Rumunija i društvo zasnovano na znanju
Svaki ministar koji je do sada zauzimao fotelju na čelu prosvete u poslednjih 30 godina želeo je da ostavi svoj trag u ovoj suštinskoj oblasti za budućnost zemlje.

Marija Nenadić-Zurka и Roxana Vasile, 20.05.2025, 13:01
Svaki ministar koji je do sada zauzimao fotelju na čelu prosvete u poslednjih 30 godina želeo je da ostavi svoj trag u ovoj suštinskoj oblasti za budućnost zemlje. Neblagovremene promene, iz godine u godinu, ili srednjoročne reforme koje je ministar želeo, ali koje su oni koji su ga sledili napustili ili izmenili, nanele su više štete nego koristi. Ljudi često govore o visokom procentu funkcionalno nepismenih među rumunskim učenicima, odnosno o onoj deci koja nisu u stanju da koriste svoje osnovne veštine (čitanje-pisanje-matematičko računanje) da bi se bavila aktivnostima koje su njima ili zajednici potrebne i ne mogu da razviju druge veštine. Rumunija treba da izgradi društvo zasnovano na znanju, jer će se samo na taj način povećati životni vek i blagostanje – mišljenja je sadašnji vršilac dužnosti ministra prosvete, Danijel David, univerzitetski profesor. On je predstavio „Dijagnostički izveštaj o obrazovanju i istraživanju u Rumuniji. Trenutna dostignuća i implikacije za nove reforme u ovoj oblasti“.
Neki predlozi reformi vođeni su podacima, drugi najboljim evropskim/međunarodnim praksama, a treći sopstvenim razmišljanjima zvaničnika. Dakle, prema rečima Danijela Davida, trenutno je obrazovanje neefikasno u preduniverzitetskom obrazovanju, stvarajući diplomce sa lošim kvalitetom veština, visokim stopama napuštanja škole i povećanom funkcionalnom nepismenošću, aspektima koji postaju rizik po nacionalnu bezbednost. Zato – kaže ministar – postoji potreba za… revolucionarnom i dubokom reformom u ovoj oblasti. Preduniverzitetsko obrazovanje mora da pojednostavi sticanje osam ključnih veština neophodnih za integraciju u tržište rada ili nastavak studija, a za to je potrebno preispitati školske programe kako bi se manje, ali relevantnije predavalo. Ministar Danijel David:
„Mislim da je ključni element nastavni plan i program, metode nastave i udžbenik. U oblasti nastavnog plana i programa, potrebno je da predajemo manje, ali relevantnije i sa većim uticajem na veštine koje želimo kod dece, tako da bih želeo da diskusija ide u ovom pravcu kada govorimo o časovima, predmetima i nastavnom opterećenju, a broj časova ne bi trebalo da prevazilazi logiku proseka na evropskom nivou i moraćemo da preispitamo, praktično, sve programe po ovoj logici.“
Što se tiče sistema visokog obrazovanja, on bi trebalo da ima za cilj obuku visokokvalifikovanih ljudskih resursa koji mogu da održavaju i razvijaju svoje veštine kroz celoživotno učenje. U viziji vršioca dužnosti ministra prosvete, reforma statusa nastavnika je takođe obavezna – nastavnici bi trebalo da budu bolje plaćeni, ali moraju da ispunjavaju kriterijume učinka, za koje će se periodično ocenjivati.