Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Mentorstvo za defavorizovanu i nadarenu decu

Otprilike 60.000 institucionalizovane dece u Rumuniji je uključeno u sistem socijalne zaštite je. Ova deca, koja su napuštena pri rodjenju ili u ranom detinjstvu, nalaze se u centrima za siročad, gde žive do 18 godina bez ljubavi porodice, bez adekvatnog vaspitanja i bez podsticanja njihovog kreativnog i intelektualnog potencijala. Tako da nije iznenadjujuća činjenica da samo 0,1 odsto ove dece uspeva da završi fakultet. Jedan od njih je Lajoš Kristof, apsolvent Fakulteta za medjunarodne odnose i evropske studije i magistar u Kliničkoj psihologiji. U dom za siročad stigao je u svojoj 3 godini života i uspeo da prebrodi prepreke sistema, a da ne rasipa svoj potencijal. Lajoš Kristof: Mislim da sam bio sanjar i veoma zreo, dovoljno hrabar da se izborim za moje snove i za ono što sam hteo da postanem. Bilo je puno ljudi u mom životu koji su me podstakli i rekli da, ako želim da postanem neko, onda to i mogu birajući sopstveni put u životu. Ja sam od malena želeo da studiran medicinu i vremenom odlučio sam da postanem lekar duša, da tako kažem.“

Mentorstvo za defavorizovanu i nadarenu decu
Mentorstvo za defavorizovanu i nadarenu decu

, 05.02.2020, 12:21

Otprilike 60.000 institucionalizovane dece u Rumuniji je uključeno u sistem socijalne zaštite je. Ova deca, koja su napuštena pri rodjenju ili u ranom detinjstvu, nalaze se u centrima za siročad, gde žive do 18 godina bez ljubavi porodice, bez adekvatnog vaspitanja i bez podsticanja njihovog kreativnog i intelektualnog potencijala. Tako da nije iznenadjujuća činjenica da samo 0,1 odsto ove dece uspeva da završi fakultet. Jedan od njih je Lajoš Kristof, apsolvent Fakulteta za medjunarodne odnose i evropske studije i magistar u Kliničkoj psihologiji. U dom za siročad stigao je u svojoj 3 godini života i uspeo da prebrodi prepreke sistema, a da ne rasipa svoj potencijal. Lajoš Kristof: Mislim da sam bio sanjar i veoma zreo, dovoljno hrabar da se izborim za moje snove i za ono što sam hteo da postanem. Bilo je puno ljudi u mom životu koji su me podstakli i rekli da, ako želim da postanem neko, onda to i mogu birajući sopstveni put u životu. Ja sam od malena želeo da studiran medicinu i vremenom odlučio sam da postanem lekar duša, da tako kažem.“



“Lekar duša“ ili “trener genija“, tako je danas poznat Lajoš Kristof. Nakon profesionalne etape u okviru Centra Gifted Education za nadarenu decu, on je osnovao školu namenjenu otkrivanju i razvoju talenta svakog deteta, bez obzira da li on potiče iz centra za siročad ili iz porodice. Ova škola saradjuje sa centrima za napuštenu decu, ali i sa običnim školskim ustanovama. Za decu u specijalnim centrima, medjutim, ovo mentorstvo je najčešće vitalno, rekao nam je Lajoš Kristof: Većina institucionalizovane dece i mladih ljudi raste sa strahom od budućnosti i zbog toga ne uspeva da ispune svoje snove koji se zaustavljaju pred vratima centara za siročad. Prirodno je da, kada su oni lišeni ljubavi i svega što znači empatične ljudske interakcije, ne mogu gledati u budućnost, ne mogu da ispune svoje ciljeve u životu i da shvataju koja je njihova misija.“



Lajoš Kristof je u 2017. godini pokrenuo drugi intenzivniji i ambiciozniji projekat otkrivanja latentnog potencijala dece. Detalje o projektu Mentor u Rumuniji daje nam Lajoš Kristof: Reč je o nacionalnoj mreži mentora i dece, u kojoj se radi sa jednim detetom ili više dece, a program funkcioniše od 2017. Sa ovom decom stupili smo u kontakt posredstvom direkcija za socijalnu asistenciju, gradskih skupština ili ministarstva obrazovanja da bismo imali pristup školama i informisali nastavnike o našim aktivnostima. Mentorstvo pretpostavlja 16 časova mesečno, u okviru škole ili porodice. Ja lično radim sa nekoliko dece sa inteligencijom iznad prosečne, koja imaju umetničke, ali i naučne i matematične veštine.“



Namenjen institucionalizovanoj deci ali i deci sa porodicama uzrasta do 12 projekat Mentor u Rumuniji vodi računa o činjenici da se institucionalizovanoj i defavorizovanoj deci treba pridati dodatna pomoć, rekao nam je Lajoš Kristof: Ja već 12 godina organizujem non profitni edukativni kamp. Jednog dana sam svom timu predložio da osnujemo školu za mentorstvo, odnosno školu malih mentora namenjenu posebno deci u institucionalizovanom sistemu. Prvo izdanje škole trajalo je mesec dana i radili smo sa 20-toro institucionalizovane dece. Naš sistem individualnog ili grupnog mentorstva dao je izuzetne rezultate. Deci koja nisu smela da sanjaju i imala velike probleme sa samopoštovanjem, za samo tri nedelje uspeli smo da pomažemo da se samootkriju pomoću razgovora, kurseva pozorišta i raznih inovativnih metoda. I veoma važno je da su deca sama izabrala mentore.“



Pozorište je povoljno sredstvo koje pomogne deci da se izražavaju i pruža im i finansijsku pomoć. Zato je u okviru njegovim projektima, Lajoš Kristof organizuje i kurseve pozorišta za malu decu. Deca su za drugu decu igrala predstavu Alis u Zemlji čuda, a dobit iz prodaje karata biće doniran za opremu nekih vrtića u defavorizovanim regionima. Reditelj Joan Paduraru, koji je radio sa decom u svojstvu volontera, primetio je koristi približavanja dece sa porodicom i institucionalizovane dece: Kada samo počeli saradnju, ljudi su se približavali, jer svi imamo manji ili veći umetnički duh. Po mom mišljenju, institucionalizovana deca su veoma senzibilna i imaju puno potencijala. S obzirom da nemaju očinski ili majčinski model, ona se vezuju za bilo šta i bilo koga i izražavaju spontano i potpuno svoj senzibilitet. Ima i dece koja se kriju iza veštačkih zidova, a naša misija mentora je da vidimo senzibilitet koji se nalazi iza ovih zidova. Ja sam primetio da su deca došla kod nas, da bismo im pomagali da se otvore.“


Program Mentor u Rumuniji se nastavlja i u 2020. godini, a tim Lajoša Kristofa želi da pomaže više od 250 dece da otkriju svoj potencijal.


Foto: Emil Kalibradov / unsplash.com
Društvo Cреда, 17 јун 2026

Analiza siromaštva u Rumuniji (17.06.2026)

Više od četvrtine Rumuna nalazi se u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a zajedno sa Bugarima i Grcima spadaju među najugroženije...

Analiza siromaštva u Rumuniji (17.06.2026)
Foto: Lyubomyr Reverchuk / unsplash.com
Društvo Cреда, 10 јун 2026

Promenljivo tržište rada između plate i lične ravnoteže (10.06.2026)

Rumunsko tržište rada prolazi kroz period ubrzane transformacije, usred ekonomskih neizvesnosti, rastućih troškova života i tehnoloških...

Promenljivo tržište rada između plate i lične ravnoteže (10.06.2026)
Sparanghel (Foto: jackmac34 / pixaby.com)
Društvo Cреда, 03 јун 2026

Kampanja ‘sezonci’ i radnici na austrijskim farmama (03.06.2026)

Prema zvaničnim podacima, početkom 2025. godine u Austriji je živelo približno 155.000 rumunskih državljana, pri čemu je Rumunija jedna od...

Kampanja ‘sezonci’ i radnici na austrijskim farmama (03.06.2026)
Muncitori străini (foto Guilherme Cunha – Unsplash)
Društvo Cреда, 27 мај 2026

Važne promene na rumunskom tržištu rada (27.05.2026)

U poslednjih 10 godina broj novih stranih radnika koji su primljeni na tržište rada u Rumuniji značajno je porastao, sa 5.500, 2015. i 2016....

Važne promene na rumunskom tržištu rada (27.05.2026)
Društvo Cреда, 20 мај 2026

Rumunska akademija, promoter znanja u društvu (20.05.2026)

Osnovana 1. aprila 1866. godine, dakle pre tačno 160 godina, pod nazivom Rumunsko književno društvo, Rumunska Akademija je najviši kulturni i...

Rumunska akademija, promoter znanja u društvu (20.05.2026)
Društvo Cреда, 13 мај 2026

Obrazovanje u Rumuniji između zabrinjavajućih statistika i potrebe za stvarnom promenom (13.05.2026)

Obrazovanje i dalje ostaje jedna od najkrhkijih zona kvaliteta života u Rumuniji, pokazuje najnoviji „Barometar blagostanja“, koji je sprovela...

Obrazovanje u Rumuniji između zabrinjavajućih statistika i potrebe za stvarnom promenom (13.05.2026)
Društvo Cреда, 06 мај 2026

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

Sve više gradjana Rumunije suočava se sa poteškoćama u otplati rata, kredita ili drugih finansijskih obaveza, a postupak lične insolventnosti...

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)
Društvo Cреда, 29 април 2026

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)

Evropska komisija je 2025. godine objavila listu od 47 strateških projekata uključenih u Akt o kritičnim sirovinama. Cilj ove inicijative je da...

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company