Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Poseta Deda Mrazovoj radionici

Ništa nije lepše tokom zimskih praznika od božićnih ukrasa koji krase jelku ili zgrade!

Foto: zainab mlongo / unsplash.com
Foto: zainab mlongo / unsplash.com

и , 07.01.2025, 18:34

Foto: zainab mlongo / unsplash.com

Ništa nije lepše tokom zimskih praznika od božićnih ukrasa koji krase jelku ili zgrade!
Međutim, malo ljudi danas zna da su pre hrišćanstva biljke i drveće koje je zeleno tokom cele godine imalo poseban značaj za ljude tokom zime. Istorija božićnih jelki, međutim, ima brojna korena, od upotrebe zimzelenih jelki u starom Egiptu i starom Rimu, do nemačke tradicije jelki okićenih svećama, iz XVII veka, običaja koji su dospeli u Ameriku početkom XIX veka. Tradicija kićenja jelke u Rumuniji pojavila se posle 1866. godine, dolaskom dinastije Hohencolern, kada je na dvoru kralja Karla I kićena prva jelka.

Sa pojavom ovog običaja, ukrasi za jelku su se takođe diversifikovali, a ručno proizvedeni su postali retkost. To je slučaj i sa globusima napravljenim u mestu Kurtja de Ardžeš, u takozvanoj „Fabrici Deda Mraza“. Sandu Nikita, menadžer kompanije u Kurtja de Ardžeš, koja se naziva i „Fabrika Deda Mraza“, rekao nam je odakle dolazi ova ideja:

To je više stilska figura, metafora. Ova metafora je kreacija kompanije iz grada Kurtja de Ardžeš, koja proizvodi staklene globuse za božićnu jelku. Ova delatnost je osnovana 1989. godine, na inicijativu jednog američkog veletrgovca. Razvijala se uz investicije sa obe strane, uspevajući posle 2000. da se proširi od Amerike do Japana, sa nivoom proizvodnje od oko 1.000.000 jedinica godišnje.
U ovom periodu, naravno, i naši proizvodi su se diversifikovali, od jednostavnijih, 1989. godine, do veoma složenih, koji su se izdvojili na evropskom i američkom tržištu, a taj trend se nastavio sve do 2005. Od 2006 – 2007. godine započeli smo ovu aktivnost „Fabrika Deda Mraza“, sa planiranim izletima na kojima posetioci mogu da posmatraju kako se proizvode stakleni božićni globusi. Oni mogu da prate ceo tehnološki tok, od oblikovanja duvanjem ustima, zatim ukrašavanja i drugih operacija, do stavljanja ovih ukrasa u kutije i na jelku.

Pitali smo Sandua Nikitu kome su ove radionice namenjene:

To je zanimljiva i atraktivna aktivnost za decu i mlade, posebno zato što ih izvlači iz te onlajn zone i uvodi u stvarni život. Video sam da, dok su kod nas, niko ne koristi mobilni telefon osim da fotografiše različite faze rada i izrade staklenih ukrasa za jelku.

I kako su se vremenom modeli ovih božićnih ukrasa diversifikovali, Sandu Nikita nam je detaljnije o tome ispričao:

Imamo najmanje 2.000 modela, od kojih se svaki razlikuje po nacrtanoj temi, obliku i drugim elementima. Štaviše, ove godine smo uradili retrospektivu modela od 1989. do danas, na izložbi koja sadrži 5.600 eksponata naših ornamenata tokom vremena. Izložba je i za posetu, ali je koristimo i kao radni element za trgovce koji biraju noviji ili stariji model. Većina ljudi bira retro modele i kaže nam: „to su globusi našeg detinjstva“.
Tržište je preplavljeno svim vrstama ukrasa koje generalno možemo nazvati kičem. Mnogo nam je stalo do umetničke forme predmeta. U stvari, Marta Stjuart, poznata u književnom svetu u Sjedinjenim Državama, godinama za redom naručuje globuse od nas i takođe je napisala lepu priču o zimskim praznicima i tome kako su rumunska deca uključena u ove zimske praznike. Bio je to razlog ponosa za nas i za „Fabriku Deda Mraza“ u našem gradu! Naši globusi su bili na jelki u Beloj kući u Vašingtonu, a bili su i na božićnoj jelki japanskih careva.

Od našeg sagovornika saznajemo da i ove godine globusi proizvedeni u „Fabrici Deda Mraza” u Kurtja de Ardžeš zauzimaju ponosno mesto na okićenoj jelki, na Bazaru rumunskog predstavništva u Briselu, gde se izlažu svake godine, već sedam godina.
A, ako smo vas izmamili svojom pričom, znajte da ove ručno rađene staklene globuse možete kupiti i u četiri onlajn prodavnice. Sandu Nikita je zaključio čestitkom:

Fabrika Deda Mraza u Kurtja de Ardžeš želi svima srećne božićne praznike! Svim Rumunima, ma gde bili!

A, pošto danas svi Srbi širom sveta slave srpski Božić, želimo vam svima Srećan i blagosloven Božić!

Foto: pixabay.com
Rumunija danas Уторак, 12 мај 2026

Topolino napunio deset godina (12.05.2026)

Danas se vraćamo udruženju koje nam je u prošlosti privuklo pažnju: „Topolino –Udruženje Tudor – Aleksandru“, ili „Topolino,...

Topolino napunio deset godina (12.05.2026)
Foto: facebook.com/AnimestRO
Rumunija danas Уторак, 05 мај 2026

Umetnost za sve (05.05.2026)

Svakodnevno se suočavamo sa sistemskim izazovima sa kojima se osobe sa invaliditetom susreću — od fizičkih prepreka i nedostatka prilagođenih...

Umetnost za sve (05.05.2026)
Sa mladošću uvek u srcu! (28.04.2026)
Rumunija danas Уторак, 28 април 2026

Sa mladošću uvek u srcu! (28.04.2026)

Pre nekoliko godina, oko objava jedne gospođe okupio se veliki broj ljudi. Tada je njena ćerka došla na ideju da stvori zajednicu, koju je,...

Sa mladošću uvek u srcu! (28.04.2026)
Dinozaur cu cioc de raţă
Rumunija danas Уторак, 21 април 2026

Dinosaurus sa pačjim kljunom (21.04.2026)

Basen Haceguluj jedno je od najvažnijih mesta u Evropi za proučavanje dinosaurusa iz kasne krede. Paleontolozi sa Univerziteta u Bukureštu i...

Dinosaurus sa pačjim kljunom (21.04.2026)
Rumunija danas Уторак, 07 април 2026

Umetnost Ukrašenih Jaja (07.04.2026)

Muzej sela „Dimitrije Gusti” u Bukurešta, Ambasada Rumunije u Velikom Vojvodstvu Luksemburga i Rumunski kulturni institut u Briselu organizuju,...

Umetnost Ukrašenih Jaja (07.04.2026)
Rumunija danas Уторак, 31 март 2026

Rumunka prati Nansenove stope (31.03.2026)

Multinacionalna misija polarnih istraživanja stigla je u arktičku zonu brodom Polarstern (Polarna zvezda), brodom poput lavirinta, punim kabina za...

Rumunka prati Nansenove stope (31.03.2026)
Rumunija danas Уторак, 24 март 2026

Ukus tradicije (24.03.2026)

Rasučite, makarone, lašti ili laškuce i drugi nazivi iz starog lokalnog, maramureškog rečnika označavaju različite vrste testenine koje se...

Ukus tradicije (24.03.2026)
Rumunija danas Уторак, 17 март 2026

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)

Ko si bio pre nego što su ti rekli ko treba da budeš? Jedno je od pitanja kampanje koju je pokrenulo Pozoriste Simplu, pod sloganom „Uspeo...

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company