Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Spisateljica Nora Juga (24.06.2017)

Ove godine, spisateljica i prevodilac Nora Juga, dobila je Nacionalni orden ,,Za posebne zasluge’’, u rangu komandora za ,,posvećenost i talenat’’ sa kojim se uključila u promovisanju ugleda Rumunije. Ovo nije prvi put kad je osamdesetšestogodišnjoj Nori Juga dodeljena takva nagrada. 2005. godine spisateljici je dodeljen Orden Krsta za zasluge u rangu vitezova Federalne Republike Nemačke. Takođe od strane Nemačke spisateljici je dodeljena nagrada Friedrich-Gundolf, koja je dodeljena od strane Deutsche Akademie fur Sprache und Dichtung, nagrada koja je dodeljena osobama koje promovišu nemačku kulturu u svetu. Pesnikinja, spisateljica, prevodilac, članica Udruženja književnika Rumunije i PEN kluba, Nora Juga je objavila skoro 20 knjiga poezije među kojima: Krivica nije moja (1968); Zarobljeni krug (1970 zbirka koja je povlačena iz knjižara i biblioteka, zbog zabrane da objavi sedam godina), Misli o smrti (1980), Srce kao bokserska pesnica (1982, 2000); Trg neba (1986), Noćna daktilografkinja (1996, 2010), Bolnica manekina (1998, 2010), Autobus sa grbavcima (2001, 2010), Slušaj plać zagrada (2016). Sećanje na prve stihove koje je napisala je voma precizno za spisateljicu. Desilo se kada je živela u Sibiu i išla je u drugi razred: ,, Sećam se da se to desilo odjednom dok sam radila domaći zadatak, u prilično siromašnoj kuhinji u kojoj sam živela sa mojim roditeljima. Na stolu na kome sam pisala domaći imala sam knjigu iz istorije i jedan notes a moj otac je vežbao na violini. Tada sam napisala prvu pesmu. Rekla sam ovo već više puta ali se to zaista tako desilo. I tako se rodila i pesnikinja i žena, i istraživački duh koji se nije smirio do dana današnjeg. Duh koji me tera da na sopstveni račun razjasnim čuda prirode, astralne elemente, auroru borealis. Pokušavam da objasnim sebi što više stvari od onih sa kojima se sretnem, često imam utisak da sam na počecima filozofije jer postavljam sebi ista pitanja koja su tada postavljena. Jer ja ne volim da upoznam svet onako kako mi ga predstavljaju drugi. Znam da je smešno da priznaš ovo ti kao intelektualac. Ali, veliko je zadovoljstvo da pronađeš sebi objašnjenja za misterije’’.

Spisateljica Nora Juga (24.06.2017)
Spisateljica Nora Juga (24.06.2017)

, 23.06.2017, 11:27

Ove godine, spisateljica i prevodilac Nora Juga, dobila je Nacionalni orden ,,Za posebne zasluge’’, u rangu komandora za ,,posvećenost i talenat’’ sa kojim se uključila u promovisanju ugleda Rumunije. Ovo nije prvi put kad je osamdesetšestogodišnjoj Nori Juga dodeljena takva nagrada. 2005. godine spisateljici je dodeljen Orden Krsta za zasluge u rangu vitezova Federalne Republike Nemačke. Takođe od strane Nemačke spisateljici je dodeljena nagrada Friedrich-Gundolf, koja je dodeljena od strane Deutsche Akademie fur Sprache und Dichtung, nagrada koja je dodeljena osobama koje promovišu nemačku kulturu u svetu. Pesnikinja, spisateljica, prevodilac, članica Udruženja književnika Rumunije i PEN kluba, Nora Juga je objavila skoro 20 knjiga poezije među kojima: Krivica nije moja (1968); Zarobljeni krug (1970 zbirka koja je povlačena iz knjižara i biblioteka, zbog zabrane da objavi sedam godina), Misli o smrti (1980), Srce kao bokserska pesnica (1982, 2000); Trg neba (1986), Noćna daktilografkinja (1996, 2010), Bolnica manekina (1998, 2010), Autobus sa grbavcima (2001, 2010), Slušaj plać zagrada (2016). Sećanje na prve stihove koje je napisala je voma precizno za spisateljicu. Desilo se kada je živela u Sibiu i išla je u drugi razred: ,, Sećam se da se to desilo odjednom dok sam radila domaći zadatak, u prilično siromašnoj kuhinji u kojoj sam živela sa mojim roditeljima. Na stolu na kome sam pisala domaći imala sam knjigu iz istorije i jedan notes a moj otac je vežbao na violini. Tada sam napisala prvu pesmu. Rekla sam ovo već više puta ali se to zaista tako desilo. I tako se rodila i pesnikinja i žena, i istraživački duh koji se nije smirio do dana današnjeg. Duh koji me tera da na sopstveni račun razjasnim čuda prirode, astralne elemente, auroru borealis. Pokušavam da objasnim sebi što više stvari od onih sa kojima se sretnem, često imam utisak da sam na počecima filozofije jer postavljam sebi ista pitanja koja su tada postavljena. Jer ja ne volim da upoznam svet onako kako mi ga predstavljaju drugi. Znam da je smešno da priznaš ovo ti kao intelektualac. Ali, veliko je zadovoljstvo da pronađeš sebi objašnjenja za misterije’’.


U svojoj 86. godini Nora Iuga nas svake godine iznenađuje novom zbirkom pesama ili romanom koji kritika ne može da zaobiđe. Tako se desilo i sa zbirkom ,,slušaj plać zagrada’’, zbirka pesama koju je prošle godine objavila izdavačka kuća Cartea Romaneasca koju žiri Gale mladih pisaca smatra knjigom godine za poeziju. I pored toga, Nora Juga kaže:,,Nikad nisam predložila sebi da igram ulogu primerne učenice. Sve što sam radila radila sam iz velike ljubavi. A Bog ili genijalni Inženjer, tako volim da mu kažem – vodio je brigu o meni i dao mi je snagu. Istina je da u poslednjih pet — šest godina objavila sam svake godine po jednu knjigu, proze ili poezije, i verujem da imam ovaj ritam zbog samoće. Osoba koja ima mojuvitalnost ne može da podnese potpunu samoću ako je ne nadopunjuje nečim što će mu ostaviti utisak da živi, da se oseća korisnim. Nikad nisam volela da dobijem nešto bez rada. Održalo me samo uverenje da još uvek mogu da darujem nešto ovom svetu. Osećam se obaveznom da nešto dam i to me čini srećnom. Ali, ne pomaže mi samoća. Mogu da kažem da me i pamćenje služi i zahvaljujem još jednom genijalnom Inženjeru’’.



Nora Juga koja podržava avangardu, smatra da je eksperiment najznačajniji proizvođač inovacije u književnosti:,,Volim ovu fazu kroz koju prolazimo u poeziji, jer osećam da smo na granici, približavamo se drugoj etapi. Posle minimalizma koji je trajao veoma mnogo pesnici se vraćaju ka avangardi, esksperimentu. Postoji nekoliko veoma dobrih mladih pesnika i želela bih da posebno ističem Roberta G. Elekesa. Radujem se veoma mnogo jer smatram da je i moje otkriće, prvi put sam ga videla na Danima književnosti na nemačkom jeziku koji su održani u Rešici. U međuvremenu je debitovao zbirkom koja je imala izuzetan uspeh, dobio je najznačajnije književne nagrade. Objavila ga je izdavačka kuća Trakus Arte pod naslovom ,,Ovde ću uzeti moje zube na leđa i adio’’, a ja sam mu napisala pogovor’’.



Ove godine, zajedno sa Anđelom Baću, Nora Iuga nam predlaže novu zbirku poezije: ,,lepši od dostojevskog’’. To je dijalog u ubrzanom, kolokvijalnom ritmu, koji obiluje u igri reči, političku satiru, primedbi svakodnevice, mišljenima o pročitanim knjigama, umetničkom svetu. Knjiga ima 25 kratkih priča u kojima se veoma suptilno prati nit jedne sentimentalne naracije: dve žene čekaju voljenog muškarca, mistera T., koji treba da im se vrati kao pobednik iz lova na lavove. Svaka priča se završava intervencijom Antičkog hora. Knjiga podseća na dadaizam i može se smatrati hrabrim poduhvatom za oživljavanje avangarde.

Afiș eveniment
Klub kulture Субота, 13 децембар 2025

Atlas usamljenosti (13.12.2025)

U oktobru i početkom novembra Temišvar je ugostio izložbu „Atlas usamljenosti”, putujući projekat koji je stigao i u prestonicu, a koji...

Atlas usamljenosti (13.12.2025)
Foto: facebook.com/celuladearta
Klub kulture Субота, 06 децембар 2025

,,Full Season“ umetničke grupe Celula de Arta (06.12.2025)

U mesecu novembru, Celula de Artă zatvorila je kustosku sezonu 2025. godine izložbom „Full Season” izložbom koja na jednom mestu okuplja...

,,Full Season“ umetničke grupe Celula de Arta (06.12.2025)
Documentarul
Klub kulture Петак, 21 новембар 2025

Triton, višestruko nagrađivani dokumentarni film (21.11.2025)

Dokumentarni film „Triton“, autorke Ane Lungu, nedavno ušao u bioskope u Rumuniji, imao je svetsku premijeru u okviru međunarodne konkurencije...

Triton, višestruko nagrađivani dokumentarni film (21.11.2025)
sursă foto: filmedefestival.ro/les-films-de-cannes
Klub kulture Субота, 15 новембар 2025

Les films de Cannes (15.11.2025)

Nakon deset dana tokom kojih je Bukurešt postao prestonica autorskog filma, predstavljajući po prvi put najnagrađivanije filmove sa Kanske...

Les films de Cannes (15.11.2025)
Klub kulture Субота, 08 новембар 2025

Udruženje Drugim rečima višestruko nagrađivano (08.11.2025)

Projekat „Bare Rroma“, koji je pokrenulo Udruženje Drugim rečima, osvojio je ovogodišnju nagradu Kulturne gale Radio Rumunije u kategoriji...

Udruženje Drugim rečima višestruko nagrađivano (08.11.2025)
Klub kulture Субота, 01 новембар 2025

Emilija Dobrin – nagrada za životno delo (01.10.1015)

Emilija Dobrin se prvi put pojavila na filmu još tokom studija, u filmovima Bolestne životinje (režija Nikolae Breban, 1970) i klasičnoj komediji...

Emilija Dobrin – nagrada za životno delo (01.10.1015)
Klub kulture Субота, 25 октобар 2025

Ruski pisac Mihail Šiškin, u Rumuni (25.10.2025)

Između 25. i 28. septembra, Brašov je bio domaćin prvog izdanja novog i ambicioznog književnog festivala, sugestivno nazvanog NOD. Proglašen...

Ruski pisac Mihail Šiškin, u Rumuni (25.10.2025)
Klub kulture Уторак, 21 октобар 2025

Nacionalna premijera filma „Sorella di Clausura“ srpsko-rumunske rediteljke Ivane Mladenović u Temišvaru

Na Festivalu balkanskog  filma i kulture TAIFAS  u Temišvaru, održana je  nacionalna premijera filma „Sorella di Clausura“, najnovijeg...

Nacionalna premijera filma „Sorella di Clausura“ srpsko-rumunske rediteljke Ivane Mladenović u Temišvaru

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company