Buzau, lokalna jela koja pričaju priče
Okrug Buzau je poznat po svojim turističkim atrakcijama, ali i po vinarijama. „Slow Food Travel“ je novi turistički model, koji se sastoji od susreta sa poljoprivrednicima, proizvođačima sira, pastirima, pekarima i vinogradarima koji će, zajedno sa kuvarima, biti naratori lokalnih krajeva i jedinstveni vodiči kroz tradicije.
Marija Nenadić-Zurka и Daniel Onea, 22.01.2026, 13:38
Okrug Buzau je poznat po svojim turističkim atrakcijama, ali i po vinarijama. „Slow Food Travel“ je novi turistički model, koji se sastoji od susreta sa poljoprivrednicima, proizvođačima sira, pastirima, pekarima i vinogradarima koji će, zajedno sa kuvarima, biti naratori lokalnih krajeva i jedinstveni vodiči kroz tradicije.
Na našem putovanju, zaustavljamo se na teritoriji geoparka „Tinutul Buzauluj“, koji je na UNESKO-voj listi od 2022. godine. Obuhvata 18 opština u čijem radijusu ima 40 hiljada stanovnika i mnoge jedinstvene turističke atrakcije u ovom delu sveta. A poseta turističkim atrakcijama može se kombinovati sa kulinarskim iskustvima. Na primer, turista dolazi u opštinu Berka i stiže u turistički informativni centar. Tamo saznaje šta se može videti u Tinutul Buzauluju. Odlazi do vulkana Norojoši ili pećinskih naselja u Bozioru, a nakon toga može da se zaustavi u pansionu, restoranu ili kod proizvođača, gde može da degustira. I na ovoj degustaciji neće izostati ni Babikul de Buzau, o kome saznajemo od Kristine Partal, gastronomske ambasadorke.
„Babikul de Buzau je sirovo-sušeni proizvod napravljen od svinjetine. Recept je kreirala zajednica srpskih baštovana, koji imaju bugarsko poreklo. Čuvamo tradiciju ovog naroda i pripremamo babik na nekoliko načina. Proizvod se može jesti sirov ili kuvati u raznim jelima, kao što je Tigaja Pikanta Buzojana. Druga varijanta je „pituška“, vrsta lokalne pljeskavice napravljene od mesa za babik na šporetu ili na roštilju. Takođe nudimo čuvenu čorbu od babika. Iako su turisti u početku bili suzdržani, sada mnogi dolaze posebno zbog ovog jela.“
Mlečni proizvodi su takođe veoma traženi, nastavlja Kristina Partal:
„Foile cu lapte“ je tradicionalna planinska čorba. Ljudi je često kuvaju sa kondenzovanim mlekom i svežim začinskim biljem iz bašte. Zimi se ovoj čorbi dodaje slanina ili meso kao ukras. Vekovima je Buzau bio mesto prelaska pastira koji su išli u Balta Brailej. Transhumancija, uključena u UNESKO-vu baštinu, duboko je uticala na lokalnu kuhinju. U planinskim područjima kao što su Nehoj ili Siriu, oseća se uticaj Transilvanije. Postoje brojni mlečni proizvodi: bundeva, krompir ili boranija sa mlekom. Penteleu kačkavalj je jedinstven zreo proizvod, za koji želimo da dobijemo evropski sertifikat. Pre 1989. godine, proizvodio se za izvoz u fabrici Nehoj. Njegov kvalitet zavisi od planinske flore. Stručnjaci su primetili da je planinsko mleko ukusnije jer biljke nemaju prašinu, za razliku od onih sa ravnica. Danas ovaj kačkavalj proizvodi mali proizvođač u mreži Slow Food.“
Blatni vulkani Buzaua čine jedinstveno mesto u Rumuniji. Stvorili su pejzaž koji su stručnjaci uporedili sa lunarnim pejzažom, gde se odvija izvanredan prirodni fenomen. Reč je o postojanju gasnih džepova negde na procenjenoj dubini od 3.000 metara. Pod pritiskom Zemljine kore, oni izlaze na površinu, a na svom putu povlače sa sobom nekoliko slojeva podzemnih voda, različite vrste gline i stena. Donose ih na površinu u obliku vulkana koji mogu, ali i ne moraju imati kupe. Zato su nekoliko vrsta. To je pejzaž koji se prostire na nekoliko hiljada kvadratnih metara, podeljen na dva područja: Paklele Mari i Paklele Mici. Takođe u okrugu Buzau naći ćete jedinstveni muzej u Rumuniji. Muzej ćilibara u Kolci posvećen je smoli staroj 40-60 miliona godina. I, svakako ćete primetiti još jedan jedinstveni fenomen, planinu soli. Ovo takođe utiče na lokalnu kuhinju, kako saznajemo od Kristine Partal, gastronomske ambasadorke.
„U Buzauu postoji redak geološki fenomen: Diapir ili planina soli Lopatari. To je ogromna planina soli koja izbija na površinu, verovatno jedinstvena u Evropi. Ujutru, rosa koja se taloži na travi formira fine kristale soli. Ovce pasu ovu travu, a prirodni proces daje mesu poseban ukus. I tako dolazimo do Pleškoj kobasica. Imaju jednostavan i prirodan recept. Osnovni sastojci su ovčetina ili kozje meso, timijan i ljuta paprika. Prema legendi, hajduci koji su prešli planine izumeli su ovo jelo. Ovce bi pretvarali u pastrami i kobasice kako bi sakrili svoj plen od vlasti. Trenutno, ove kobasice imaju evropski IGP sertifikat. Prodaju se širom zemlje i cene se u poznatim restoranima.“
Torsten Kiršner je jedan od osnivača Slow Food Community Buzau, područja koje naziva zemljom legendi i ukusa. U Rumuniju je stigao pre 16 godina. Posle dve godine u Bukureštu, penzionisao se u Buzau, gde je kupio vilu i osnovao udruženje koje promoviše tradicionalne, zanatske proizvode.
„Slow Food“ je globalni pokret, prisutan u preko 160 zemalja, za pristup zdravoj hrani. To je alternativa brzoj hrani, nastala u Italiji 1980-ih. Trenutno je veoma aktivna u oblasti Transilvanije, u Brašovu, Sibinju, Klužu i Buzau. Mi smo neka vrsta nevladine organizacije i okupljamo poljoprivrednike, proizvođače hrane, agroturističke pansione, restorane i ljubitelje zdrave i održive hrane. Naša ideja je da stvorimo platformu za promociju posebno zanatskih proizvoda, kvalitetne hrane iz okruga Buzau. Da vam dam primer, imamo proizvođača meda sa inovativnom tehnologijom. Oni mešaju med sa sirovim voćem i stvaraju novi proizvod, koji se može konzumirati za doručak. Turisti takođe mogu pronaći proizvod u prodavnici suvenira i mogu otići kući sa nečim novim. Pored toga, imamo i zanatsko pivo. Imamo mladog preduzetnika koji je počeo sa medovačom. Ovo je proizvod na bazi meda sa niskim sadržajem alkohola.“
Turisti mogu pozvati akreditovane vodiče za grupe bilo koje veličine. Na zvaničnoj veb stranici okruga Buzau ili na veb stranici Geoparka možete pronaći opcije za rute i smeštaj. Takođe, internet stranica Slow Food Buzau nudi atraktivna iskustva za posetioce.