Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Rumunija u Izveštaju Evropske komisije o obrazovanju

Rumunskom obrazovnom sistemu i dalje nedostaju performanse i ne može postizati ciljeve koji je sebi postavio za kvalitetno obrazovanje za 2020. godinu, ističe se u Službeniku Obrazovanja i obuke, koji je objavila Evropska komisija ove jeseni. Sa zastarelim obrazovnim sistemom, u kojem učenici nemaju niti radost niti motivisanje za učenje, sa slabo plaćenim nastavnicima, sa zadržavanjem razlika izmedju ruralne i urbane sredine, Rumunija nije zabeležila znatne pomake u obrazovanju u zadnjim godinama. Ako se odnosimo na izdvajanje fondova za obrazovanje iz bruto društvenog proizvoda, iako su oni u porastu, i dalje su ispod komunitarnog proseka, odnosno 3,7% 2016., u odnosu na 4,7% BDP-a u Evropskoj Uniji. U periodu 2014-2017., školu je napustilo 18,1 odsto mladih starosti od 18 do 24 godine u odnosu na evropski prosek od 10,6%, koji je bliži procentu od 10% koji je prognoziran za 2020. Postoje i mladi koji upisuju gimnaziju i vremenom odustaju od škole, ali njihov broj nije obuhvaćen u statistikama.

Rumunija u Izveštaju Evropske komisije o obrazovanju
Rumunija u Izveštaju Evropske komisije o obrazovanju

, 28.11.2018, 13:15

Rumunskom obrazovnom sistemu i dalje nedostaju performanse i ne može postizati ciljeve koji je sebi postavio za kvalitetno obrazovanje za 2020. godinu, ističe se u Službeniku Obrazovanja i obuke, koji je objavila Evropska komisija ove jeseni. Sa zastarelim obrazovnim sistemom, u kojem učenici nemaju niti radost niti motivisanje za učenje, sa slabo plaćenim nastavnicima, sa zadržavanjem razlika izmedju ruralne i urbane sredine, Rumunija nije zabeležila znatne pomake u obrazovanju u zadnjim godinama. Ako se odnosimo na izdvajanje fondova za obrazovanje iz bruto društvenog proizvoda, iako su oni u porastu, i dalje su ispod komunitarnog proseka, odnosno 3,7% 2016., u odnosu na 4,7% BDP-a u Evropskoj Uniji. U periodu 2014-2017., školu je napustilo 18,1 odsto mladih starosti od 18 do 24 godine u odnosu na evropski prosek od 10,6%, koji je bliži procentu od 10% koji je prognoziran za 2020. Postoje i mladi koji upisuju gimnaziju i vremenom odustaju od škole, ali njihov broj nije obuhvaćen u statistikama.



Stručnjaci u oblasti obrazovanja tvrde, medjutim, da su ovi ciljevi uspostavljeni u 2008.-2009. godini, na bazi tadašnje situacije i prognoze mogućnosti unapredjenja našeg obrazovnog sistema i da nisu sve zemlje krenule sa iste tačke u trenutku uspostavljanja ciljeva. Odnoseći se na stopu ranog napuštanja škole, direktor Instituta za Nauke obrazovanja, Čiprijan Fartušnik, je rekao sledeće: U ovom trenutku, Rumunija dosta loše stoji kada je reč o ovom pokazatelju, jer smo u 2009. prognozirali da na nivou naše zemlje ciljni pokazatelj bude 11,3%. Praktično, do 2020. godine želimo da postižemo ovaj cilj, iako u ovom trenutku mi smo dosta daleko od njega. Odnosno 18 odsto, u uslovima u kojima u Rumuniji jedna mlada osoba od petoro ne uspeva da završi 10. razred.“



U slučaju univerzitetskog obrazovanja u Rumuniji, procenat onih koji imaju visoko obrazovanje jeste i dalje daleko od evropskog proseka, uz malo izuzeća, rekao nam je direktor Instituta za Nauke obrazovanja, Čiprijan Fartušnik: Nešto bolje stojimo kada je reč o osobama starosti od 30 do 34 godine, a koje pohadjaju neki univerzitet, gde smo bliže cilju postavljenom za 2020. Godinu, a Rumunija je jedna od zemalja koja je zabeležila značajan progres u odnosu na 2010. U ovom trenutku, ovaj oblik visokoobrazovnog sistema je jedini koji je, u dotičnoj meri, finansiran skoro do nivoa koji je zabeležen u drugim zemljama članicama Evropske unije. Sa druge strane, fondovi za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje su mnogo manji i mislim da je neophodno ponovo analizirati neke mere i pokrenuti nove programe podrške osnovnom obrazovnom sistemu. Postoji rizik da imamo polarizaciju izmedju dece: imamo učenike koji završavaju gimnaziju, fakultet i upisuju čak masterske i doktorske studije, dok jedno od petoro dece ne uspeva da završi ni osnovnu školu.“



Iako u Rumuniji samo 45% učenika polaže Veliku Maturu, postoje deca koja imaju izuzetne školske rezultate. Svake godine, hiljade učenika iz Rumunije učestvuje na nacionalnim i medjunarodnim olimpijadama, a neki studiraju u najprestižnijim univerzitetima na svetu. U iste škole idu i genije i nepismeni učenici, precizira direktor Instituta za Nauke obrazovanja, Čiprijan Fartušnik: “Ako bi naš obrazovni sistem bio tako slab, kako neki kažu, ne bismo imali toliko učenika koji ispunjavaju obrazovne uslove škola u inostranstvu, ne bismo imali tako veliki broj učenika koji studiraju u prestižnim zapadnim univerzitetima, a po završetku studija, obavljaju značajne dužnosti. Imamo, sa druge strane, mnogo dece koja ne mogu ispuniti osnovne školske zahteve i koja lako napuštaju školu…Prema našoj studiji, stotine hiljada učenika odustaje od škole i zato mislimo da naglasak treba staviti na predupredjenje ove pojave. Školski sistem Druga šansa funkcioniše samo u nekim školskim ustanovama. Razlog zbog kojeg učenici odustaju od obrazovanja je najčešće škola, koja ne uspeva da prilagodi obrazovnu ponudu i didaktičke strategije različitim potrebama dece.“



U Evropskoj studiji se još ističe da stopa zapošljavanja novih apsolvenata, koji imaju izmedju 20 i 34 godine, u periodu 2014.-2017., bila je od 76% u odnosu na evropski prosek od 80,2%. U Rumuniji, ima 87,4 odsto apsolvenata visokoobrazovnih ustanova, više od proseka u Evropskoj uniji od 84,9%.

Symbolbild (KI-generiert)
Društvo Cреда, 06 мај 2026

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

Sve više gradjana Rumunije suočava se sa poteškoćama u otplati rata, kredita ili drugih finansijskih obaveza, a postupak lične insolventnosti...

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)
Foto: Artyom Korshunov / unsplash.com
Društvo Cреда, 29 април 2026

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)

Evropska komisija je 2025. godine objavila listu od 47 strateških projekata uključenih u Akt o kritičnim sirovinama. Cilj ove inicijative je da...

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)
Carte electronică de identitate
Društvo Cреда, 22 април 2026

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)

Elektronska lična karta uvedena je i u Rumuniji, a njeno izdavanje počelo je u martu 2025. godine, najpre u okrugu Kluž. Zatim se, postepeno,...

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)
Sursa foto: Federația Băncilor pentru Alimente din România - FBAR / Facebook
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)
Društvo Cреда, 11 март 2026

Psi nisu roba (11.03.2026)

U Rumuniji postoje javna i privatna skloništa za pse bez vlasnika. Privatna su, s jedne strane, u vlasništvu nevladinih organizacija koje se trude...

Psi nisu roba (11.03.2026)
Društvo Cреда, 04 март 2026

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

Skoro 80% dece u Rumunija surfuje internetom bez ikakvih ograničenja, prema rezultatima sociološkog istraživanja organizacije „Spasimo decu“....

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company