Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Prisilni brakovi nisu tradicija (11.12.2024)

Devojčice i žene romske nacionalnosti čine jednu od najugroženijih i najzapostavljenijih grupa u Rumuniji

Foto: Petr Ovralov / unsplash.com
Foto: Petr Ovralov / unsplash.com

и , 11.12.2024, 14:57

Devojčice i žene romske nacionalnosti čine jednu od najugroženijih i najzapostavljenijih grupa u Rumuniji. Često zbog predrasude vlasti i zloupotrebe porodice te devojčice i zene ostaju bez zaštite. Iako Rumunija i dalje prednjaci u Evropskoj uniji po broju maloletnih majki, državne institucije nemaju centralizovan sistem za prikupljanje podataka o prinudnim brakovima. „Bez podataka to pitanje nije na dnevnom redu. Bez podataka, ne znamo ni uzroke ni koji su prioriteti“, kaže Mariuka Oana Konstantin, univerzitetski predavač u Nacionalnoj skoli za političke i administrativne studije u okviru kampanje za podizanje svesti koju sprovodi E-Romnja — jedina nevladina organizacija u Rumuniji posvećena devojčicama i majkama Romkinjama.

Karmina, 10-godišnja devojčica, završavala je četvrti razred kada se udala za 14-godišnjeg dečaka, kao rezultat braka koji su ugovorili roditelji. Dve godine kasnije, Karmina postaje majka. Iako su vlasti same prijave ovoj slučaj, dosije je odbačen pod obrazloženjem „žrtva je pristala na sporazumne seksualne odnose, koje su roditelji odobrili“ ili „tradicija Roma podstiče takve odnose“, iako nije sprovedena istraga.

Karminina životna priča je samo jedna od 5 priča predstavljenih u kampanji „U ime tradicije“, koju je pokrenula nevladina organizacija E-Romnja, i ima za cilj da razbije mit da su dečji brakovi isključivo problem romskih zajednica, jedna od onih štetnih predrasuda koje opravdavaju slučajeve nasilja nad ugroženim osobama. Kako znamo da problem prevazilazi romsku zajednicu? Državni sekretar Nacionalnog saveta za borbu protiv diskriminacije Cerasela Banika tvrdi da demografski podaci o učestalosti porodjaja adolescentkinja potvrđuju tu činjenicu.

Na pitanje zašto tema prinudnih brakova nije od interese za institucije, Roksana Oprea, stručnjak za jednake mogućnosti u E-Romnji, odgovara:

„Vrlo je jednostavno i za to postoje očigledni dokazi, usudjejem se da to kažem, jer u institucijama ima mnogo rasizma. Ljudi taj fenomen nazivaju kulturnom praksom koja je specifična samo za romsku zajednicu, ali je realnost drugačija. To ne tvrdimo samo mi, udruženje E-Romnja, to govore i druge institucije i međunarodna tela. Iz tog razloga nikada nije bio prioritet za institucije i donosioce odluka. Dakle, posto to ne utiče na celokupnu populaciju, posmatra se kao kulturna praksa i zbog pristrasnosti i predrasuda, ne intervenišu».

Karminina priča je jedna je od stotina takvih priča koje nikada nećemo saznati. Ove priče se često dogadjaju zato što društvo ponekad decu doživljava kao vlasništvo njihovih roditelja, ne prepoznajući ih kao pojedince koji imaju svoja prava i potrebe. Što se tiče prinudnih brakova, najverovatnije je najveća greška upravo onih koji žele da pomognu (socijalni radnici, nastavnici, psiholozi, zaposleni u nevladinim organizacijama, pravosudni radnici itd.) jer odlaze i razgovaraju sa roditeljima, misleći da problem može i mora biti rešen u porodici ili u zajednici. Zapravo, najčešće roditelji su zlostavljači. Roksana Oprea:

„I dalje dolazimo u tu oblast normalizacije; onog trenutka kada ste vi, kao institucija, kao škola, kao Direkcija za opštu socijalnu pomoć, primetili da se te stvari dešavaju, a niste ništa uradili po tom pitanju, kakav onda signal šaljete roditeljima? To što rade je u redu. Dakle, vi, praktično, potvrđujete zlostavljanje odraslih na njihovoj sopstvenoj deci.
To je začarani krug i ako ne ojačamo taj pristup, odnosno da prestanemo da upiremo prstom samo u romsku zajednicu i svalimo svu krivicu na romsku zajednicu, nećemo se uskladiti sa međunarodnim standardima. I dalje ćemo biti na sramnoj listi zemalja koje dozvoljavaju dečje brakove.“

Krivični zakonik ima zakonodavni propust u zakonskoj regulativi o prinudnom braku, zakonodavstvo ne prepoznaje prinudni brak kao samostalno krivično delo. U retkim okolnostima kada takvi predmeti dospeju pred sud, oni se sude kao zločini seksualnog nasilja. E-Romnja je pokrenula još jedan ključni problem: vlasti koriste termin „konsenzualna zajednica” za brakove izmedju dve osobe, od kojih je najmanje jedna mlađa od 16 godina.
Od maloletnog lica mlađeg od 16 godina NE MOŽE se tražiti saglasnost za sklapanje braka, navedeno je u Interventnom vodiču za slučajeve sklapanja braka između dece/prisilnih brakova, objavljenom početkom godine.
Takođe, Cerasela Banika je za Radio Rumunija objasnila da dosijei krivičnog gonjenja ne uzimaju u obzir ovaj nedostatak saglasnosti, već klasifikuju slučaj na osnovu motiva kao što su „roditelji se slažu“, „već su živeli zajedno“, „već su imali seksualne odnose“ ili „to je običaj romske zajednice“. To žrtvu stavlja u potpuno bespomoćnu situaciju.“

Upitana kako na kampanju gledaju vlasti, Roksana Oprea odgovara:

”Kampanja se gleda sa interesovanjem, ali iz koje perspektive? Iz perspektive činjenice da je Rumunija na neki način pravno prinuđena da eliminiše takvu praksu, budući da je potpisnica nekoliko međunarodnih konvencija o sprečavanju i borbi protiv rodnog nasilja. Imamo Direktivu br. 1385 Evropskog parlamenta i Evropskog saveta izdatu 15. maja 2024. godine, koja propisuje da zemlje članice EU imaju na raspolaganju tri godine, počev od datuma stupanja direktive na snagu, da prenesu propise u domaće zakone.
Dakle, nekako imamo pritisak na evropskom nivou da se Rumunija uskladi sa međunarodnim standardima. Tu je i Grevio izveštaj, koji je preuzela rumunska vlada, koji, shodno tome, poziva državu da preduzme mere i kriminalizuje takvu praksu. “
Roksana Oprea takođe tvrdi da se ovaj problem ne posmatra kao problem rodnog nasilja, pa cak i iako je tako sagledan u nekim slučajevima, kada je nasilje usmereno na Romkinju, ona se više ne posmatra kao pripadnica društva:
„Mislim da je to toliko normalizovano, jer ako govorimo o nasilju kao opštem fenomenu, ono je normalizovano u svim zajednicama. Imamo izveštaje koji otkrivaju da su Rumuni tolerantni u pogledu verbalnog, seksualnog nasilja da je silovanje opravdano ako žena izgleda nekako provokativno. To su razlozi rumunskih sudija kada kažu da je devojčica od 11 ili 12 godina zavela muškarca ili da je pristala na silovanje.“

Pod pritiskom Evropske unije, Rumunija ima rok do 2027. da preduzme mere protiv ove pojave.

Ministar obrazovanja i nauke, Danijel David
Društvo среда, 04 јун 2025

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)

,,Dijagnostički izveštaj o obrazovanju i istraživanju u Rumuniji. Trenutna dostignuća i implikacije za nove reforme u ovoj oblasti.’’ je...

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)
Foto: fb.com / Departamentul pentru Romanii de Pretutindeni
Društvo среда, 21 мај 2025

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

Migracija je kulturni šok koji mnogi Rumuni iz dijaspore intenzivno osećaju. Jedna sociološka studija koju je 2023. godine objavio Odeljak za...

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)
Mitovi i stvarnost o klimatskim promenama (14.05.2025)
Društvo среда, 14 мај 2025

Mitovi i stvarnost o klimatskim promenama (14.05.2025)

Nedavne studije pokazuju da su fosilna goriva odgovorna za 90% emisija ugljen-dioksida koju proizvodi čovek, povećavaju godišnje temperature,...

Mitovi i stvarnost o klimatskim promenama (14.05.2025)
sursa foto: Facebook / Salvamont Maramures
Društvo среда, 07 мај 2025

Spasioci na visini (07.05.2025)

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, u februaru 2022. godine, milioni Ukrajinaca prešli su granicu sa susednom Rumunijom, iako je većina bila u...

Spasioci na visini (07.05.2025)
Društvo среда, 30 април 2025

Povodom Međunarodnog Dan Roma: o opasnosti od izuzetnosti i značaju konteksta učenja

Još od 1971. godine, 8. april je posvećen Međunarodnom danu Roma. Iako Romi predstavljaju drugu najbrojniju etničku manjinu u Rumuniji, sociolozi...

Povodom Međunarodnog Dan Roma: o opasnosti od izuzetnosti i značaju konteksta učenja
Društvo среда, 23 април 2025

One World Romania, jedini festival dokumentarnog filma i ljudskih prava u Rumuniji (23.04.2025)

Jedini festival dokumentarnog filma o ljudskim pravima u Rumuniji podstiče duboke debate o temama kao što su socijalne nejednakosti, migracije ili...

One World Romania, jedini festival dokumentarnog filma i ljudskih prava u Rumuniji (23.04.2025)
Društvo среда, 16 април 2025

Borba protiv trgovine ljudima

Studija o trgovini ljudima koju je Evropska komisija objavila početkom godine pokazala je da su u Evropskoj uniji najbrojnije žrtve rumunske, zatim...

Borba protiv trgovine ljudima
Društvo среда, 09 април 2025

Debela i lepa, ali zdrava? (09.04.2025)

U rumunskom jeziku postoji izraka „debela i lepa“, koja naglašava pozitivnu ideju o višku kilograma. Pozivajući se na ovaj izraz,...

Debela i lepa, ali zdrava? (09.04.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company