Vesti – 25.09.2025
Događaji koji su obeležili današnji dan
Dragana Diamandi и Newsroom, 25.09.2025, 16:25
Odluka o obaranju vojnih aviona koji krše rumunski vazdušni prostor pripada komandantu patrolne misije, u skladu sa pravilima NATO-a, izjavio je rumunski ministar odbrane Jonuc Mošteanu na kraju sastanka Vrhovnog saveta odbrane. On je naveo da je to „poslednja mera, koja se primenjuje ako su svi ostali koraci ignorisani, a letelica se ne identifikuje i ne napusti vazdušni prostor Rumunije“. U slučaju civilnih letelica sa pilotom, odluka o obaranju i dalje ostaje na ministru odbrane, precizirao je Mošteanu. Vrhovni savet nacionalne odbrane sazvao je predsednik Nikušor Dan, nakon što je u poslednje vreme nekoliko država NATO-a, uključujući Rumuniju, prijavilo ulazak ruskih dronova u njihov vazdušni prostor. Nedavno je ruski dron otkriven u rumunskom vazdušnom prostoru, iznad kojeg je leteo približno 50 minuta, a zatim se uputio ka Ukrajini. Dva borbena aviona su podignuta da prate situaciju, piloti su imali odobrenje da obore dron, ali su procenili kolateralne rizike i odlučili da ne otvare vatru.
Vlada u Bukureštu je na današnjem sastanku usvojila, između ostalog, nacrt hitne uredbe o produžetku za šest meseci, do marta sledeće godine, ograničenja trgovačkih marži na odredjene osnovne namirnice. Odluku je objavio premijer Ilie Boložan, koji je izjavio da je mera rezultat dogovora unutar stranaka u vladajućoj koaliciji, ali i ozbiljnih analiza i relevantnih razgovora sa maloprodajnim lancima i proizvođačima. Normativni akt je namenjen ekonomskim operaterima u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, a cilj je da pomogne osobama sa niskim primanjima, za koje bi, da mera nije produžena, značilo suočavanje sa ekstremnim siromaštvom. Za 17 osnovnih namirnica, među kojima su hleb, mleko, sir, ulje, jaja, krompir i sveže voće, trgovačka marža će ostati na istom nivou kao i sada.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) revidirala je naniže prognozu rasta rumunske ekonomije za 2025. godinu, prema izveštaju „Regionalni ekonomski izgledi“, koji je danas objavila ta međunarodna finansijska institucija. Tako se, prema EBRD-u, očekuje da će BDP Rumunije porasti za 0,9% ove godine, što je za 0,7 procentnih poena manje u odnosi na raniju procenu od 1,6%. U 2026. godini očekuje se rast rumunske ekonomije od 1,6%, dok je EBRD u maju predvideo rast od 2,4%. Prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj, rast BDP-a Rumunije usporen je u 2024. godini. Industrija, usluge i građevinski sektor značajno su usporili, dok je poljoprivreda teško pogođena sušom. U prvoj polovini 2025. godine prosečan godišnji rast iznosio je 1,4%, usred usporavanja rasta plata, pogoršanja spoljnog bilansa i pada industrije. Međutim, investicije su se oporavile nakon značajnog pada u četvrtom kvartalu 2024. godine, a očekuje se da će se poljoprivreda značajno oporaviti ove godine. Poverenje poslovnog sektora bilo je negativno pogođeno političkom nestabilnošću u prvoj polovini 2025. godine i usvojenim merama fiskalne štednje.
Lideri vladajuće koalicije u Rumuniji sastali su se danas kako bi razgovarali o najnovijim aspektima projekta restrukturiranja budžeta. Prema rečima premijera Ilije Boložana, dokument bi trebalo da bude objavljen u petak i usvojen na vanrednom sastanku izvršne vlasti sledeće nedelje, najkasnije u utorak. Premijer je dao uveravanja da će biti obezbeđena tekuća plaćanja, kao i da će biti dopunjena sredstva za socijalnu pomoć, uz blago povećanje budžeta za investicije. Ranije je Sorin Grindeanu, predsednik Socijaldemokratske stranke (u ko-vladi sa PNL-om, USR-om i UDMR-om), izrazio nadu da će predstavnici koalicije postići dogovor o preraspodeli budžeta, na osnovu činjenice da će se on zasnivati na deficitu od 8,4%, dogovorenom sa Evropskom komisijom. Sorin Grindeanu je najavio da će Socijaldemokrate koaliciji podneti paket predloga za ekonomski oporavak, koji će biti deo trećeg paketa reformi za koje će vlada preuzeti odgovornost. Prva dva paketa su uglavnom obuhvatala mere štednje.
Bivši francuski predsednik Nikola Sarkozi osužen na pet godina zatvora, što je prvi put da je jedan francuski šef države osuđen. Osuđen je na pet godina zatvora i novčanu kaznu od 100.000 evra zbog udruživanja sa kriminalcima radi pribavljanja sredstava za svoju predsedničku kampanju 2007. godine. U istom slučaju, koji se odnosi na sumnje da je bivši libijski diktator Muamer Gadafi finansirao Sarkozijevu predsedničku kampanju, bivši predsednik je oslobođen po još tri tačke optužnice: primanje ukradenih libijskih javnih sredstava, pasivna korupcija i nezakonito finansiranje izborne kampanje.
Rumunija je danas osvojila zlatnu medalju u ženskom dublu skul i srebrnu medalju u muškom dublu skul u prvom finalu održanom na Svetskom prvenstvu u veslanju koje je organizovano u Šangaju, u Kini. U ženskom dublu skul, Simona Radiš i Magdalena Rusu su lako pobedile u trci ispred Francuske i SAD. U muškom dublu skul, Florin Arteni i Florin Lehači izgubili su prvo mesto od posade Novog Zelanda, dok je Švajcarska zauzela treće mesto. Rumunija ima 12 posada na Svetskom prvenstvu u veslanju koje se održava u Šangaju od 21. do 28. septembra, uključujući mešoviti dubl skul i mešoviti osmerac, koji su prvi put predstavljeni u takmičenju.