Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Cara Dornelor, destinacija iz bajke

Danas istražujemo oblast u kojoj je priroda jedna od glavnih atrakcija. Idemo do mesta sa legendarnim imenom: Cara Dornelor.

agroturizam Bukovina (foto: Mariana Chiriţă/ RRI)
agroturizam Bukovina (foto: Mariana Chiriţă/ RRI)

и , 23.01.2025, 15:30

Danas istražujemo oblast u kojoj je priroda jedna od glavnih atrakcija. Idemo do mesta sa legendarnim imenom: Cara Dornelor. To je ekoturistička destinacija, koja poziva na odgovoran turizam, kroz koji posetilac doživljava prirodu i lokalnu kulturu. Oblast je poznata od 19. veka po svom posebnom pejzažu i jedinstvenoj atmosferi.

Od Mihaele Kokrca, menadžerke destinacije u organizaciji menadžmenta destinacije Cara Dornelor, saznajemo zašto je cela ova oblast prepoznata kao destinacija iz bajke.

„Priroda se skladno prepliće sa svime što znači tradicija, sa gostoprimstvom meštana, sa običajima, kulturom. Sve ovo nudi posetiocima nezaboravno iskustvo, bez obzira na godišnje doba. Na primer, u ovom trenutku smo još uvek u zimskoj sezoni i, iako je završen period najbogatiji običajima i tradicijom, Cara Dornelor i dalje čeka posetioce na ski stazama. Za one koji više vole nešto opuštenije aktivnosti, predlažemo vožnju žičarom, koja će im pružiti posebnu panoramu grada Vatra Dornej, ali i Cara Dornelor. Štaviše, Cara Dornelor nudi i opcije opuštanja za one koji nakon napornog dana u planinama žele da se opuste u SPA ili Wellness centrima. Tako imamo otvoreno najnovije odmaralište, Dorna Kandrenilor, koje nudi mogućnosti opuštanja sa dugim, plitkim bazenima za sve vrste posetilaca.“

Aktivnost na ski stazama zavisi, naravno, od vremena napolju. U ovom trenutku, staza Park je otvorena, kaže Mihaela Kokrca, menadžer destinacije u organizaciji menadžmenta destinacije Cara Dornelor. Ali šta je kompletna ponuda?

„Imamo tri vrste staza: ski stazu Park dužine 900 metara i nagiba od 28,5 stepeni. Ima visinsku razliku od 150 metara, srednjeg stepena težine. Imamo i stazu Poienica ili stazu Park 2, sa dužinom od 550 metara i razlikom u nivou od 50 metara. Idealan je za početnike i decu, sa niskim stepenom težine. Zatim, staza Veverica, dužine 780 metara i razlike u nivou od 200 metara. Takođe ima srednji stepen težine. Naravno, sve staze imaju noćno osvetljenje, veštačko osnežavanje i svega što znači transport žičarom. Postoje i centra u kojima možete iznajmiti skije i snoubord, svu tu opremu, uključujući odeću, ali i instruktore, za one koji možda ranije nisu bili na skijama ili žele da se podsete. Veoma je važno da se oni koji dolaze na staze ponašaju korektno da ne bi bilo nezgoda. Osim aktivnosti na stazama, turisti mogu i da se sankaju, jer postoje namenski prostori, ili mogu da klizaju na klizalištu koje se nalazi na dva minuta od staza.“

U podnožju staza nalaze se restorani i brvnare koji turistima iz Cara Dornelor nude mogućnost da se opuste uz kuvano vino ili topli čaj. Oni, naravno, mogu da uživaju i u domaćim, prirodnim proizvodima, poznatim po ukusu. Uveče mogu otići u odmaralište Dorna Kandrenilor da se opuste, uživaju u sauni i trenucima opuštanja. Štaviše, u odmaralištu Vatra Dornei postoji mnogo restorana, a mnogi od njih, tokom sezone, organizuju zabave ili opuštajuće večeri za turiste. A aktivni turizam se može kombinovati sa kulturnim turizmom. U Cara Dornelor možemo krenuti na istinsko putovanje otkrivanja tradicija.

„Cara Dornelor je veoma bogata zanatima, tradicijama i običajima. Još uvek imamo ljude koji su sačuvali zaveštanje svojih predaka. Možemo malo da pričamo o proleću, kako se Uskrs približava. U tom periodu ima mnogo dama koje i dalje farbaju jaja. Ili ih farbaju ili tkaju. Ove dame možete sresti i u Etnografskom muzeju u Vatra Dornej svake subote, u prostoru za poselo. Zatim, šiju, ali na Uskrs farbaju i jaja. Čokanešti je nekoliko godina proglašen opštinom-muzejem na otvorenom. Tamo zanatlije odlučno čuvaju ovaj običaj farbanja jaja, a postoji čak i Muzej farbanih jaja, koji uvek preporučujemo onima koji posete Cara Dornelor, kako bi uhvatili suštinu naše tradicije u ovoj oblasti. Neka od ovih jaja su stara 100 godina“.

Svaka sezona ovde svakako ima svoju draž. Šarm je upotpunjen sezonskim jelima. Mihaela Kokrca, menadžer destinacije u organizaciji menadžmenta destinacije Cara Dornelor, preporučuje da izaberemo boravak u leto ili jesen.

„Za nas je to veoma lep i veoma naporan period, bogat sportskim događajima, ali ne samo to. Kažemo da će u jelima iz Cara Dornelor posetioci pronaći strast, zanatstvo i autentični ukus. Ako, na primer, turista dođe tokom jesenje sezone, naći će sve što znači ajvar, džemovi koje prave domaćice. Takođe, tokom jeseni će moći da uživaju u jelima poput pita od jabuka. Moći će da beru jabuke, a ako borave u agroturističkom pansionu, moći će da spremaju ova jela sa svojim domaćinima, a potom recepte ponesu kući. U ovom periodu, zimi, imamo jela posebno od mesa, ribe i, naravno, poznate sarme ili pihtije. Hrana je veoma ukusna i lokalno proizvedena. Imam sreću da stalno srećem strane turiste, i to zato što Via Transilvania prolazi kroz Vatra Dornei. To je ruta koja privlači mnoge strane turiste koji nam govore isto: „Ne znate kakvo bogatstvo imate u tom kraju“. Oni veoma cene i prirodno okruženje i arhitekturu. Cara Dornelor bila je pod austrougarskom okupacijom, a mnoge od amblematskih građevina ovog kraja, koje su oblikovale naše područje, izgrađene su tokom austrougarskog perioda. Dakle, nepromenjena priroda, upotpunjena arhitekturom, tradicijom i običajima, čine ovo posebnim mestom koje turisti cene.“

Nemačka, Engleska, Škotska, Australija ili Meksiko su samo neka od mesta odakle strani turisti pristižu u Cara Dornelor. I za rumunske i za strane turiste, organizacija za upravljanje destinacijom Cara Dornelor takođe radi na nekoliko projekata za razvoj prostora za slobodno vreme, koji će se uskoro materijalizovati.

Tvrđava Deva (foto: Mariana Chiriţă/ RRI)
Turistički vodič Четвртак, 18 јун 2026

Deva, istorija i turizam na zapadu Rumunije

Smešten u zapadnoj Rumuniji, grad Deva je vodeća turistička destinacija, kojom dominiraju spektakularna srednjovekovna tvrđava i palata Magna...

Deva, istorija i turizam na zapadu Rumunije
Foto: Rafting Club Nehoiu / Facebook
Turistički vodič Четвртак, 11 јун 2026

Adrenalin i opuštanje u planinama Buzau

Okrug Buzau je važna znamenitost na mapi aktivnog turizma, privlačeći i rumunske i strane turiste. Pored lepote planinskih pejzaža, područje...

Adrenalin i opuštanje u planinama Buzau
„Transylvanian Brunch”
Turistički vodič Четвртак, 04 јун 2026

Regenerativni turizam, nova perspektiva Transilvanije

Zajedno sa Kristijanom Čismaruom, iz Udruženja „Moja Transilvanija“, promotera regenerativnog turizma, istražujemo izvanredne lokalne...

Regenerativni turizam, nova perspektiva Transilvanije
Selo Čokanešti / Foto: RRI
Turistički vodič Четвртак, 28 мај 2026

Cara Dornelor, legende, priroda i baština

Danas krećemo na sever Rumunije i stižemo u Cara Dornelor. Poznat po svojim jedinstvenim pejzažima, region nudi raznovrsne mogućnosti za...

Cara Dornelor, legende, priroda i baština
Turistički vodič Четвртак, 21 мај 2026

Kluž-Napoka, znamenitosti prvog UNESKO-vog filmskog grada u Rumuniji

Grad Kluž-Napoka se ističe kao kulturno i turističko središte, kao prva opština u Rumuniji koja je proglašena UNESKO-vim gradom filma. Pored...

Kluž-Napoka, znamenitosti prvog UNESKO-vog filmskog grada u Rumuniji
Turistički vodič Четвртак, 14 мај 2026

Okrug Bistrica-Nasaud, kapija legendi Transilvanije

Smešten u centralno-severnom delu Rumunije, okrug Bistrica-Nasaud je prava kapija ka atrakcijama Transilvanije. Teritorija okruga obuhvata brojne...

Okrug Bistrica-Nasaud, kapija legendi Transilvanije
Turistički vodič Четвртак, 07 мај 2026

Temišvar i okolina

Danas otkrivamo grad evropskih premijera, istorijski priznat po inovacijama i multikulturalizmu. Poznato kao „Mali Beč“, naselje se može...

Temišvar i okolina
Turistički vodič Четвртак, 30 април 2026

Srednjovekovne priče i tradicije Bukovine

Danas otkrivamo kulturno i istorijsko nasleđe severoistočne Rumunije, istražujući dve najvažnije i najfascinantnije turističke atrakcije...

Srednjovekovne priče i tradicije Bukovine

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company