Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Cara Dornelor, destinacija iz bajke

Danas istražujemo oblast u kojoj je priroda jedna od glavnih atrakcija. Idemo do mesta sa legendarnim imenom: Cara Dornelor.

agroturizam Bukovina (foto: Mariana Chiriţă/ RRI)
agroturizam Bukovina (foto: Mariana Chiriţă/ RRI)

и , 23.01.2025, 15:30

Danas istražujemo oblast u kojoj je priroda jedna od glavnih atrakcija. Idemo do mesta sa legendarnim imenom: Cara Dornelor. To je ekoturistička destinacija, koja poziva na odgovoran turizam, kroz koji posetilac doživljava prirodu i lokalnu kulturu. Oblast je poznata od 19. veka po svom posebnom pejzažu i jedinstvenoj atmosferi.

Od Mihaele Kokrca, menadžerke destinacije u organizaciji menadžmenta destinacije Cara Dornelor, saznajemo zašto je cela ova oblast prepoznata kao destinacija iz bajke.

„Priroda se skladno prepliće sa svime što znači tradicija, sa gostoprimstvom meštana, sa običajima, kulturom. Sve ovo nudi posetiocima nezaboravno iskustvo, bez obzira na godišnje doba. Na primer, u ovom trenutku smo još uvek u zimskoj sezoni i, iako je završen period najbogatiji običajima i tradicijom, Cara Dornelor i dalje čeka posetioce na ski stazama. Za one koji više vole nešto opuštenije aktivnosti, predlažemo vožnju žičarom, koja će im pružiti posebnu panoramu grada Vatra Dornej, ali i Cara Dornelor. Štaviše, Cara Dornelor nudi i opcije opuštanja za one koji nakon napornog dana u planinama žele da se opuste u SPA ili Wellness centrima. Tako imamo otvoreno najnovije odmaralište, Dorna Kandrenilor, koje nudi mogućnosti opuštanja sa dugim, plitkim bazenima za sve vrste posetilaca.“

Aktivnost na ski stazama zavisi, naravno, od vremena napolju. U ovom trenutku, staza Park je otvorena, kaže Mihaela Kokrca, menadžer destinacije u organizaciji menadžmenta destinacije Cara Dornelor. Ali šta je kompletna ponuda?

„Imamo tri vrste staza: ski stazu Park dužine 900 metara i nagiba od 28,5 stepeni. Ima visinsku razliku od 150 metara, srednjeg stepena težine. Imamo i stazu Poienica ili stazu Park 2, sa dužinom od 550 metara i razlikom u nivou od 50 metara. Idealan je za početnike i decu, sa niskim stepenom težine. Zatim, staza Veverica, dužine 780 metara i razlike u nivou od 200 metara. Takođe ima srednji stepen težine. Naravno, sve staze imaju noćno osvetljenje, veštačko osnežavanje i svega što znači transport žičarom. Postoje i centra u kojima možete iznajmiti skije i snoubord, svu tu opremu, uključujući odeću, ali i instruktore, za one koji možda ranije nisu bili na skijama ili žele da se podsete. Veoma je važno da se oni koji dolaze na staze ponašaju korektno da ne bi bilo nezgoda. Osim aktivnosti na stazama, turisti mogu i da se sankaju, jer postoje namenski prostori, ili mogu da klizaju na klizalištu koje se nalazi na dva minuta od staza.“

U podnožju staza nalaze se restorani i brvnare koji turistima iz Cara Dornelor nude mogućnost da se opuste uz kuvano vino ili topli čaj. Oni, naravno, mogu da uživaju i u domaćim, prirodnim proizvodima, poznatim po ukusu. Uveče mogu otići u odmaralište Dorna Kandrenilor da se opuste, uživaju u sauni i trenucima opuštanja. Štaviše, u odmaralištu Vatra Dornei postoji mnogo restorana, a mnogi od njih, tokom sezone, organizuju zabave ili opuštajuće večeri za turiste. A aktivni turizam se može kombinovati sa kulturnim turizmom. U Cara Dornelor možemo krenuti na istinsko putovanje otkrivanja tradicija.

„Cara Dornelor je veoma bogata zanatima, tradicijama i običajima. Još uvek imamo ljude koji su sačuvali zaveštanje svojih predaka. Možemo malo da pričamo o proleću, kako se Uskrs približava. U tom periodu ima mnogo dama koje i dalje farbaju jaja. Ili ih farbaju ili tkaju. Ove dame možete sresti i u Etnografskom muzeju u Vatra Dornej svake subote, u prostoru za poselo. Zatim, šiju, ali na Uskrs farbaju i jaja. Čokanešti je nekoliko godina proglašen opštinom-muzejem na otvorenom. Tamo zanatlije odlučno čuvaju ovaj običaj farbanja jaja, a postoji čak i Muzej farbanih jaja, koji uvek preporučujemo onima koji posete Cara Dornelor, kako bi uhvatili suštinu naše tradicije u ovoj oblasti. Neka od ovih jaja su stara 100 godina“.

Svaka sezona ovde svakako ima svoju draž. Šarm je upotpunjen sezonskim jelima. Mihaela Kokrca, menadžer destinacije u organizaciji menadžmenta destinacije Cara Dornelor, preporučuje da izaberemo boravak u leto ili jesen.

„Za nas je to veoma lep i veoma naporan period, bogat sportskim događajima, ali ne samo to. Kažemo da će u jelima iz Cara Dornelor posetioci pronaći strast, zanatstvo i autentični ukus. Ako, na primer, turista dođe tokom jesenje sezone, naći će sve što znači ajvar, džemovi koje prave domaćice. Takođe, tokom jeseni će moći da uživaju u jelima poput pita od jabuka. Moći će da beru jabuke, a ako borave u agroturističkom pansionu, moći će da spremaju ova jela sa svojim domaćinima, a potom recepte ponesu kući. U ovom periodu, zimi, imamo jela posebno od mesa, ribe i, naravno, poznate sarme ili pihtije. Hrana je veoma ukusna i lokalno proizvedena. Imam sreću da stalno srećem strane turiste, i to zato što Via Transilvania prolazi kroz Vatra Dornei. To je ruta koja privlači mnoge strane turiste koji nam govore isto: „Ne znate kakvo bogatstvo imate u tom kraju“. Oni veoma cene i prirodno okruženje i arhitekturu. Cara Dornelor bila je pod austrougarskom okupacijom, a mnoge od amblematskih građevina ovog kraja, koje su oblikovale naše područje, izgrađene su tokom austrougarskog perioda. Dakle, nepromenjena priroda, upotpunjena arhitekturom, tradicijom i običajima, čine ovo posebnim mestom koje turisti cene.“

Nemačka, Engleska, Škotska, Australija ili Meksiko su samo neka od mesta odakle strani turisti pristižu u Cara Dornelor. I za rumunske i za strane turiste, organizacija za upravljanje destinacijom Cara Dornelor takođe radi na nekoliko projekata za razvoj prostora za slobodno vreme, koji će se uskoro materijalizovati.

Via Transilvanica
Turistički vodič Четвртак, 02 октобар 2025

Via Transilvanika, ruta od nacionalnog interesa

Sa kulturne tačke gledišta, planinari koji se odluče za pešačenje putem Via Transilvanika imaju priliku da budu provedeni kroz istoriju Rumunije...

Via Transilvanika, ruta od nacionalnog interesa
(foto: Centrul Național de Informare și Promovare Turistică al Județului Arad)
Turistički vodič Четвртак, 25 септембар 2025

Arad, zapadna kapija Rumunije

Grad Arad je glavna polazna tačka za istraživanje cele istoimene županije, koja se nalazi u zapadnoj Rumuniji, na granici sa Mađarskom. Grad...

Arad, zapadna kapija Rumunije
Kolibica / Foto: RRI
Turistički vodič Четвртак, 18 септембар 2025

Kolibica – „Planinsko more“

Danas stižemo u severnu Rumuniju, na „planinsko more“. Tako se zove veoma veliko jezero, na čijoj obali ljudi mirno žive, bave se stočarstvom...

Kolibica – „Planinsko more“
Banja Herkulane / Foto: Agerpres
Turistički vodič Четвртак, 11 септембар 2025

Banja Herkulane

Danas stižemo u jedno od najstarijih banjskih odmarališta u Evropi, koje se nalazi na jugozapadu Rumunije, poznato po svojim termalnim izvorima sa...

Banja Herkulane
Turistički vodič Четвртак, 26 јун 2025

Konstanca, turistički grad na obali Crnog mora

Danas stižemo u jedan od najvažnijih gradova Rumunije, koji se nalazi na jugoistoku zemlje, na obali Crnog mora. Sa istorijom dugom preko 2.000...

Konstanca, turistički grad na obali Crnog mora
Turistički vodič Четвртак, 12 јун 2025

Nacionalni park Pjatra Krajuluj

Nacionalni park Pjatra Krajuluj jedna je od najspektakularnijih planinskih destinacija u Rumuniji. Poznat je po svom jedinstvenom krečnjačkom...

Nacionalni park Pjatra Krajuluj
Turistički vodič Четвртак, 05 јун 2025

Biciklistički turizam u Rumuniji

Najpopularnije područje za biciklistički turizam je Transilvanija, a sa logističke tačke gledišta, to je i najrazvijenije područje. Međutim,...

Biciklistički turizam u Rumuniji
Turistički vodič Четвртак, 29 мај 2025

Turista u okrugu Sibinj

U okrugu Sibinj, srednjovekovna arhitektura se meša sa spektakularnim planinskim pejzažima. Grad Sibinj, Evropska prestonica kulture 2007. godine,...

Turista u okrugu Sibinj

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company