Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Rak i način života (19.02.2025)

Sve češće čujemo o smrti uzrokovanoj raznim vrstama karcinoma. Nažalost, broj mladih obolelih od raka, raste

Foto: ckstockphoto / pixabay.com
Foto: ckstockphoto / pixabay.com

и , 19.02.2025, 12:13

Sve češće čujemo o smrti uzrokovanoj raznim vrstama karcinoma. Nažalost, broj mladih obolelih od raka, raste. Trend se primećuje širom sveta, prema studiji koja analizira globalnu statistiku i fokusira se na 29 vrsta raka kod osoba starosti od 14 do 49 godina. Studija pokazuje da je između 1990. i 2019. godine, incidencija raka porasla za približno 79%.

Ovaj trend rasta prisutan je i u Rumuniji. Nacionalna realnost je surova – rak je drugi uzrok smrti, posle kardiovaskularnih bolesti: svaki šesti smrtni slučaj je uzrokovan rakom. U Evropskoj uniji, Rumunija je na prvom mestu po mortalitetu od karcinoma, sa 48% više smrtnih slučajeva od evropskog proseka i preko 20.000 smrtnih slučajeva koji se mogu izbeći svake godine.

Zašto sve više ljudi, posebno mladih oboleva od raka? Postoji mnogo uzroka. Među njima – način života, uključujući ishranu, o čemu govori profesor dr Mirčea Beuran, doktor medicinskih nauka, specijalista onkološke hirurgije u bolnici za hitne slučajeve Floreaska u Bukureštu:

„Promena načina života!“  Znate, to sada posmatramo kao vrh ledenog brega, ali postoje zapažanja iz onkoloških studija da su se promene, polako, postepeno, pojavile oko 1950-te, sa industrijalizacijom, sa promenom života u kapitalističkim zemljama, sa promenom toksina, ishrane, navika i tako dalje.
Sve ovo je vremenom, u pozadini genetskih promena koje svi nosimo, stvorilo plodno tlo za razvoj. Ova analiza, na međunarodnom nivou – Amerika, Japan, Evropa, pokazuje da je broj mladih ljubi obolelih od raka u porastu. Mogu da vam dam neke smernice, ne oslanjajući se na čisto nacionalnu statistiku, ali na osnovu evidencije koju ima bolnica Floreaska, na sastanku koji mi, lekari, imamo sa ovim mladim pacijentima – primetili smo da je karcinom digestivnog trakta, jednjaka, želuca, debelog creva, rektuma, tankog creva, adneksa, žlezda, u porastu.
Svakog dana, hirurgija u Floreasci ima dva, tri, četiri komplikovana slučaja karcinoma debelog creva, rektuma. To je povezano sa mnogim stvarima – konzumiranjem gaziranih pića, energetskih napitaka, alkohola, pušenjem, sedentarnim načinom života, radom pod stresom. Zatim, mnogi zavise od aktivnosti pod plavim zračenjem, kao što su monitor kompjutera, tablet i telefon.
Mogu da vam kažem da su neki ljudi neispavani, to ne vidimo samo kod mladih osoba, to vidimo, iz razgovora sa njima i kod njihove dece.“

Prema rečima profesora dr Mirče Beurana, najčešći tip raka je kolorektalni karcinom koji renomirani hirurg pripisuje neadekvatnoj ishrani:

„Mislim, da mnogo hrane koju jedemo dolazi od ultra-obrađenih sastojaka.“ Ova ultra-obrada ne čini ništa osim što puni hranu brojnim štetnim supstancama, bilo da se odnosi na boju, očuvanje, poseban miris itd. Sve ovo je dodatak na hemiju koju unosimo putem hrane koja ne zadovoljava aktivnost varenja i neutralizacije toksina, a direktnim kontaktom, iz dana u dan, može samo da proizvode promene na ćelijskom nivou. Ove promene na ćelijskom nivou, tokom vremena, razvijaju tumore. Tumore svih vrsta. Dakle, treba jesti što više povrća i voća! A opcije hrane, o kojima stalno razgovaramo odnose se na upotrebu hrane koja je spremljena kod kuće.“

Poslednji obrok – savetuje doktor – treba uzeti oko 19.00. A, kada jedemo, ne treba da se prejedamo, da bi naše telo imalo mir koji mu je potreban za obradu hrane. Noćni obroci ne dolaze u obzir, oni su najveće  iskušenje.

U međunarodnom medicinskom svetu postoje mišljenja da alkoholna pića, treba da imaju posebnu etiketu, kao na duvanu, koja upozorava potrošače da povećava rizik za razvoj karcinoma. Profesor dr Mirčea Beuran smatra da je upozorenje  neophodno:

„Konzumiranje alkohola, čak i u malim količinama, povezano je sa sedam vrsta raka. Hronična konzumacija alkohola, čak i u malim količinama, menja ponašanje tela ka gojaznosti. A ako se alkohol kombinuje sa pušenjem i sedentarnim načinom života, to dovodi do veoma važnih promena, počevši od usne duplje. Dakle, ovi hronični konzumenti alkohola oboljevaju od karcinoma usne duplje, jednjaka, larinksa, raka jetre, kolorektalnog raka, žene od raka dojke.

Alkohol povećava nivo hormona, posebno estrogena i insulina. Povećanje hormona estrogena je uzrok raka dojke, a estrogen i insulin ne rade ništa drugo, kao hormoni, osim što izazivaju deobu, češće umnožavanje ćelija, zbog čega u određenom trenutku telo više ne može da kontroliše ovu deobu i one se mogu pretvoriti u kancerogene tumore.“

Drugim rečima, obratite veliku pažnju na kvantitet i kvalitet! Nezdrav način života, na duge staze, može narušiti naše zdravlje, pa čak i  život.

Castelul Banffy (sursă foto: @
Društvo Cреда, 24 јун 2026

Ko održava kulturu živom? (24.06.2026)

Rumunija je 2026. godine za kulturu, kroz budžet Ministarstva kulture, izdvojila oko 1,44 milijarde leja, odnosno približno 277 miliona evra, što...

Ko održava kulturu živom? (24.06.2026)
Foto: Emil Kalibradov / unsplash.com
Društvo Cреда, 17 јун 2026

Analiza siromaštva u Rumuniji (17.06.2026)

Više od četvrtine Rumuna nalazi se u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a zajedno sa Bugarima i Grcima spadaju među najugroženije...

Analiza siromaštva u Rumuniji (17.06.2026)
Foto: Lyubomyr Reverchuk / unsplash.com
Društvo Cреда, 10 јун 2026

Promenljivo tržište rada između plate i lične ravnoteže (10.06.2026)

Rumunsko tržište rada prolazi kroz period ubrzane transformacije, usred ekonomskih neizvesnosti, rastućih troškova života i tehnoloških...

Promenljivo tržište rada između plate i lične ravnoteže (10.06.2026)
Sparanghel (Foto: jackmac34 / pixaby.com)
Društvo Cреда, 03 јун 2026

Kampanja ‘sezonci’ i radnici na austrijskim farmama (03.06.2026)

Prema zvaničnim podacima, početkom 2025. godine u Austriji je živelo približno 155.000 rumunskih državljana, pri čemu je Rumunija jedna od...

Kampanja ‘sezonci’ i radnici na austrijskim farmama (03.06.2026)
Društvo Cреда, 27 мај 2026

Važne promene na rumunskom tržištu rada (27.05.2026)

U poslednjih 10 godina broj novih stranih radnika koji su primljeni na tržište rada u Rumuniji značajno je porastao, sa 5.500, 2015. i 2016....

Važne promene na rumunskom tržištu rada (27.05.2026)
Društvo Cреда, 20 мај 2026

Rumunska akademija, promoter znanja u društvu (20.05.2026)

Osnovana 1. aprila 1866. godine, dakle pre tačno 160 godina, pod nazivom Rumunsko književno društvo, Rumunska Akademija je najviši kulturni i...

Rumunska akademija, promoter znanja u društvu (20.05.2026)
Društvo Cреда, 13 мај 2026

Obrazovanje u Rumuniji između zabrinjavajućih statistika i potrebe za stvarnom promenom (13.05.2026)

Obrazovanje i dalje ostaje jedna od najkrhkijih zona kvaliteta života u Rumuniji, pokazuje najnoviji „Barometar blagostanja“, koji je sprovela...

Obrazovanje u Rumuniji između zabrinjavajućih statistika i potrebe za stvarnom promenom (13.05.2026)
Društvo Cреда, 06 мај 2026

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

Sve više gradjana Rumunije suočava se sa poteškoćama u otplati rata, kredita ili drugih finansijskih obaveza, a postupak lične insolventnosti...

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company