Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Pušenje i ekonomski efekti

Uzrok smrti otprilike 700 hiljada ljudi godišnje u Evropskoj uniji, pušenje je i dalje ozbiljan problem u svim zemljama članicama, uključujući i Rumuniju. Ovde je pušenje glavni uzrok oboljenja i smrti. Više od 42 hiljade osoba umiru godišnje zbog pušenja, a dve trećine njih su uzrasta od 35 do 69 godina, u uslovima u kojima u 2011. godini, na primer, 27% stanovnika je pušilo. Usled pušenja pojavljuju se veoma ozbiljne bolesti, uglavnom, kardio-vaskularne i cerebrovaskularne bolesti, tuberkuloza, rak i disajna oboljenja. Ali, pušenje utiče ne samo na zdravlje, već i na ekonomiju, ističe se u nedavnom Izveštaju o ekonomskim posledicama konzumiranja duvanskih proizvoda po javni zdravstveni sistem u Rumuniji”. Da bi saznali koliko je rumunska država, posredstvom nacionalnih zdravstevnih programa, trošila u 2012. godini za lečenje bolesti izazvanih pušenjem, razgovarali smo sa lekarkom Magdalenom Čobanu, stručnjakom za kontrolu pušenja u okviru Ministarstva zdravlja: Cena lekova sa popustom, lekarskih pregleda i svih neophodnih medicinskih testova ne može biti tačno izračunata. Zbog ovog razloga svota na koju se odnosi izveštaj je manja od realnih troškova, koji premašuju visinu prihoda od takozvane takse na duvanske proizvode. No, za lečenje bolesti koje izaziva pušenje, u 2012 trošilo se više od milijardu evra. A prihodi prikupljeni od poreza na duvanske proizvode bili su u visini od 245 miliona evra. Ali deficit je, ustvari, mnogo veći.”

Pušenje i ekonomski efekti
Pušenje i ekonomski efekti

, 26.11.2014, 14:23

Uzrok smrti otprilike 700 hiljada ljudi godišnje u Evropskoj uniji, pušenje je i dalje ozbiljan problem u svim zemljama članicama, uključujući i Rumuniju. Ovde je pušenje glavni uzrok oboljenja i smrti. Više od 42 hiljade osoba umiru godišnje zbog pušenja, a dve trećine njih su uzrasta od 35 do 69 godina, u uslovima u kojima u 2011. godini, na primer, 27% stanovnika je pušilo. Usled pušenja pojavljuju se veoma ozbiljne bolesti, uglavnom, kardio-vaskularne i cerebrovaskularne bolesti, tuberkuloza, rak i disajna oboljenja. Ali, pušenje utiče ne samo na zdravlje, već i na ekonomiju, ističe se u nedavnom Izveštaju o ekonomskim posledicama konzumiranja duvanskih proizvoda po javni zdravstveni sistem u Rumuniji”. Da bi saznali koliko je rumunska država, posredstvom nacionalnih zdravstevnih programa, trošila u 2012. godini za lečenje bolesti izazvanih pušenjem, razgovarali smo sa lekarkom Magdalenom Čobanu, stručnjakom za kontrolu pušenja u okviru Ministarstva zdravlja: Cena lekova sa popustom, lekarskih pregleda i svih neophodnih medicinskih testova ne može biti tačno izračunata. Zbog ovog razloga svota na koju se odnosi izveštaj je manja od realnih troškova, koji premašuju visinu prihoda od takozvane takse na duvanske proizvode. No, za lečenje bolesti koje izaziva pušenje, u 2012 trošilo se više od milijardu evra. A prihodi prikupljeni od poreza na duvanske proizvode bili su u visini od 245 miliona evra. Ali deficit je, ustvari, mnogo veći.”


Otprilike 28% od skoro milijardu evra, koliko se trošilo za lečenje pet kategorija bolesti koje izaziva pušenje predstavlja račun” koji rumunsko društvo plaća za pušenje. Pred mikrofonom je ponovo lekarka Magdalena Čobanu: Kada kažemo da pušenje izaziva, na primer, rak pluća ili srčani udar, procenat varira od jedne do druge bolesti. Pušenje može prouzrokovati i jednu i drugu bolest, ali nisu svi slučajevi srčanog udara ili raka pluća izazvani pušenjem. Pušenje je uzrok samo jedne četvrtine slučajeva srčanog udara, ali 86% slučajeva raka pluća.”


Uvodjen 2006. godine u cilju suzbijanja ekscesivnog konzumiranja duvana i alkoholnih pića, drugih osim piva i vina, takozvani porez na luksuzne proizvode dokazao se nedovoljnim i neefikasnim. Sem ovih poreza potrebno je poštovati preporuke Svetske zdravstvene organizacije, a to su monitorizacija potrošnje duvana, zaštita ljudi od efekata konzumiranja duvana, pružanje pomoći osobama koje žele da odustanu od pušenja, upozorenje o opasnošću konzumiranja duvanskih proizvoda, zabrana reklamiranja duvana i povećanje poreza na duvanske proizvode. Od lekarke Magdalene Čobanu saznajemo da li su ove mere primenjene u Rumuniji: Sve ove mere su primenjene, ali ne u potpunosti. Značajni koraci su učinjeni u 2007.-2008. godini, istovremeno sa ulaskom Rumunije u Evropsku uniju. Posle 2008., medjutim, progresi su zabeleženi samo u oblasti oporezivanja duvanskih proizvoda i pružanja pomoći osobama koje žele da odustanu od pušenja. Ostale mere nisu zabeležile progrese, iako su bile samo zakonodavne prirode. Primera radi, zakon o zabrani pušenja u zatvorenim prostorijama dostavljen je parlamentu još 2011. godine, ali nije ni dan danas razmotren.”


Podrška borbi protiv pušenja dolazi od institucija Evropske unije, koje su u aprilu ove godine izmenile Direktivu o duvanu. Rumunski evroposlanik Kristijan Bušoj, član Komisije za okolnu sredinu, javno zdravstvo i prehrambenu sigurnost, govorio nam je o sadržaju nove direktive:Revidirana direktiva o duvanu predstavila je senzibilnu temu žestokih debata u Evropskom Parlamentu. Tek u decembru prošle godine postignut je kompromis izmedju Parlamenta i Evropske komisije, a u aprilu nova direktiva je objavljena u Službenom listu. Zemlje članice imaju na raspolaganju dve godine da bi primenile ovu direktivu, koja, u glavnom, nameće da upozorenja o zdravstvu prekrivaju 65% stražnje i prednje strane kutija cigareta ili duvana za lulu. Zabranjuju se proizvodi od aromatizovanog duvana, dotični aditivi, dodaci poput kafeina, vitamina, bojila. Postoje, takodje, dodatni zahtevi koji se tiču oblika i sadržaja kutija cigareta i zabranjuju se elementi koji varaju potrošače.”


(prevod- Teodora Kristez)

Komunizam – između osude i nostalgije (07.01.2026)
Društvo Cреда, 07 јануар 2026

Komunizam – između osude i nostalgije (07.01.2026)

Za Rumune savremenike antikomunističke revolucije 1989. godine, decembar nije samo mesec zimskih praznika, već i mesec u kojem se sećaju...

Komunizam – između osude i nostalgije (07.01.2026)
Foto: pixabay.com
Društvo Cреда, 31 децембар 2025

Stanovništvo Rumunije moglo bi se smanjiti za čak 25% do 2080. godine (31.12.2025)

Rumunija se suočava sa izraženim demografskim padom, što potvrđuju najnovije analize koje je objavio Nacionalni institut za statistiku (INS)....

Stanovništvo Rumunije moglo bi se smanjiti za čak 25% do 2080. godine (31.12.2025)
Muncitori străini (foto Guilherme Cunha – Unsplash)
Društvo Cреда, 24 децембар 2025

Rumunija i novopridošl­ice: kulturni mostovi u društvu koje se menja (24.12.2025)

Godina 2025. bila je treća uzastopna u kojoj je Rumunija registrovala više emigranata nego imigranata. Istraživač Anatolije Koščug tvrdi da je...

Rumunija i novopridošl­ice: kulturni mostovi u društvu koje se menja (24.12.2025)
Foto: pixabay.com
Društvo Cреда, 17 децембар 2025

Dan prevremeno rođenih beba (17.12.2025)

Svake godine u svetu se rodi oko 140 miliona beba. Od toga, skoro 15 miliona požuri da dođe na svet pre termina, što je približno 10%. Ipak,...

Dan prevremeno rođenih beba (17.12.2025)
Društvo Cреда, 10 децембар 2025

Zločini koji bi mogli da promene zakon u Rumuniji (10.12.2025)

U 2025. godini, za oko deset meseci – od januara do početka novembra, u Rumuniji je potvrđen 51 slučaj femicida. Statistički gledano, to znači...

Zločini koji bi mogli da promene zakon u Rumuniji (10.12.2025)
Aktuelnosti Cреда, 03 децембар 2025

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)


Izveštaj Svetskog ekonomskog foruma pokazuje da će se skoro 39% sadašnjih veština zaposlenih promeniti do 2030. godine, ali veštačka...

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)

Društvo Cреда, 19 новембар 2025

Koliko je hitno usvojiti jasnu strategiju za integraciju migranata? (19.11.2025)

Akti nasilja na ulicama protiv stranih radnika sve češće postaju tema vesti. Istovremeno, problem ilegalne imigracije ostaje podjednako akutan, a...

Koliko je hitno usvojiti jasnu strategiju za integraciju migranata? (19.11.2025)
Društvo Cреда, 29 октобар 2025

Dar rumunskog naroda za večnost (29.10.2025)

San rumunskih pravoslavaca, dug skoro vek i po – kako crkvenih lica, tako i vernika – da imaju Nacionalnu katedralu, postao je stvarnost. A 26....

Dar rumunskog naroda za večnost (29.10.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company