Vesti – 09.10.2025
Događaji koji su obeležili današnji dan
Dragana Diamandi и Newsroom, 09.10.2025, 16:30
Predsednik Rumunije, Nikušor Dan, učestvovao je danas na ceremoniji povodom obeležavanja Nacionalnog dana sećanja na žrtve Holokausta u Rumuniji. Tokom događaja koji je organizovao Nacionalni institut za proučavanje Holokausta u Rumuniji „Eli Vizel“, položeni su venci na Spomenik žrtvama u Bukureštu. Nacionalni dan sećanja na Holokaust u Rumuniji pruža nam priliku da se podsetimo tih tragičnih iskustava i poziva nas da budemo budni pred pojavama mržnje, da ne upadnemo u zamku ćutanja ili ravnodušnosti – poručuju organizatori. Prema podacima Instituta „Eli Vizel“, preko 300.000 Jevreja rumunskog ili ukrajinskog porekla, žrtava režima koji je predvodio rumunski maršal Jon Antonesku, deportovano je i ubijeno od metaka, hladnoće, gladi ili bolesti. Takođe, 11.000 Roma je stradalo, kao posledica rasističke politike tog perioda.
Evropska investiciona banka će finansirati sa 1 milijardom evra izgradnju auto-puta A1 Sibiu (centralni deo) – Pitešti (jug), najvažnijeg drumskog infrastrukturnog projekta u Rumuniji i prvog auto-puta koji će preći Karpate. Ugovor o prvoj tranši finansiranja, u iznosu od 500 miliona evra, potpisao je ministar finansija Alexandru Nazare. Ukupna vrednost projekta, čija je dužina 122 kilometra, procenjuje se na gotovo 6 milijardi evra.
Mađarski pisac Laslo Krasnahorkai osvojio je u četvrtak Nobelovu nagradu za književnost za 2025. godinu „za svoj impresivan i vizionarski rad koji, usred apokaliptičnog terora, potvrđuje moć umetnosti“, saopštila je Švedska akademija u Stokholmu. Prošle godine, Nobelova nagrada za književnost pripala je južnokorejskoj spisateljici Han Kang „za njenu intenzivno poetsku prozu koja se suočava sa istorijskim traumama i otkriva krhkost ljudskog života“. Ranije ove nedelje, Švedska akademija je objavila Nobelove nagrade za fiziku, medicinu i hemiju. Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir biće objavljen u petak, a dobitnik nagrade za ekonomske nauke biće objavljen u ponedeljak. Nagrade će biti uručene na posebnoj ceremoniji 10. decembra, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela (1833-1896), pronalazača dinamita.
Rumunski ministar finansija, Aleksandru Nazare, boravi u Luksemburgu u četvrtak i petak kako bi učestvovao na sastanku Saveta za ekonomska i finansijska pitanja (EKOFIN). Prema saopštenju za štampu resornog ministarstva, na dnevnom redu u četvrtak, ministra finansija su sastanak Evrogrupe u inkluzivnom formatu i bilateralni sastanak sa Valdisom Dombrovskisom, komesarom za ekonomiju i produktivnost, implementaciju i pojednostavljenje. U petak će Aleksandru Nazare učestvovati na sastanku Saveta za ekonomska i finansijska pitanja (EKOFIN) i imati bilateralne sastanke sa kolegama iz Bugarske i Grčke.
U poseti Bukureštu evropski komesar za poljoprivredu i hranu, Kristof Hansen, danas učestvuje na nacionalnoj konferenciji Agri4Future Romania – Cilj 2035, koju organizuje klub poljoprivrednika Rumunije. Očekuje se i da će objaviti usvajanje odluke Evropske komisije o raspodeli finansijske podrške iz evropske poljoprivredne rezerve, u kontekstu posledica izazvanih kasnim mrazem u proleće 2025. godine. Rumunija je među zemljama članicama na koje se odnosi ova mera, zajedno sa Bugarskom, Letonijom, Litvanijom, Mađarskom i Poljskom. U sredu je zvaničnika EU primio premijer Ilie Bolojan, koji je naglasio potrebu za konsolidacijom proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda u Rumuniji.
Rumunija ima stepen popunjenosti skladišta prirodnog gasa od 95,5%, što je iznad proseka Evropske unije, koji iznosi 82,8% – izjavio je ministar energetike, Bogdan-Gruja Ivan, nakon sastanka Energetske komande. Takođe je precizirao da postoje garancije da neće biti oscilacija cena tokom predstojeće hladne sezone. Depogaz Ploješt (jug), kompanija članica Romgaz grupe i glavni operater podzemnog skladištenja prirodnog gasa u Rumuniji, saopštila je prošlog meseca da je, više od 41 dan unapred, ispunila cilj formiranja zaliha gasa za hladnu sezonu 2025-2026.
Predsednik Nickušor Dan pozdravio je u četvrtak sporazum između Izraela i Hamasa o prekidu vatre i oslobađanju svih talaca u Gazi, poručujući da Rumunija ostaje posvećena podršci naporima za postizanje trajnog mira na Bliskom istoku. „Toplo pozdravljam sporazum o prekidu vatre i bezbedan povratak svih izraelskih talaca iz Gaze. Cenim napore i vredno vođstvo predsednika Donalda Trampa, kao i Egipta, Katara i Turske i svih partnera uključenih u postizanje ovog važnog napretka u pregovorima. Ovo donosi preko potrebnu nadu za mir i stabilnost u regionu“, rekao je Nikušor Dan na društvenim mrežama. Lideri evropskih institucija i šefovi država i vlada iz Francuske, Nemačke i Španije takođe su pozdravili sporazum. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pohvalila je SAD, Katar, Egipat i Tursku za njihove diplomatske napore, dok je šefica spoljne politike EU Kaja Kalas nazvala sporazum značajnim dostignućem i stvarnom šansom za okončanje rata i oslobađanje svih talaca. Izrael i Hamas su u sredu postigli dogovor o prvoj fazi mirovnog plana američkog predsednika Donalda Trampa za Gazu: prekidu vatre i sporazumu o oslobađanju talaca. Ovo bi moglo da otvori put za kraj dvogodišnjeg rata koji je destabilizovao Bliski istok.
Evropski parlament danas usvaja nacrt rezolucije kojim se osuđuju incidenti u kojima je u poslednje vreme povređen vazdušni prostor Evropske unije i NATO-a, a kršenja se pripisuju Rusiji – javio je dopisnik Radio Rumunije iz Strazbura. Većina poslanika Evropskog parlamenta smatra da ovi incidenti, čija su meta bile Poljska, Rumunija, Estonija, Nemačka, Danska ili Belgija, nisu slučajni i da odgovor mora biti čvrst. Većina parlamentaraca zahteva brzo usvajanje 19. paketa sankcija, mnogo oštrijih, protiv Moskve i korišćenje svih resursa generisanih zaplenjenom ruskom imovinom za podršku napadnutoj Ukrajini.
Vreme se danas normalizuje u Rumuniji, nakon obilnih padavina prethodnog dana. Slabe padavine idalje na jugu i jugoistoku zemlje — područjima koja su u sredu bila pod crvenim meteo-alarmom zbog kiša izazvanih ciklonom formiranim iznad Sredozemnog mora. Na planinama pada sneg. Najviše dnevne temperature kreću se između 10 i 20 stepeni Celzijusa. U Bukureštu je u podne izmereno 13°C. Obilne kiše i vetar izazvali su brojne probleme, pogodivši domaćinstva, puteve i elektro-mrežu. Interventne ekipe neprekidno su radile na spasavanju ljudi u nevolji i saniranju posledica lošeg vremena. Dispečari hitne službe su bili preplavljene pozivima iz najpogođenijih oblasti, što pokazuje koliki je uticaj vremenskih nepogoda bio na stanovništvo. Šef Odeljenja za vanredne situacije, Raed Arafat, izjavio je za Radio Rumuniju da nije bilo žrtava. Više od 100 naselja bilo je pogođeno, od kojih je 17 ostalo bez struje na neko vreme.