Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Epidemije u rumunskom prostoru(26.10.2015)


Epidemije u rumunskom prostoru(26.10.2015)
Epidemije u rumunskom prostoru(26.10.2015)

, 24.10.2015, 16:47


Epidemije su smatrane snažnim faktorom uticaja na ljudsku civilizaciju, kao i svaki drugi važni događaj. Epidemije sa najviše ljudskih žrtava su one kuge, variole i kolere. Crna smrt poznata u rumunskom prostoru i pod nazivom crna buba ubila je najviše ljudi u toku istorije. Neki istoričari tvrde da je epidemija kuge od sredine 14 veka ubila oko 75 miliona ljudi. Tek na kraju 19 veka, 1894 godine, francuz Aleksandre Jersin je otkrio bakteriju kuge i time i lek protiv ove strašne bolesti. Pre velikog otkriča Jersina, jedini lek protiv kuge je bio ,,nek izvuće živu glavu ko može”, a u lekarskim pojmovima oni koji su razvili imunitet na ovu bakteriju. I rumunski prostor se suočio sa epidemijama koje su ostavile duboke tragove. Oktavijan Buda, profesor istorije medicine na Medicinskom Univerzitetu Karol Davila iz Bukurešta, odnosi se na svedočanstva o kugi iz 15 veka u rumunskom prostoru, posle koje je usledila još jedna epidemija u sledećem veku. Oktavijan Buda:


,, Postoje svedoćanstva nekih domaćih lekara koji su živeli na raznim dvorcima vremena, to jest Stefana Velikog, Mateja Basaraba ili Vasilea Lupua. Najteži problem je identifikacija bolesti jer pojam buba je veoma rasprostanjen. U domaćem jeziku buba znaći zapravo bolest, i u toj situaciji teško se može definisati. Konkretne informacije o slučaju Janka od Hunedoare nemamo. Jedan od poslednjih širenja kuge na zapadu Evrope krenulo je iz Dubrovnika ili Ragusi. Postoji tvrdnja jednog rumunskog istoričara, Nikolaja Vatamanua koji spekuliše sa dobrim argumentima da u bitci u Razbojenju o kojoj se zna da su pobedili turci Mehmeta drugog protiv Stefana Velikog, koja se na kraju pretvorila u poraz turaka jer su poginuli više desetina hiljada umešala se i epizoda kuge koja je došla iz Urala ili sa Krima. “<
><
>


Epidemije kuge se nastvljaju povremeno i u sledećim vekovima, a najužasnija je ona u Londonu od 1666 godine. U 18 veku u rumunskom prostoru je počelo fanarjotsko doba, a prvi vladar Nikolaje Mavrokordat je poginuo od kuge 1730 godine. Ipak najozbiljnije posledice je imala kuga Karađe od 1813-14 godine. Oktavijan Buda odnosi se u nastavku na mere koje su primenile vlasti Vlaške i sredstva za borbu sa epidemijom. Oktavijan Buda:


,, Stvorio se neki vid pojasa karantina od Dunava ka Bukureštu, imenovani su upravnici najpogođenijih zona i dopunjena su profesionalna mesta pogrebnika. Oni su se bavili leševima i izabrali su mesto sahrane. Uglavnom su izabrani iz redova onih koji su preživeli bolest i smatralo se da imaju imunitet. Istoričar Jon Gika veoma negativno se odnosi na pogrebnike. Kada su prolazili pored neke bogate kuće oni su bacali zaražene predmete i širili su tako bolest. Jako su rizikovali smrt, oni su ubijali bolesnike usput ili su ih sahranili dok su još bili živi. Postoji izveštaj jednog pogrebnika kojeg citiramo ,, danas sam skupio 15 leševa koje sam koćijom odneo na polje Dudešti, ali sam sahranio samo 14 jer je jedan uspeo da mi pobegne. “<
><
>


Niko i ništa nije uspelo da smanji užas ljudi, a jedina uteha je bio alkohol koji je koliko toliko smirivao bolesnike. Ponovo Oktavijan Buda:


,,Pošti nije postojao efikasni lek, naravno da alkohol u velikim kolićinama je smirivao strasti. Ali i u tome su uvedene zabrane. Postojali su ljudi koji su obečavali lećenje kornjačom. Postojala je bolnica za kugu u Bukureštu, Dudešti, postojala je i bolnica Sveti Virarijon u kojima su držani zatvoreni bolesnici.”<
><
>


Vekliki mraz od zime 1813-14 godine smirio je kugu, ali ona nije nestala u potpunosti. Prema izveštajma austrijskog konzula u Bukureštu Flejšaka fon Hakenaua, kuga Karađea je ubila oko 4500 ljudi. Sa kugom Karađea, nazvana tako jer je doneo jedan čovek iz njegove pratnje , pošto je novi vladar žurio da ulazi u Bukureštu da bi preuzeo presto, neželeći da stoji u karantin završava se jedna epoha i poćinje moderno doba istorije Rumunije.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company