Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)

Godine 2002. počeo je da radi za porodični biznis, poslastičarnici sa sopstvenom laboratorijom u Krajovi, budući da mu je majka po profesiji poslastičar, a ove godine se takmiči za titulu „Svetskog majstora čokolade” za Istočnu Evropu.

Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com

и , 27.01.2026, 10:30

Godine 2002. počeo je da radi za porodični biznis, poslastičarnici sa sopstvenom laboratorijom u Krajovi, budući da mu je majka po profesiji poslastičar, a ove godine se takmiči za titulu „Svetskog majstora čokolade” za Istočnu Evropu. Reč je o Rumunu Marinelu Bežanu, poreklom iz Krajove.
Nakon 25 godina rada, tokom kojih je za porodičnu poslastičarnicu obavljao i knjigovodstvo, bio dostavljač, radio čišćenje, ali je uvek bio usmeren ka laboratoriji, naš gost veruje da još uvek ima mnogo toga da se otkrije. Vremenom je stvorio i sopstveni bren čokolade, poigravajući se raznim aromama kakao zrna. Meksiko, Ekvador i Nova Gvineja su vrste kakaa koje je Marinel Bežan odabrao u igri stvaranja sopstvene čokolade. Iz Meksika dolazi kiselkasta i cvetna nota, iz Ekvadora karamela, a iz Nove Gvineje drvenasta, dimljena aroma, kako nam je Marinel Bežan opisao:
„Kao gornje note, odmah otkrivamo blagu kiselost i nežne, cvetne arome zatim osećamo lagane note lešnika i karamele, a na kraju dolazi — kako sam je ja nazvao — aroma duvana ili dima. Kada je u pitanju tekstura, sva čokolada koju koristimo je najfinija čokolada na svetu!“
Saznali smo da se finoća čokolade meri posebnim uređajima koji procenjuju njenu unutrašnju granulaciju — kakao prah, šećer i kakao puter.
Već dve decenije, Svetsko finale World Chocolate Masters okuplja najtalentovanije kuvare i zanatske čokolatijere iz celog sveta. Takmicenje Svetski majstor čokolade se organizuje svake četiri godine i bira najdarovitijeg čokolatijera na svetu. A pošto Rumunija nema školu za čokolatijere, niti je ova profesija uvrštena u zvanični registar zanimanja, Marinel Bežan će se ove godine takmičiti za Istočnu Evropu. Selekcija je održana u martu 2024. godine — sedam ljudi se prijavilo u predselekciju, a učestvovalo je samo četvoro. O takmičenju za titulu „Svetskog majstora čokolade” za Istočnu Evropu, Marinel Bežan nam je ispričao:
„Još četiri osobe su učestvovale na takmičenju koje se održalo u Beogradu. To je bila predselekcija. Nakon završetka svih etapa, samo jedna osoba je prošla dalje, u finale World Chocolate Masters. Postoje zone u svetu gde je više zemalja grupisano zajedno, poput Istočne Evrope, zatim Holandija zajedno sa — Luksemburgom i Belgijom, Italija ide sama, Francuska takodje. Zemlje sa tradicijom idu same u predselekcije, a potom samo jedna osoba ide u finale. U oktobru, u Belgiji biće samo 15 takmičara.“
Marinel Bežan je objasnio:
„Kada je održana predselekcija u Beogradu, sve zemlje su dobile poziv: od Mađarske, preko Bugarske, Rumunije, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Bosne, Grčke. Iz svake zemlje zainteresovani su mogli da se prijave. Imao sam konkurente iz Bugarske, Grčke, bio je i jedan kolega iz Rumunije, iz Srbije, i otprilike je to bilo to. Kada je reč o obuci, ona traje godinama — ne možeš da se pripremaš samo godinu dana. Intenzivana obuka i pripreme striktno za takmičenje traju nekoliko meseci, kada finalizujemo recepte, sve projekte i dizajn proizvoda koje želimo da predstavimo.
Ovo takmičenje je veoma složeno — ne stavlja se akcenat samo na jednu stvar: kreativnost, inovaciju, umetničku stranu; potrebno je po malo od svega. Mislim da uspevam da ih sve obuhvatim, ali, više od toga, da bih stigao do finala, potrebna mi je ekipa koja će me podržati i savetovati. Potrebno mi je iskustvo drugih ljudi koji su učestvovali na prestižnim takmičenjima, potreban mi je arhitekta ili dizajner, jer se u poslednjem pravilniku akcenat stavlja na inovaciju, ali i na kontrast između modernog i klasičnog. Kao primer dali su nam grad Antverpen u Belgiji, gde se održava finale — grad umetnosti, ali i kontrasta.“

Svako izdanje ima svoju temu, Marinel Bežan nam je ispričao kako pristupa temi ove godine:
„Tema je ‘Play and taste’. Svaki put kada su teme uspostavljene, pružaju nam mogućnost da se igramo sa svojom maštom i svim aspektima originalnosti. Da krenemo od nečega veoma jednostavnog i odatle inoviramo, stvaramo nove stvari, nove ukuse i tehnike. Jedan od osnovnih uslova je korišćenje lokalnih sastojaka, unošenje nacionalnog i lokalnog uticaja u takmičenje i mislim da će svaki takmičar to učiniti. Još uvek nisam odlučio — u fazi sam u kojoj ne razmišljam o sastojcima, već o konceptu.
Srećom, imamo mnoštvo originalnih, autentično oltenijskih ili rumunskih proizvoda! Ponuda nacionalnih stvari koje bih mogao da prenesem u svoje deserte je toliko velika. Na predselekciji sam, na primer, koristio mirisni jasmin, koji sam sam zasadio i negovao, koristio sam lokalne sastojke: sveže jagode, jer su bile u sezoni, nekoliko začina, nanu. Na predselekciji bili su drugačiji propisi i drugačija tema, morali smo malo više da se igramo umetničkom stranom. Sada, kada se to promenilo, moram da se inspirišem i lokalnom i rumunskom arhitekturom.“
U okviru takmičenja postoji i etapa izrada skulptura od čokolade, gde su u finalu 2022. korišćene tone čokolade.
Želimo puno uspeha Marinelu Bežanu i sa nestrpljenjem očekujemo da u oktobru ove godine vidimo njegove kreacije na Svetskom finalu World Chocolate Masters.

Гітара Smart
Rumunija danas Уторак, 20 јануар 2026

Retrospektiva 2025 (20.01.2026)

Prošle godine pratili smo kulturne inicijative, poput Međunarodnog filmskog festivala Ekoperformans, koji je stigao do svog petog izdanja, u okviru...

Retrospektiva 2025 (20.01.2026)
Foto: pixabay.com
Rumunija danas Уторак, 13 јануар 2026

Život na farmi nojeva (13.01.2026)

Prvi nojevi uzgajani na farmi u Rumuniji pojavili su se posle 2000. godine. Afrički noj, savršeno aklimatizovan na uslove u Rumuniji, veoma dobro...

Život na farmi nojeva (13.01.2026)
Florile dalbe (sursă foto: facebook.com/muzeulsatului)
Rumunija danas Уторак, 06 јануар 2026

Rumunske zimske tradicije (06.01.2026)

Koza, Medved, Maske, Mošoaiele, ali i Zvezda i Plug su tradicije koje su u prošlosti pripremale atmosferu zimskih praznika, a imale su i...

Rumunske zimske tradicije (06.01.2026)
Гітара Smart
Rumunija danas Уторак, 30 децембар 2025

Smart gitara (30.12.2025)

Poreklo fabrike Hora iz Reginu datira iz 1951. godine, kada je majstor Roman Bojančuk osnovao malu radionicu koja je u prvoj godini rada proizvela...

Smart gitara (30.12.2025)
Rumunija danas Уторак, 23 децембар 2025

Fondacija Kalea Viktorije – ili širenje kulture za sve! (23.12.2025)

U Rumuniji su humanističke profesije, kao i one iz oblasti kulture, mnogi posmatrali sa nepoverenjem, kao finansijski nepovoljne, ako ne čak i kao...

Fondacija Kalea Viktorije – ili širenje kulture za sve! (23.12.2025)
Rumunija danas Уторак, 16 децембар 2025

Legenda jednog voza – Cujkarul (16.12.2025)

Sada ovde uživaju u najčistijem vazduhu u zemlji, jer su industrijske aktivnosti u ovoj oblasti odavno prestale. Ali početkom prošlog veka,...

Legenda jednog voza – Cujkarul (16.12.2025)
Rumunija danas Уторак, 09 децембар 2025

Google Rumunija, 15 godina zajedno sa Rumunima! (09.12.2025)

Programi za studente, preduzetnike, nevladine organizacije i javnu administraciju, koji ukupno obuhvataju preko 500 hiljada studenata obučenih u...

Google Rumunija, 15 godina zajedno sa Rumunima! (09.12.2025)
Rumunija danas Уторак, 18 новембар 2025

Međunarodni festival Meridian oživljava kulturne centre širom zemlje (18.11.2025)

Ove jeseni je dostigao svoje 20. izdanje! Osnovan od strane Adrijana Jorguleskua, tadašnjeg predsednika Unije kompozitora, Međunarodni festival...

Međunarodni festival Meridian oživljava kulturne centre širom zemlje (18.11.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company