Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Mladi i stambeno pitanje

Već dugi niz godina,
evropska statistika ukazuje, na fenomen poluzavisnosti stanovanja velikog broja
mladih – uzrasta između 19. i 34. godine – koji žive sa roditeljima. San mladih
Evropljana, o ranoj nezavisnosti stanovanja ne beleži njihovu mladost. Rumunija
nije izuzetak. Na primer, 2018.godine oko 42% Rumuna uzrasta između 25.i
34. godine živelo je sa roditeljima, dok noviji podaci pokazuju da je njihov broj
preko 2,2 miliona. Pandemija uopšte nije promenila ovu situaciju, Rumunija je
među prvih 10 evropskih zemalja sa najvećom stopom mladih koji žive sa
roditeljima. Prva mesta sa najvišom stopom zauzimaju Hrvatska, Grčka i
Slovačka, a najnižu stopu imaju Švedska, Finska i Danska. Dumitru Sandu, sociolog
i univerzitetski profesor Univerziteta u Bukureštu, proučavao je ovaj fenomen
poluzavisnosti stanovanja i analizirao najnovije podatke.

Mladi i stambeno pitanje
Mladi i stambeno pitanje

, 15.06.2022, 18:30

Već dugi niz godina,
evropska statistika ukazuje, na fenomen poluzavisnosti stanovanja velikog broja
mladih – uzrasta između 19. i 34. godine – koji žive sa roditeljima. San mladih
Evropljana, o ranoj nezavisnosti stanovanja ne beleži njihovu mladost. Rumunija
nije izuzetak. Na primer, 2018.godine oko 42% Rumuna uzrasta između 25.i
34. godine živelo je sa roditeljima, dok noviji podaci pokazuju da je njihov broj
preko 2,2 miliona. Pandemija uopšte nije promenila ovu situaciju, Rumunija je
među prvih 10 evropskih zemalja sa najvećom stopom mladih koji žive sa
roditeljima. Prva mesta sa najvišom stopom zauzimaju Hrvatska, Grčka i
Slovačka, a najnižu stopu imaju Švedska, Finska i Danska. Dumitru Sandu, sociolog
i univerzitetski profesor Univerziteta u Bukureštu, proučavao je ovaj fenomen
poluzavisnosti stanovanja i analizirao najnovije podatke.


Godine 2020., Hrvatska je imala 65%, Grčka
60%, Slovačka 53% mladih koji su živeli zajedno sa roditeljima. Rumunija
je na 10. mestu sa 43% mladih koji žive zajedno sa roditeljima. Glavna promena
do koje je došlo u Rumuniji između 2018. i 2020. godine je promena u vezi sa
rodnim razlikama mladih između 25. i 34 godina. Udeo mladića uzrasta između
25.-34. godina koji žive sa roditeljima iznosio je 55%, dakle više od polovine.
Za devojke istog uzrasta udeo je 29%. Dakle, u suštini postoji važna rodna
razlika od 27 %.Kako analiziramo sa nove tačke gledišta rodne
razlike? Odmah posle Bugarske, Rumunija je na 2. mestu. Bugarska ima 20% veći
broj slučajeva rodnih razlika u odnosu na Rumuniju. Rodna razlika u Bugarskoj
pokazuje da 28 % više mladića živi sa roditeljima u odnosu na devojke istog
uzrasta. U Rumuniji rodna razlika iznosi 27% u korist mladića . U Evropi ne
postoji jaz između stare i nove EU, već između geografskih ekstrema. Postoje južne
evropske zemalje poput Hrvatske, Grčke, Slovačke i Rumunije, kojima su po
demografskom ponašanju bliske i Portugal, Španija, Italija, Malta, i severne zemlje. Prvi uzrok na koji pomislimo
kada analiziramo ovu situaciju je ekonomski. Veća nezaposlenost mladih, visoke
kirije ili skupi troškovi stanovanja su dovoljni razlozi koji mlade zadržavaju
dugo u roditeljskom domu. Ali moguće je da je i postojanje starijih kulturnih
ili društvenih modela uzrok, posebno imajući u vidu rodne razlike. Sociolog
Dumitru Sandu objašnjava:

Postoji ekonomska i kulturna ili socijalna
motivacija. U tradicionalnom kulturnom modelu motivacije, mladić je
predstavljen kao glavni izvor prihoda porodice. On je važniji na tržištu rada.
Ova društvena motivacija je veoma važna u sociološkoj analizi. Socijalni status
27 zemalja merili smo podsredstvom životnog veka, indikatorom koji se u
specijalizovanim istraživanjima koristi kao mera društvenog razvoja. Ukratko,
društva sa manje razvijenim socijalnim i medicinskim uslugama za stanovništvo
imaju tendenciju da primoraju mlade da duže žive sa roditeljima. Posebno
mladiće. Otuda ogroman jaz između mladića i devojaka u južnoj Evropi u
poređenju sa severnom Evropom. Međutim, ovo objašnjenje ne pokriva u potpunosti
taj fenomen, jer se južna Evropa već duže vreme menja, a Rumunija je primer u
tom pogledu, smatra univerzitetski profesor i sociolog Dumitru Sandu.

Naročito u siromašnim, južnim zemljama Evrope,
u poslednjih 10.-20. godina postoji proces ubrzanja nivoa aspiracija za mlade
osobe. Ukratko, mlade osobe u Rumuniji, bez obzira na njihov i ekonomski status
zemlje, žele da žive kao na Zapadu. Tako da, neki od njih, ako žele da žive kao
na Zapadu, odlaze na Zapad, a drugi ostaju u zemlji pokušavajući da žive kao na
Zapadu. Kako bi sklop uslova života u budućim mladim domaćinstvima bio što
bliži setu uslova življenja kao na Zapadu, oni prihvataju period uzdržavanja u
kome troše manje za sopstvene potrebe i pripremaju se za osnivanje što
idealnije porodice. Na primer, rumunsko društvo počinje sve više da ulaže u
kvalitet deteta. Njihova koncepcija života je sledeća: Ne želimo više
mnogobrojnu porodicu, ali želimo da imamo dobre uslove u porodici, domaćinstvu
i društvu, želimo da imamo pristup dobrom obrazovanju i ugodnom životu za našu
decu . Dakle, ova odlaganja koja na prvi pogled izgledaju čudno su
apsolutno racionalna. To je rezultat naglog porasta težnji relativno siromašne
omladine južne Evrope, koja još uvek odlaže osnivanje porodice i sopstvenog
domaćinstva dok se ne približe idealnim uslovima.Nažalost, nijedan od aktuelnih podataka ne otkriva da će se
stepen suživota mladih sa roditeljima smanjivati u bliskoj budućnosti, bar ne
dok se ekonomski uslovi ne promene.

Foto:
Društvo Cреда, 19 новембар 2025

Koliko je hitno usvojiti jasnu strategiju za integraciju migranata? (19.11.2025)

Akti nasilja na ulicama protiv stranih radnika sve češće postaju tema vesti. Istovremeno, problem ilegalne imigracije ostaje podjednako akutan, a...

Koliko je hitno usvojiti jasnu strategiju za integraciju migranata? (19.11.2025)
Sursa foto: fb.com / Catedrala Națională
Društvo Cреда, 29 октобар 2025

Dar rumunskog naroda za večnost (29.10.2025)

San rumunskih pravoslavaca, dug skoro vek i po – kako crkvenih lica, tako i vernika – da imaju Nacionalnu katedralu, postao je stvarnost. A 26....

Dar rumunskog naroda za večnost (29.10.2025)
Foto: Gospodari, la Obor / Facebook
Društvo Cреда, 22 октобар 2025

U proseku, jedan Rumun baci jednu porciju hrane dnevno (22.10.2025)

Svakog dana, jedan Rumun u proseku baci jednu porciju hrane. To znači da se u Rumuniji svakodnevno baca više od 6 hiljada tona hrane, ili 2,5...

U proseku, jedan Rumun baci jednu porciju hrane dnevno (22.10.2025)
Foto: Joshua Hoehne / Unsplash
Društvo Cреда, 15 октобар 2025

Gojaznost kod dece (15.10.2025)

Izveštaj UNICEF-a za 2025. godinu pokazuje značajan porast gojaznosti kod dece u Rumuniji. Procenat dece sa prekomernom težinom uzrasta od 5 do 19...

Gojaznost kod dece (15.10.2025)
Društvo Cреда, 08 октобар 2025

Ko kontroliše aktivnosti agencija za regrutovanje i zapošljavanje stranih radnika? (08.10.2025)

Delatnost regrutovanja i zapošljavanja radne snage iz inostranstva funkcioniše u skladu sa Uredbom 25/2014, sa naknadnim izmenama i dopunama...

Ko kontroliše aktivnosti agencija za regrutovanje i zapošljavanje stranih radnika? (08.10.2025)
Društvo Cреда, 01 октобар 2025

Električni trotineti – javna opasnost? (01.10.2025)

Tinejdžer koji je vozio električni trotinet nedavno je preminuo u Rumuniji, nakon što je izgubio ravnotežu i pao na kolovoz. Vozač električnog...

Električni trotineti – javna opasnost? (01.10.2025)
Društvo Cреда, 24 септембар 2025

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)

Nedavno je Parlament u Bukureštu prvi put oformio specijalnu komisiju pod nazivom „Rumunija bez nasilja“, u kontekstu velikog broja slučajeva...

Rumunija bez nasilja (24.09.2025)
Društvo Cреда, 17 септембар 2025

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 


Prisustvo azijskih radnika je poslednjih dana bila tema debate u medijima i podelilo je javno mnjenje u Rumuniji. Ksenofobični napad na ulici,...

Prelazak stranih državljana sa radnim vizama u ilegalni boravak (17.09.2025) 


партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company