Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Civilizacija Kukutenji(02.10.2017)


Civilizacija Kukutenji(02.10.2017)
Civilizacija Kukutenji(02.10.2017)

, 02.10.2017, 16:02




Kultura Kutenji broji se među najstarijim civilizacijama u Evropi. Ime potiče od sela Kukutenji iz županije Jašji gde su 1884 bila prva otkriča, a ljudi koji su ostavili te tragove nazvani su ,,kukutenima”. Kultura Kukutenji se prostirala na površini od oko 350 hiljada kvadratnih kilometara na aktuelnoj teritoriji Rumunije, sever R. Moldavije i Ukrajne i njeno glavno obeležje je keramika od posebnog kvaliteta. Konstatin Preoteasa, istraživać u Muzeju kulture Kukutenji iz grada Pjatra Neamc, na severo-zapadu Rumunije govori u nastavku o ovoj civilizaciji:


,, Nije samo so privukla ljude ovde, već i neki drugi resursi. Na istoku imamo takozvana velika tripolska naselja kako ih nazivaju ukrajinci. Tamo postoji samo po jedno naselje, ne više, ali se radi o ogromnim naseljima. Naselje iz Talijanki, u regionu Uman ima površinu od oko 500 hektara, što je ogromno za to doba. Otkriveno je geomagnetičnim merenjima a ne arheološkim iskopavanjima oko 2000 zgrada. One se prostire u zatvorenim krugovovima po 12 u svakom krugu. Procenjeno je tada je broj žitelja bio oko 20 hiljada. U okviru naselja ovih žiteljia nisu postojale zgrade samo za ljudske zajednice. Tamo postoje i radionice za izradu alata. Bili su stručni majstori kao na primer keramičari koji su proizvodili vredne predmete koje možemo videti u muzeju. Takođe, postoje i neke verske zgrade, hramovi, koji su verovatno odigrali važnu ulogu za te zajednice. “<
><
>


Postroje 2 osnovne komponente umetnosti iz Kukutenja, dekorativna umetnost u kojima su predmeti naslikani i figurativna umetnost. Konstatin Preoteasa:


,,Što se tiće evolucije umetnosti u Kukutenju mogu se jasno videti dva doba evolucije. Prvo doba je od 5 hiljadite do oko 4 hiljadite godine pre nove ere, a drugo doba od 4 hiljadite do oko 3500 godine. U prvo doba umetničke evolucije radi se o manjim predmetima. Trikromija ili trobojka kukutenja kako je nazivaju stručnjacim, kao što kaže i naslov je u tri boje belu, crvenu i crnu. Kada su ukrasi dvobojni onda se radi o beloj i crnoj boji ili o kombinaciji bele i crvene, nikada crne i crvene. Kvalitet svih ovih predmeta je izuzetan. “<
><
>


Konstantin Preotoeasa govori u nastavku o načinu proizvodne keramike iz Kukutenja:


,,Sa svim modernim sredstviam kojima raspolažemo, postoje narodni majstori koji pokušavaju da proizvode replike prema predmetima iz Kukutenja koje su znatno lošijeg kvaliteta. Nikada ljudske zajednice nisu dostigle taj nivo kojeg su imali majstori iz Kukutenja. Predmeti su stavljeni u specijalnim pečima, gde nisu ušli u direktnom kontaktu sa vatrom i gde su temperature dostigle i 900 stepeni. Na početku su bili predmeti u crnoj i žutoj boji i oni su bili manje otporni. “<
><
>


Duhovne reprezentacije majstora iz Kukutenja kruže oko numerologije. Sa novim detaljima Konstantin Preoteasa:


,,Broj 12, kao I 3,7,9, 21 nije slučajan, on ima simboličnu vrednost, koju mi danas neznamo. Takođe, 4 I 6. Na poznatom ,,kolu iz Kukutenja” predstavljeno je 6 ženskih likova koji kao da igraju kolo. Na drugim reprezentacijama, kao na primer one u Breštju, županija Galaci, postoje samo 4 ljudskih likova. U koncepciji tradicionalnih zajednica širila se ideja da postoje dva izlazka i dva zalazka sunca. “<
><
>


Kultura Kukutenji je viši nivo umetnosti do kojeg je stigao ljudski neolitik u toku vremena. Istovremeno, svedoćanstva o praksama, verama i društvenim odnosima kulture Kukutenji I dalje ostaju misterija za savremeno čovećanstvo.

Сторінки історії
Stranice istorije понедељак, 23 јун 2025

Bitka kod Staljingrada

U istoriji velikih oružanih sukoba, postoji nezaboravna bitka ili po veoma velikom broju ljudskih gubitaka, ili po obrtu koji daje ratu, ili po...

Bitka kod Staljingrada
Сторінки історії
Stranice istorije понедељак, 02 јун 2025

Euđen Kristesku (1895-1950)

Jedna od ključnih ličnosti u režimu maršala Jona Antoneskua bio je Euđen Kristesku, naslednik strašnog Mihaila Moruzova na mestu direktora...

Euđen Kristesku (1895-1950)
Сторінки історії
Stranice istorije понедељак, 26 мај 2025

Slike vaseljenskih sabora

U 2025. godini se obeležava 1700 godina od prvog vaseljenskog sabora u Nikeji 325. godine, kada su se hrišćanski episkopi sastali da raspravljaju...

Slike vaseljenskih sabora
Сторінки історії
Stranice istorije понедељак, 19 мај 2025

35 godina od prvih post-decembarskih izbora

Parlamentarni i predsednički izbori održani 20. maja 1990. godine bili su prvi slobodni izbori nakon pada komunističkog režima u Rumuniji 22....

35 godina od prvih post-decembarskih izbora
Stranice istorije понедељак, 12 мај 2025

Radio Slobodna Rumunija

U istoriji radio stanica na rumunskom jeziku, Radio Slobodna Rumunija je manje poznato ime. „Radio Slobodna Rumunija“ je zapravo bio naziv...

Radio Slobodna Rumunija
Stranice istorije понедељак, 05 мај 2025

Klauzula o najpovlašćenijoj naciji

Prijateljstvo između država ne podrazumeva samo lepe reči već i dela. Jedna od činjenica koja je materijalizovala rumunsko-američko...

Klauzula o najpovlašćenijoj naciji
Stranice istorije понедељак, 28 април 2025

Čehoslovačka u očima jednog Rumuna

Iako su geografski relativno blizu, Rumuni, Česi i Slovaci imaju prilično kratku zvaničnu istoriju. Ali imaju dužu istoriju međusobnog...

Čehoslovačka u očima jednog Rumuna
Stranice istorije понедељак, 21 април 2025

Železnička pruga Salva – Višeu

Na severu Rumunije, između sadašnjih županija Maramureš i Bistrica-Nasaud, u planinskom i veoma živopisnom području, ispisana je važna...

Železnička pruga Salva – Višeu

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company