni. A ja im kažem da rade svoje domaće zadatke sa više energije, sa više zadovoljstva. Nekada uzviknu od iznenađenja, kao kad sam im pokazao krčag sa ručkom i siskom, na primer, bilo je to nešto posebno! Činilo im se kao sjajna, izuzetna inovacija!

Marijan Magureanu nastavlja svoju priču i objašnjava odakle nabavlja glinu:

Tradicionalno su glinu iskopavali na raznim samo njima poznatim mestima, čuvali tajnu tog mesta i više puta tokom godine prerađivali glinu. Morala je da ostane napolju da se smrzne pod nekim krovom, pa su je unosili u kuću, sekli nožem, nekoliko puta, gazili, dodavali vodu. Na kraju bi obrađenu glinu držali umotanu u nešto da ne dehidrira. Sada glinu uzimamo od raznih fabrika vatrostalnih materijala, ili od trgovaca, pokušavamo da pronađemo najbolji izvor. Nakon modeliranja, ostaje da se suši neko vreme u prostoru koji nije izložen suncu, mora se sušiti polako, inače će naglo dehidrirati i popucati. Ali mi još uvek nemamo peć, sada više ne možemo da pečemo glinu u tradicionalnoj peći kao što su nekada imali grnčari, ne bismo imali gde da je izgradimo i da je koristimo. Bilo bi nam korisno da imamo električnu peć kao što imaju veće radionice, ali mi je još nemamo. Preko naših kolega pokušavamo da pronađemo nekoga ko ima, ili električnu peć, ili nekog majstora u obližnjoj okolini koji koristi peć, i mi povremeno ispečemo našu grnčariju.

Veliki entuzijazam vezuje ove zanatlije za njihovu aktivnost prenošenja tehnika stečenih od starijih, na mlađe generacije, a mi se nadamo što efikasnijem očuvanju ovih zanata. 

Foto: facebook.com/MeridianFestival
Rumunija danas Уторак, 18 новембар 2025

Međunarodni festival Meridian oživljava kulturne centre širom zemlje (18.11.2025)

Ove jeseni je dostigao svoje 20. izdanje! Osnovan od strane Adrijana Jorguleskua, tadašnjeg predsednika Unije kompozitora, Međunarodni festival...

Međunarodni festival Meridian oživljava kulturne centre širom zemlje (18.11.2025)
Foto: pixabay.com
Rumunija danas Уторак, 04 новембар 2025

Pozorišni klub (04.11.2025)


Statistika u Rumuniji pokazuje da ljudi odlaze u pozorište barem jednom godišnje, a ohrabrujuće je to što izgleda da mladi idu i češće. S...

Pozorišni klub (04.11.2025)

Afiş turneu Musica Prohibita (sursă foto:
Rumunija danas Уторак, 21 октобар 2025

Ponovo oko sveta (21.10.2025)

Početkom ove godine, priznati su kao jedini muzičari na svetu koji su za manje od 100 dana nastupili na svih 7 kontinenata, kao i prvi koji su...

Ponovo oko sveta (21.10.2025)
Victoria Darolți (sursa foto: Facebook /
Rumunija danas Уторак, 14 октобар 2025

Od rumunske tkanine do visoke mode (14.10.2025)

Već 30 godina živi u Francuskoj i predstavlja priznato ime u svetu umetničkog veza  i veza visoke mode, ali potiče iz  okrugu Salaž, gde je...

Od rumunske tkanine do visoke mode (14.10.2025)
Rumunija danas Уторак, 07 октобар 2025

Letački kamp za decu (07.10.2025)

Tokom letnjeg raspusta, oko 200 dece je uživalo u iskustvu koje je pružio Kamp letenja! Polazeći od ideje da nema srećnijih putnika na svetu od...

Letački kamp za decu (07.10.2025)
Rumunija danas Уторак, 30 септембар 2025

Sto koji ujedinjuje (30.09.2025)

Došli su, i mladi i stari, mnogi obučeni u narodne nošnje, kako bi seli za veliki sto postavljen u tvrđavi Alba Karolina u Alba Juliji (grad u...

Sto koji ujedinjuje (30.09.2025)
Rumunija danas Уторак, 23 септембар 2025

Kako biti glumac bez glasa? (23.09.2025)

Pre godinu dana lansiran je kratki film koji je postigao uspeh: „Ljubav bez reči“.Ovog meseca, istoimeni dugometražni film stiže u bioskope, u...

Kako biti glumac bez glasa? (23.09.2025)
Rumunija danas Уторак, 16 септембар 2025

Arhivska fotografija oživljava prošlost povodom 150 godina od rođenja kraljice Marije (16.09.2025)

Pjatra Njamc, Dolina Žiuluj, Alba Julija, Feltičeni, Bukurešt, Pitešti, Kurtea de Arđeš i Kluž su samo neki od gradova u kojima je gostovala...

Arhivska fotografija oživljava prošlost povodom 150 godina od rođenja kraljice Marije (16.09.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company