Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Najbolje gradjanske inicijative u 2017. godini

Već čuveni u zemlji i inostranstvu, prošlogodišnji i ovogodišnji ulični protesti u Rumuniji, održani pod geslom #IZDRŽAĆU (#REZIST) su izraz gradjanskog duha koji je zadnjih godina sve snažnije izražen. Sem ove vrste aktivizma koji je nastao oko velikih tema korupcije, nedavno je istaknuta i druga vrsta aktivizma, koja se realizuje svakom žalbom, istrajnošću i dijalogom sa faktorima odlućivanja. Jedan od aktera ove vrste aktivizma ima podršku nevladine asocijacije «Centar resursi za gradjansko učešće» (CERE) koji već devet godina dodeljuje nagrade najistrajnijim i kreativnim članovima, na Gali gradjanskog učešća. Ove godine, nagrade za 2017. godinu su dodeljene za aktivizam koji se manifestuje ogromnim uličnim protestima i aktivizam malih grupa za inicijativu koje su preokupirane socijalnim temama, poput uslova stanovanja u kvartovima, vaspitanjem i ravnopravnošću u školama, kao i zaštitom čovekove okoline. O temi ovogodišnje Gale razgovarali smo sa izvršnom direktorkom Centra resursi za gradjansko učešće, Oanom Predom: «Ovogodišnju Galu smo realizovali oko pojma solidarnosti misleći da solidarnost može udružiti i ujediniti obe vrste aktivista. Zadnjih godina smo videli kako se razvija gradjanski duh i aktivizam, kako sve više ljudi je raspoloženo da se bori. Na žalost, promena stava ljudi nije još dovela do duboke promene na nivou vlasti i, iako u ovom trenutku ljudi su nekako pesimistički raspoloženi, oni su odlučni da izdrže.»

Najbolje gradjanske inicijative u 2017. godini
Najbolje gradjanske inicijative u 2017. godini

, 16.05.2018, 12:37

Već čuveni u zemlji i inostranstvu, prošlogodišnji i ovogodišnji ulični protesti u Rumuniji, održani pod geslom #IZDRŽAĆU (#REZIST) su izraz gradjanskog duha koji je zadnjih godina sve snažnije izražen. Sem ove vrste aktivizma koji je nastao oko velikih tema korupcije, nedavno je istaknuta i druga vrsta aktivizma, koja se realizuje svakom žalbom, istrajnošću i dijalogom sa faktorima odlućivanja. Jedan od aktera ove vrste aktivizma ima podršku nevladine asocijacije «Centar resursi za gradjansko učešće» (CERE) koji već devet godina dodeljuje nagrade najistrajnijim i kreativnim članovima, na Gali gradjanskog učešća. Ove godine, nagrade za 2017. godinu su dodeljene za aktivizam koji se manifestuje ogromnim uličnim protestima i aktivizam malih grupa za inicijativu koje su preokupirane socijalnim temama, poput uslova stanovanja u kvartovima, vaspitanjem i ravnopravnošću u školama, kao i zaštitom čovekove okoline. O temi ovogodišnje Gale razgovarali smo sa izvršnom direktorkom Centra resursi za gradjansko učešće, Oanom Predom: «Ovogodišnju Galu smo realizovali oko pojma solidarnosti misleći da solidarnost može udružiti i ujediniti obe vrste aktivista. Zadnjih godina smo videli kako se razvija gradjanski duh i aktivizam, kako sve više ljudi je raspoloženo da se bori. Na žalost, promena stava ljudi nije još dovela do duboke promene na nivou vlasti i, iako u ovom trenutku ljudi su nekako pesimistički raspoloženi, oni su odlučni da izdrže.»



Medju onima koji su izdržali i činili sve da ih javne vlasti čuju i slušaju jesu i majke koje su članice asocijacije SAMAS. Posredstvom kampanije Nacionalni savet audiovizuelnih medija (CNA) pred pojavom dojenja”, one su ubedile pomenuti savet da u reklamnim pauzama televizije prenose poruku za promovisanje dojenja bebe do 6 meseci života. Ova poruka predstavlja veoma značajnu pobedu, s obzirom da, prema podacima UNICEF-a, u Rumuniji samo 12 odsto bebe doje još u prvom času posle rodjenja, a stopa dojenja u prvih šest meseci života je od 16 odsto. Jedna od članica asocijacije SAMAS, Eli Roman, je na Gali o gradjanskom učešću istakla: «Televizije su i dalje uzdržane kada treba da emituju ovu reklamu, ali mi smo želeli da majkama uputimo poruku ohrabrenja. Nije lako dojiti, ali nije ni nemoguće. Ako jedna majka ne želi da doji bebu, ovo je njen izbor, ali majke i očevi moraju znati da za bebu je ovo najbolje.»



Drugi aktivista, Ovidiju Mihuc, koji je zaljubljen u ribolov, je zajedno sa drugim ribarima realizovao kampaniju Dezertifikacija Planine Fagaraš i ilegalno posedovanje državnog zemljišta”. Ovidiju Mihuc je skrenuo pažnju javnom mnjenju na negativne efekte mikrohidroelektrana u zaštićenim planinskim zonama po čovekovu okolinu. Istovremeno, na bazi zakonodavstva Evropske unije, on je skrenuo pažnju i Evropskoj komisiji koja je pokrenula prekršajni postupak protiv Rumunije zbog neispunjenja obaveza u oblasti zaštite prirodnih habitata. Ovidiju Mihuc: «Mi smo jednostavni gradjani i želimo da kažemo da smo medju prvima koji smo govorili o činjenici da izgradnja ovih malih hidroelektrana u prirodnim rezervatima je samo šema za obogaćenje privatnih lica novcem gradjana. Efikasnost malih hidroelektrana je skoro nulta te smo uspeli da dokažemo da, u stvari, one su paravan za veliku korupciju.”



Oana Vasiliu je posredstvom kampanije Revolucija ljudi u socijalnom domu Kanta”, govorila o neljudskim uslovima života u ovoj ustanovi: «Ja sam uspela da napustim dom u kojem sam živela 7 godina sa svojom decom. Teško je tamo živeti, ima puno bolesnih ljudi, osobe sa dizabilitetom, bolesna deca. Lokalne vlasti ne naprave ništa za stanovnike doma. Ali, pomoću novinara, uspela sam da im pomognem, u smislu da sada su ljudi koji tamo stanuju upoznati sa njihovim pravima. Lokalne vlasti su upoznate sa situacijim u domu, ali i dalje su pasivne.»



U rumunskom crnomorskom gradu Konstanca, javna administracija je posredstvom kampanije lokalnih aktivista prihvatila da otvori prvi centar za savetovanje i prijem žrtava domaćeg nasilja. Ovo je bilo moguće zahvaljujući Asocijaciji «Nereči» (Necuvinte), koja je uspela da senzibilizuje javno mnjenje. O radu aktivista asocijacije govorila nam je Simona Vojčesku, učesnica u pomenutoj kampaniji: «Uz puno napora otvorili smo telefonsku liniju i dom za žrtve domaćeg nasilja. Vlasti u Konstanci nisu najbolje primile našu inicijativu.»



Usled pritiska koji su vršile gradjanske organizacije, javno mnjenje i mediji, lokalne vlasti u Konstanci su, najzad odlučile o otvaranju centra za žrtve domaćeg nasilja. Ovaj je razlog zbog kojeg je «Centar resursi za gradjansko učešće» na Gali gradjanskog učešća dodelio nagrade ovoj kampaniji i ostalima o kojima smo vam govorili.

Komunizam – između osude i nostalgije (07.01.2026)
Društvo Cреда, 07 јануар 2026

Komunizam – između osude i nostalgije (07.01.2026)

Za Rumune savremenike antikomunističke revolucije 1989. godine, decembar nije samo mesec zimskih praznika, već i mesec u kojem se sećaju...

Komunizam – između osude i nostalgije (07.01.2026)
Foto: pixabay.com
Društvo Cреда, 31 децембар 2025

Stanovništvo Rumunije moglo bi se smanjiti za čak 25% do 2080. godine (31.12.2025)

Rumunija se suočava sa izraženim demografskim padom, što potvrđuju najnovije analize koje je objavio Nacionalni institut za statistiku (INS)....

Stanovništvo Rumunije moglo bi se smanjiti za čak 25% do 2080. godine (31.12.2025)
Muncitori străini (foto Guilherme Cunha – Unsplash)
Društvo Cреда, 24 децембар 2025

Rumunija i novopridošl­ice: kulturni mostovi u društvu koje se menja (24.12.2025)

Godina 2025. bila je treća uzastopna u kojoj je Rumunija registrovala više emigranata nego imigranata. Istraživač Anatolije Koščug tvrdi da je...

Rumunija i novopridošl­ice: kulturni mostovi u društvu koje se menja (24.12.2025)
Foto: pixabay.com
Društvo Cреда, 17 децембар 2025

Dan prevremeno rođenih beba (17.12.2025)

Svake godine u svetu se rodi oko 140 miliona beba. Od toga, skoro 15 miliona požuri da dođe na svet pre termina, što je približno 10%. Ipak,...

Dan prevremeno rođenih beba (17.12.2025)
Društvo Cреда, 10 децембар 2025

Zločini koji bi mogli da promene zakon u Rumuniji (10.12.2025)

U 2025. godini, za oko deset meseci – od januara do početka novembra, u Rumuniji je potvrđen 51 slučaj femicida. Statistički gledano, to znači...

Zločini koji bi mogli da promene zakon u Rumuniji (10.12.2025)
Aktuelnosti Cреда, 03 децембар 2025

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)


Izveštaj Svetskog ekonomskog foruma pokazuje da će se skoro 39% sadašnjih veština zaposlenih promeniti do 2030. godine, ali veštačka...

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)

Društvo Cреда, 19 новембар 2025

Koliko je hitno usvojiti jasnu strategiju za integraciju migranata? (19.11.2025)

Akti nasilja na ulicama protiv stranih radnika sve češće postaju tema vesti. Istovremeno, problem ilegalne imigracije ostaje podjednako akutan, a...

Koliko je hitno usvojiti jasnu strategiju za integraciju migranata? (19.11.2025)
Društvo Cреда, 29 октобар 2025

Dar rumunskog naroda za večnost (29.10.2025)

San rumunskih pravoslavaca, dug skoro vek i po – kako crkvenih lica, tako i vernika – da imaju Nacionalnu katedralu, postao je stvarnost. A 26....

Dar rumunskog naroda za večnost (29.10.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company