Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Dobitnici nagradnog konkursa ‘’85. godišnjica Radio Rumunije’’

Radio Rumunija Internacional pozvao je slušaoce da se, do 30. juna, prijave na konkurs ‘’ 85. godišnjica Radio Rumunije’’. Konkurs je posvećen obeležavanju 85 godina od prvog zvaničnog radiofonskog emitovanja 1. novembra 2013. godine. Rumunsko Radiodifuzno društvo, javna radio služba, lider je na rumunskom tržištu sa više od 4,7 miliona slušalaca dnevno i sa tržišnom kvotom od 30 odsto.

Dobitnici nagradnog konkursa ‘’85. godišnjica Radio Rumunije’’
Dobitnici nagradnog konkursa ‘’85. godišnjica Radio Rumunije’’

, 17.07.2013, 16:42



Primili smo 515 tačnih odgovora. Zahvaljujemo Vam na ispoljenom interesu i pozivamo Vas da se prijavite i na ostale konkurse naše radio stanice. Velika nagrada konkursa je desetodnevni boravak, sa punim pansionom za dve osobe, od 15. do 24. septembra tekuće godine, u županijama Gorž, Timiš i Kluž, tri zone koje pokrivaju emisije regionalnih radio stanica javnog radija.

Sponzori konkursa su: Energetski kombinat Oltenija, SC Boca Junior SRL iz Temišvara.



Partneri konkursa: Županijski savet Gorž, Asocijacija Kluž-Napoka 2020.– Evropska kulturna prestonica”, Tamiški županijski savet, Gradska skupština Kluž-Napoke, Udruženje likovnih umetnika- filijale Kluž i Gorž, Centar za transilvanske studije, Asocijacija narodnih stvaralaca Kluža.



Kao obično, dobitnici velike nagrade snosiće putne troškove do granice sa Rumunijom i, po potrebi, konzularne takse za vizu. Naši partneri obezbedili su za ostale slušaoce koji su tačno odgovorili vredne nagrade. Odgovore na naša pitanja mogli ste ćuti u našim emisijama, na sajtu www.rri.ro, na Fejsbuku i Tviter-u.



Konkurs je završen 30. juna 2013. godine. Vaši odgovori su nam pristigli, a mi smo izabrali pobednike konkursa. Međutim, pre saopštenja imena pobednika, pozivamo Vas da još jednom čujemo pitanja konkursa i tačne odgovore.

Prvo pitanje nagradnog konkursa ‘’85. godišnjica Radio Rumunije’’


glasilo je:


Kada je emitovana prva zvanična radiofonska emisija u Rumuniji ?


Tačan odgovor: 1. novembra 1928. godine u 17.00 sati.



Drugo pitanje: Navedite tržišnu kvotu javnog servisa rumunskog radija. Tačan odgovor: 30%



Navedite bar tri radio stanice Rumunskog Radiodifuznog Društva. Mogli ste izabrati: Radijo Rumunija Aktuelnosti, Radio Rumunija Kultural, Radio Antena Sela, Muzička Radio stanica, Radio Rumunija Internacional, regionalne radio stanice grupisane u mreži Radija Rumunija Regional iz Bukurešta, Kluž Napoke, Temišvara, Jašija, Krajove, Targu Mureša, Rešice, Konstance, Sibijua, Brašova, Sigetu Marmacijei, Arada, onlajn radio stanice Radio 3 net, Radio Rumunija Žunjor, ali i Radio Kišinjev koji prokriva dve trećine Republike Moldavije.



I poslednje pitanje glasilo je: Ko se smatra ocem Rumunske radiofonije? Tačan odgovor: Dragomir Hurmuzesku.



30 slušalaca ili internet korisnika naše radio stanice dobilo je počasne nagrade. Oni su iz Alžira, Italije, Kine, Nemačke, Ukrajine, Rusije, Maroka, Čilea, Brazila, Ekvadora, Argentine, Venecuele, Saudijske Arabije, Pakistana, Holandije, Indije i Bangladeša.



Vladimir Adrijanov iz Ukrajine poslao nam je sledeće pismo: ‘’U svojstvu bivšeg direktora regionalne radio stanice Kurgan i urednika muzičkih i dečijh programa i izveštača istoimenog radija, bio sam oduševljen konkursom organizovanim povodom obeležavanja 85. godišnjice Radija Rumunije. Dopada mi se Rumunija, njena istorija, talentovani i vredan narod i naravno Radio Rumunija Internacional!



Horhe Nestor Toledo iz Ekvadora je pisao: Prijavio sam se na nagradni konkurs sa željom da se bolje upoznam sa jednim od najprestižnijih radija koje slušam dnevno. Osim toga, proverio sam i Vašu veb stranicu.



30 slušalaca ili internet korisnika kojima je dodeljena treća nagrada konkursa bili su iz Španije, Ukrajine, Alžira, Italije, Kine, Austrije, Nemačke, Rusije, Belorusije, Meksika, sa Kube, iz Indije, Poljske, Švedske, Bangladeša, Francuske i Nigerije.



Buduka Mohamed iz Alžira je pisao: Glavni razlog za prijavljivanje na konkurs je nagrada. Pored toga, sa Vašeg sajta saznao sam nove informacije o Rumuniji i njenim ekonomskim, kulturnim i sportskim bogastvima.



I naš verni švedski slušalac Krister Brunstrom je napisao: Otkrio sam radio na kratkim talasima 1962. godine, kada sam počeo da ga slušam dnevno. Pišem članke o međunarodnim radio stanicama za jednu švedsku reviju. Slušam Radio Rumuniju Internacional jer je Rumunija fascinantna zemlja, sa neverovatnim etničkim diverzitetom i interesantnom istorijom. Oduševljen sam rumunskom tradicionalnom muzikom. Tada kada se Rumunija suočava sa pojedinim problemima, Radio Rumunija Intrenacional je koristan instrument za nas kako bismo se upoznali sa zbivanjima u Vašoj zemlji.



30 dobitnika druge nagrade su Vasile Nurču iz Rumunije, slušalac emisija na arumunskom jeziku, Dejan Mijatovijć iz Srbije, Oleksandr Vorona iz Ukrajine, Nura Tubal iz Alžira, Muad Belgrid iz Maroka, Fiorenko Repeto i Frančesko Morsili iz Italije, Jang Gang, Zu Nan i Lu Dačeng iz Kine, Jorg Klemens Hofman, Marčel Bac i Johan Ruf iz Nemačke, Nikolaj Mateev i Aleksandr Abramov iz Rusije, Amran Meriem Sabin iz Alžira, Žan-Mari Lambre iz Francuske, Davi Lukas Pinto de Susa iz Brazila, Ivan Alen Kispe Vargas iz Bolivije, Orlando Ortiz Bohorkez iz Kolumbije, David Jureščija iz Argentine, Emilio Sahukilo iz Španije, Ami-Feličia Hodž iz SAD-a, Martin Rogan i Majkl Ving iz Velike Britanije, Henk Portvleit iz Holandije, Hans Verner Lollike iz Danske, Debaki Ranjan Bisvas i Surendra Kumar iz Indije, kao i Jaroslav Jedrejčak iz Poljske, slušalac emisija na engleskom jeziku.


Naš slušalac Dejan Mijatović je napisao: Poštovani prijatelji, moram da Vam se pohvalim da ću biti u prilici da 21. juna posetim Temišvar jer sam se u školi u kojoj radim danima hvalio i pokazivao nagradu osvojenu na konkursu Kulturni Bukurešt – od radio orkestara do savremene umetnosti. U nagradi su osim mene uživali i učenici u nastavi istorije umetnosti. Dogovor je da za jubilej škole idemo na jednodnevni izlet do Temišvara, čemu se jako radujem. Ovaj novi konkurs sam iskoristio da podstaknem učenike svog odeljenja, koji uče elektrotehniku, da upoznaju biografije naučnika koji su se bavili fizikom i elektrotehnikom. Upoznali su i biografiju Dragomira Hurmuzeskua i njegov doprinos u izradi elektroskopa, visokonaponskog generatora od 4000V i laboratorijske opreme koja je kasnije pomogla Pjeru i Mariji Kiri u otkriću radijuma. Takodje smo otkrili zajedničko izučavanje elektrostatike i elektromagnetike sto je bio Doktorski rad naucnika Hurmuzeskua.


A sada čujmo imena 10 slušalaca ili internet korisnika koji su dobili prvu nagradu: Ivana Mihailović iz Srbije, Rumunka Delija Bica koja živi u Italiji, Mikola Vasilinjuk iz Ukrajine, Abdel Kader Hasan Eid iz Egipta, Idris Budina iz Maroka, Djovani Serđi i Djanandjelo Rosati, iz Italije, Zang Čao i Vang Ifan iz Kine, Eberhard Lauber iz Nemačke, Ferhat Bezazel iz Alžira slušalac emisija na nemačkom jeziku, Kristian Gibado, Sandrin Olivier i Fransoa Žabi iz Francuske, Omar Alfredo Ortiz Robajo iz Kolumbije, Frančisko Lerena Vega iz Peria, Miguel Ramón Bauset i Antonio-Ángel Morilla Ríos iz Španije, Antônio Avelino da Silva iz Brazila, Viljams López iz Venecuele, Mogire Mačuki iz Kenije, Kosta Konstantinides sa Kipra, Džon Eberl, Džon Rutledge, Džim Holthas i Roberta Seleski iz SAD-a. Grant Skiner i Brajan Kendal iz Velike Britanije, Master Djejdip iz Indije i Tin So iz Malezije, slušalac emisija na engleskom jeziku.


Naša slušateljka Jvana Mihailović iz Srbije napisala je: Volela bih da navedem izvor informisanja i obrazložim svoje učešće. Pretragom Interneta, istražujući pojavu napuštanja obaveznog obrazovanja u zemljama u okruženju, dospeh na vašš sajt i upoznah se i sa temom nagradnog kviza. Zahvaljujući ovom kvizu obogatila sam i lični fond znanja iz opšte kulture upoznavši se sa životom i radom profesora Dragomira Hurmuzeskua. Iznenadila sam se da enciklopedije kojim sam se kao učenik služila nisu imale podatke o ovako značajnom naučniku o čijoj veličini dovoljno govori podatak da su njegove izume-uredjaje koristili i Antoan Bekeler i Marija i Pjer Kiri u ekperimentima u oblasti radioaktivnosti za koje su 1903. podelili Nobelovu nagradu iz fizike. Drago mi je da su tehničke srednje i visoke škole u Rumuniji svojim nazivom istakle značaj Dragomira Hurmuzeskua ne samo za nauku već i za zemlju iz koje potiče.


11 specijalnih nagrada su dodeljene sledećim slušaocima ili internet korisnicima: Nataliji Zabolotnoj iz Ukrajine, Abdelu-Kaderu Kalil iz Alžira, Ksu Venjuanu iz Kine, Andreasu Kargeru iz Nemačke, Valeriju Lugovskom iz Belorusije, slušaocu emisija na ruskom jeziku, Žaku Ogustenu i Polu Žameu iz Francuske, Danijelu Meinardiu iz Argentine, Marku Fereru Ferandu iz Španije, Jayanti Čakrabarti iz Indije i Veldonu Uejlsu iz SAD-a.



Amerikanac Veldon Uejls je napisao: ’’Imam posebno zadovoljstvo da se prijavim na konkurs Radija Rumunija Internacional povodom obeležavanja 85. godišnjice Radija Rumunije. Na ovaj način imam mogućnost da uspostavim veze sa radio stanicama kao što je Radio Rumunija Internacional čiji su prioriteti njeni slušaoci. Jedva čekam vaše programe i konkurse, koji su ne samo veoma prijatni već i edukativni. Zahvaljujem se na sansi koju mi ste dali tokom vremena, da slušam vaše programe i da postanem vaš veran slušalac.’’



Došlo je vreme da se zahvalimo svim učesnicima konkursa ‘’85. godišnjica Radio Rumunije’’ i da još jednom čestitamo dobitnicima nagrada.



Dobitnici velike nagrade, odnosno desetodnevnog boravka, sa punim pansionom za dve osobe, od 15. do 24. septembra tekuće godine u županijama Gorž, Timiš i Kluž su Elena i Igor Kurbanov iz Turkmenistana, slušaoci programa na ruskom jeziku. Čestitamo svima i zahvaljujemo se svima na učešću na konkursu. Nagrade i diplome poslaćemo poštom. Molimo slušaoce da nam potvrde prijem poštanske pošiljke. Srećni smo što ste i ovoga puta bili uz nas i pozivamo Vas da učestvujete i na narednim nagradnim konkursima ! (Autori: Aleku Marčuk, Euđen Kožokariju. Prevod: Klaudija Đimbiš)

ok-foto-castelul-corvinilor-foto-daniel-onea
Turistički vodič четвртак, 16 мај 2024

Zamak Korvina, živa legenda Transilvanije

Zamak Korvina je najbolje očuvani spomenik gotičke, civilne i vojne arhitekture u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. Smeštena u zapadnoj Rumuniji,...

Zamak Korvina, živa legenda Transilvanije
Manastirea Hurezi (Horezu) / Foto> Agerpres
Turistički vodič четвртак, 09 мај 2024

Turizam u okrugu Valča

Sa vrhunskim banjskim odmaralištima, okrug Valča je pogodna destinacija za svako godišnje doba. U posebnom pejzažu, sa pitomim brežuljcima i...

Turizam u okrugu Valča
Ouă încondeiate din Ciocănești
Turistički vodič четвртак, 02 мај 2024

Uskršnji praznici u Maramurešu i Bukovini

Uskršnji praznik je najbolja prilika da izbliza upoznate rumunsko selo. Postoje dve oblasti u kojima ovaj praznik okuplja najviše turista: Bukovina...

Uskršnji praznici u Maramurešu i Bukovini
Braşov (foto RRI)
Turistički vodič четвртак, 25 април 2024

Kulturno-turistička ruta Kapije Transilvanije

Kulturno-turistička ruta „Kapije Transilvanije” ima dužinu od 1141 km, a više od 100 turističkih objekata sa kulturnom vrednošću,...

Kulturno-turistička ruta Kapije Transilvanije
Turistički vodič четвртак, 18 април 2024

Hargita, okrug pogodan za porodice

U centru Rumunije, u okrugu Hargita, nalazi se park za maženje životinja. Kontakt sa životinjama može biti terapeutski, a ovde se mogu naći...

Hargita, okrug pogodan za porodice
Turistički vodič четвртак, 04 април 2024

Tajna blaga Banje Herkulane

Danas stižemo u jedno od najstarijih banjskih odmarališta u Evropi, dokumentovano oko 150. godine. Smešteno na jugozapadu Rumunije, letovalište...

Tajna blaga Banje Herkulane
Turistički vodič четвртак, 28 март 2024

Odmor u županiji Timiš

Timiš je multikulturalna županija i primer etničkog suživota. Njihovo prisustvo se može videti kako kroz arhitekturu zgrada, kroz raznovrsnost...

Odmor u županiji Timiš
Turistički vodič четвртак, 21 март 2024

U Sibinju sa Mokanicom

Danas idemo u Transilvaniju i zaustavljamo se u županiji Sibinj. Putovaćemo starim vozom, uskom prugom, o kojoj brinu volonteri, koja povezuje...

U Sibinju sa Mokanicom

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company