Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Studentska štampa 70′ i 80′ godina. (29.09.2014)

Jako je bila pod strogom ideološkom kontrolom, štampa u doba komunističkog režima je imala krivudav put u zavisnosti od perioda transformacije samog režima. 50 i 60 godina rigidnost i dogmatizam režima nametnule su štampi agresivno ponašanje protiv takozvanih domaćih i stranih neprijatelja. Ideološka fleksibilnost od sredine 60 godina imala je za posledicu velike promene u štampi. Jako ideološki pritisak i cenzura nisu nestale, štampa je bila umerenija i povećana je i važnost profesionalnih članaka. Studentska štampa bila je samo dete centralne štampe ćija je kopija bila. Liberalizacija od sredine 60 godina imala je kao predmet naročito studentsku štampu da bi se videli trenodvi nove generacije. Pojavili su se časopisi boljeg kvaliteta od prethodnih, kao što su Ekinoks u univerzitetskom centru Kluž, Alma Mater i Studentsko mišljenje u Jašju. Konstantin Dumitru bio je zamenik glavnog odgovornog urednika Studentskog mišljenja, osnovan 1974 godine i on se priseća reforme studentske štampe:

Studentska štampa 70′ i 80′ godina. (29.09.2014)
Studentska štampa 70′ i 80′ godina. (29.09.2014)

, 28.09.2014, 17:46

Jako je bila pod strogom ideološkom kontrolom, štampa u doba komunističkog režima je imala krivudav put u zavisnosti od perioda transformacije samog režima. 50 i 60 godina rigidnost i dogmatizam režima nametnule su štampi agresivno ponašanje protiv takozvanih domaćih i stranih neprijatelja. Ideološka fleksibilnost od sredine 60 godina imala je za posledicu velike promene u štampi. Jako ideološki pritisak i cenzura nisu nestale, štampa je bila umerenija i povećana je i važnost profesionalnih članaka. Studentska štampa bila je samo dete centralne štampe ćija je kopija bila. Liberalizacija od sredine 60 godina imala je kao predmet naročito studentsku štampu da bi se videli trenodvi nove generacije. Pojavili su se časopisi boljeg kvaliteta od prethodnih, kao što su Ekinoks u univerzitetskom centru Kluž, Alma Mater i Studentsko mišljenje u Jašju. Konstantin Dumitru bio je zamenik glavnog odgovornog urednika Studentskog mišljenja, osnovan 1974 godine i on se priseća reforme studentske štampe:


,, Početak studentske štampe dogodio se 1968 godine. Nije nikakva slučajnost, radi se o toj divnoj godini koja je mnogo značila za Rumuniju. Naravno da je postojala studenstska štampa i ranije, 1964 godine. Radilo se o varianti kolhoza to jest tip štampe ,,srp i čekić. Prava studentska štampa pojavila se tek 1968 godine. Treba iskreno da priznajem da se to dogodilo kao posledica jedne odluke Centralnog Komiteta, i lićno Nikolaja Čaušeska koji je u tom kontekstu želeo da vidi kako ljudi slobdno misle. Bio je to samo pokušaj, jer je Čaušesku imao profesionalne savetnike. Bio je to dobar trenutak kojeg sam lićno osetio na svojoj koži, trenutak slobode štampe, jako se radi o komunističkoj štampi. To on ne bi usudio da pokuša i u zvaničnom glasniku partije, Skanteja.<
><
>


Novi stil rumunske štampe značio je fleksibilniju praksu cenzure od strane Direkcije za štampu, a novinari su vodili suptilniju borbu. Konstantin Dumitru:


,, Direkcija za Štampu zvala se institucija cenzure. Imala je u sastavu ljude stručne za dešifrovanje tekstova da vide ako je nešto ispog teksta. Naravno, trebali su da prate ako direktno ili indirektno nisu pogođeni politički interesi komunizma, ako direktno ili indirektno ispod slova nisu pogođeni ovi interesi. Nažalost, u Direkciji za Štampu su bili i izuzetci, koji su verovali da skoro svaki tekst ima nešto ispod redova što je opasno za komunizam. Sećam se kako smo se šalili na njihov račun. Objavili smo na primer jednu poeziju Mirona Blage koja je imala u sastavu igru reći i uspeo sam druga da ubedim da naslov poezije polazi od reke Dunav, tako da je primila odborenje da se štampa. Svaki put kada smo mogli mi smo ih prevarili, i to se ćesto događalo, jer su bili glupi i nisu razumeli kulturu. <
><
>


Jedna perfidna mera režima je bila da postavi na ramenima šefova uredništva cenzuru. Ipak, bilo je dosta ozbilnijih incidenata. Konstantin Dumitru:


,, Komunistička Partija je usvojila genijalnu meru. Ja sam se suočio sa cenzurom od zapošljavanja kada sam imao 18 godina, do njenog nestanka. Komunistička Partija je primenila meru njenog ukidanja. Pozvali su nas, sve šefove i zamenike glavnih urednika i rekli nam: drugari, od danas više ne postoji cenzura. Radost nam je brzo prošla. Obično glavni urednik je imao odlučujuću reč i niko nije smeo da proveri glavnog urednika. Bili su pažljivi samo ako se radilo o nekim jasnim stvarima. Da se ne pojavi Čaušesku sa brodom iza njega, ili Čaušesku u nekom nepovoljnom položaju. Ipak, bilo je propusta. Na primer došao je jedan visoki presednik Francuske, kojeg je Čaušesku dočekao na aerodromu, a slika je bila smešna. Čaušesku je držao i šešir u ruci, a onaj drugi je bio veoma visok. Drugovi su odlučili da se na fotografiji pojavi sa šeširom na glavi, ali su zaboravili na šešir iz ruke. Pojavila se fotografija u Skanteji u kojoj Čaušesku je imao šešir na glavi, a drugi šešir u ruci. Nekoliko drugova izgubili su radno mesto. Glupost je držala mesto slobode. Nisu postojale namerne revolucije, več samo su postojale gluposti.<
><
>


Danas Konstantin Dumitru je mišenju da jako je postojala cenzura, mogao si se časno baviti novinarstvom. To je zavisilo samo od svesti onih koji su se profesionalno bavili novinarstvom:


,, Bar što se nas tiće Studentskog mišljenja, mi se nismo bavili propagandom. Uvodne člankove iz tog vremena mogu objaviti slobodno i danas, i čak strahujem da su bolje od današnjih. Zavisilo je kako si znao da igraš. I Ekinoks je imao kvalitetne uvodne člankove. Neki su razumeli da je uvodni članak ono fasadno mesto, gde je trebalo da se pokoriš režimu. Što se tiće kvalitetne studentske štampe to se nije dogodilo. Uvodni članak je imao drugi smisao. Nismo se bavili politikom. U Studentskom mišljenju kojeg sam ja rukovodio u periodu 1974 godine i 1975 godine nije postojao nijedan članak pohvale, ni jedan red. Dakle i to je bilo moguće.<
><
>


Štampa u 70 i 80 godinama bila je reprezentativna za političko, ekonomsko, društveno i kulturno stanje tih godina. U istoriju to je ostalo kao deo jednog apsurdnog režima od kojeg je društvo imalo različita očekivanja od onoga što je on predložio.

Сторінки історії
Stranice istorije понедељак, 23 јун 2025

Bitka kod Staljingrada

U istoriji velikih oružanih sukoba, postoji nezaboravna bitka ili po veoma velikom broju ljudskih gubitaka, ili po obrtu koji daje ratu, ili po...

Bitka kod Staljingrada
Сторінки історії
Stranice istorije понедељак, 02 јун 2025

Euđen Kristesku (1895-1950)

Jedna od ključnih ličnosti u režimu maršala Jona Antoneskua bio je Euđen Kristesku, naslednik strašnog Mihaila Moruzova na mestu direktora...

Euđen Kristesku (1895-1950)
Сторінки історії
Stranice istorije понедељак, 26 мај 2025

Slike vaseljenskih sabora

U 2025. godini se obeležava 1700 godina od prvog vaseljenskog sabora u Nikeji 325. godine, kada su se hrišćanski episkopi sastali da raspravljaju...

Slike vaseljenskih sabora
Сторінки історії
Stranice istorije понедељак, 19 мај 2025

35 godina od prvih post-decembarskih izbora

Parlamentarni i predsednički izbori održani 20. maja 1990. godine bili su prvi slobodni izbori nakon pada komunističkog režima u Rumuniji 22....

35 godina od prvih post-decembarskih izbora
Stranice istorije понедељак, 12 мај 2025

Radio Slobodna Rumunija

U istoriji radio stanica na rumunskom jeziku, Radio Slobodna Rumunija je manje poznato ime. „Radio Slobodna Rumunija“ je zapravo bio naziv...

Radio Slobodna Rumunija
Stranice istorije понедељак, 05 мај 2025

Klauzula o najpovlašćenijoj naciji

Prijateljstvo između država ne podrazumeva samo lepe reči već i dela. Jedna od činjenica koja je materijalizovala rumunsko-američko...

Klauzula o najpovlašćenijoj naciji
Stranice istorije понедељак, 28 април 2025

Čehoslovačka u očima jednog Rumuna

Iako su geografski relativno blizu, Rumuni, Česi i Slovaci imaju prilično kratku zvaničnu istoriju. Ali imaju dužu istoriju međusobnog...

Čehoslovačka u očima jednog Rumuna
Stranice istorije понедељак, 21 април 2025

Železnička pruga Salva – Višeu

Na severu Rumunije, između sadašnjih županija Maramureš i Bistrica-Nasaud, u planinskom i veoma živopisnom području, ispisana je važna...

Železnička pruga Salva – Višeu

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company