Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Međunarodni festival književnosti u Temišvaru (18.11.2017)


Prvo veče festivala ljubitelji književnosti iz Temišvara susreli su se sa Gabrijelom Adameštenu, savremenom rumunskom spisateljicom sa najvećim brojem prevedenih dela i Jonom Vijanuom koji živi u Švajcarskoj i u Rumuniji — jedan je od najboljih psihijatara druge polovine XX veka i jedno od najprijatnijih pojava u rumunskoj kniževnosti u 2000. godinama. Robert Šerban, predsenik festivala: ,,Prvo veče festivala doveli smo poznate pisce. Kao što je poznato Gabrijela Adamešteanu jedna je od najprevedenijih rumunskih spisateljica iz Rumunije. Ona je debitovala sredinom ’70-tih godina, bila je veoma aktivna u rumunskim medijima 90-tih godina, odmah posle Revolucije, bila je glavni i odgovorni urednik Časopisa 22 i bila je član Grupe za društveni dijalog. Kada je reč o Jonu Vianu, on je bio jedna od retkih hrabrih osoba u Rumuniji za vreme komunističke diktature, bio je jedna od retkih osoba koje su bile solidarne sa dizidentom Paulom Gomom, a zatim pošto su usledile osvete prešao je u Švajcarskoj. To je bilo veče koje je posvećeno piscima koji su govorili o istoriji i njihovim najnovijim knjigama, moderator večeri bila je Adrijana Babeci, jedan od kulturnih radnika sa kojim se Temišvar ponosi’’.

Međunarodni festival književnosti u Temišvaru (18.11.2017)
Međunarodni festival književnosti u Temišvaru (18.11.2017)

, 17.11.2017, 14:38

Preko 2o pisaca iz 10 zemalja došlo je u glavni grad Banata, na VI Međunarodnom festivalu književnosti u Temišvaru (FILTM). Održana su javna čitanja, rasprave, razgovori pisaca sa čitaocima, ali i dva nova formata na Festivalu: veliki maraton poezije na kome su učestvovali autori iz Centralne i Jugoistočne Evrope i Literary Death Match, to jest, po prvi put u Temišvaru, književnost ulazi u ring. ,,Istorija između memorije i fikcije’’ jedna je od tema ovogodišnjeg izdanja koje je nedavno završeno. Pesnik Robert Šerban, predsednik festivala kaže: ,,Zapravo, svako od nas koji pišemo i čitamo bavimo se istorijom. Treba napomenuti da se ovaj festival organizuje pod geslom Zapadno od Istoka/Istočno od Zapada. U ovom delu Centralne i Istočne Evrope postoji više priča koje bi trebalo znati. To su naše priče, to su priče naših suseda, priče sa kojima smo se poistovetili poistovečujemo se i dalje, priče koje su nas formirali sa kulturnog, istorijskog i na kraju krajeva ljudskog aspekta. Oko nas su države sa kojima je Rumunija imala konstantnu saradnju, Rumunija je bila u stalnom dijalogu sa njima i veoma je bitno poznavati partnere sa kojima vodimo dijalog. I takođe, veoma je bitno poznavati ljude koji su oko nas, čak je bitnije nego da poznajemo one sa drugih kontinenata’’.


Prvo veče festivala ljubitelji književnosti iz Temišvara susreli su se sa Gabrijelom Adameštenu, savremenom rumunskom spisateljicom sa najvećim brojem prevedenih dela i Jonom Vijanuom koji živi u Švajcarskoj i u Rumuniji — jedan je od najboljih psihijatara druge polovine XX veka i jedno od najprijatnijih pojava u rumunskoj kniževnosti u 2000. godinama. Robert Šerban, predsenik festivala: ,,Prvo veče festivala doveli smo poznate pisce. Kao što je poznato Gabrijela Adamešteanu jedna je od najprevedenijih rumunskih spisateljica iz Rumunije. Ona je debitovala sredinom ’70-tih godina, bila je veoma aktivna u rumunskim medijima 90-tih godina, odmah posle Revolucije, bila je glavni i odgovorni urednik Časopisa 22 i bila je član Grupe za društveni dijalog. Kada je reč o Jonu Vianu, on je bio jedna od retkih hrabrih osoba u Rumuniji za vreme komunističke diktature, bio je jedna od retkih osoba koje su bile solidarne sa dizidentom Paulom Gomom, a zatim pošto su usledile osvete prešao je u Švajcarskoj. To je bilo veče koje je posvećeno piscima koji su govorili o istoriji i njihovim najnovijim knjigama, moderator večeri bila je Adrijana Babeci, jedan od kulturnih radnika sa kojim se Temišvar ponosi’’.


Drugog dana festivala, organizatori Međunarodnog festivala u Temišvaru stavili su lice u lice ukrajinskog pesnika Serhija Jadana, jedan od veterana Evromajdana, nemačkog pisca poljskog porekla Matijasa Navrata, Tatijanu Tibuleak (Republika Moldavija) koja je autorka jednog od najboljih romana u 2016, i Dana Lungua, jednog od najprevedenijih rumunskih pisaca nove generacije. Tatijana Tibuleak je učestvovala na Međunarodnom festivalu književnosti i prevodilaštva u Jašiju — FILIT. Tatijana Tibuleak: ,,I festival u Jašiju, i festival u Temišvaru bile su dve svečane prilike. Pored velikog iznenađenja koje mi je izazvalo poziv da učestvujem na ovom festivalu, bila sam veoma srećna da sretnem toliko osoba koje sam poznavala iz njihovih dela i da po prvi učestvujem u svojstvu književnika, na prethodnim festivalima sam učestvovala u svojstvu novinara. Mnogo mi se dopalo kako je festival u Temišvaru, na kome je bilo manje ljudi u odnosu na FILIT, bio organizovan. Razgovori kojima sam prisustvovala i u kojima sam učestvovala bili su veoma značajni za mene, da kao pisac znam, gde se nalazim. Takođe i razgovori sa Jonom Vianuom i Gabrijelom Adamešteanu koje sam imala posle festivala. Ovi ljudi su napisali knjige koje bi se mogle smatrati pravom lekcijom književnosti. Čitajući, nedavno, Gabrijelu Adamešteanu konstatovala sam da je ona pre dosta godina napisala neke stvari koje se nama sada čini da su nove. Zbog toga, veoma je značajno da budeš konektovan na književnost i na kontekst i da budeš svestan da se teme ponavljaju, razlika je samo da pišemo drugačije’’.


,,Kratak i intenzivan, roman Tatijane Tibuleak njavljuje spisateljicu od koje imam velika očekivanja’’ piše Radu Vanku u romanu ,,Leto kada je mama imala zelene oči’’, roman koji je objavila Izdavačka kuća Kartijer. Tatijana Tibuleak: ,,Kad sam počela da pišem nisam mislila da će nastati jedna knjiga. Počela sam da pišem priču jedne žene koja me je veoma impresionirala prošlog leta. Primetila sam da što više pišem ne mogu da se zaustavim i da mnoge stvari koje su bile negde u mom pamćenju sada su izbile u prvi plan u ovoj priči. I onda sam mislila da treba da idem dalje, da vidim šta će ispasti. U jednom trenutku sam shvatila da u ovoj knjizi treba da idem do kraja. Bilo je mnogo stvari koje sam htela da kažem, ali nisam našla način, priliku ili trenutak. Ova knjiga mi je pružala taj trenutak, taj prostor. I nakon što sam je napisala koliko je bilo dobro za mene da kažem sve ove stvari’’.


Uspešno primljen od strane književne kritike i od publike roman Tatijana Tibuleak objaviće sledeće godine francuska izdavačka kuća Syrtes.

CRESC
Klub kulture Субота, 14 фебруар 2026

Program „CRESC” – obrazovanje i terapija kroz ples (14.01.2026)

Počevši od februara ove godine, savremeni ples postaje mesto susreta umetnosti, obrazovanja i zdravlja. AREAL DANS predlaže široj publici i...

Program „CRESC” – obrazovanje i terapija kroz ples (14.01.2026)
Programul „Cultivators of Life”
Klub kulture Субота, 07 фебруар 2026

Program „Cultivators of Life”

Program „Cultivators of Life”, koji je pokrenula organizacija Tranzit Bukurešt u partnerstvu sa MODEM – Centrom moderne i savremene umetnosti...

Program „Cultivators of Life”
“Nu mă lăsa să mor”
Klub kulture Субота, 31 јануар 2026

Andrej Epure debitira sa filmom Ne ostavljaj me da umrem (31.01.2026)

Ako smo prošle nedelje u rubrici predstavili film „Mlečni zubi”, danas vam predlažemo kratak razgovor sa rediteljem Andrejem Epureom,...

Andrej Epure debitira sa filmom Ne ostavljaj me da umrem (31.01.2026)
fonte: facebook.com/ Istituto Romeno di Cultura e Ricerca Umanistica Venezia
Klub kulture Субота, 24 јануар 2026

Mlečni zubi, istaknuti film savremene rumunske kinematografije (24.01.2026)

Mihaj Minkan je 2022 godine debitovao filmom „Prema severu“, ostvarenjem inspirisanim stvarnim slučajem – migrantima sakrivenim na teretnom...

Mlečni zubi, istaknuti film savremene rumunske kinematografije (24.01.2026)
Klub kulture Субота, 17 јануар 2026

Godina 2025. u kulturi – prekretnice i susret (17.01.2026)

Pošto smo se tokom cele prosle godine stalno bavili filmom i vizuelnom umetnoscu – izložbama, premijerama, festivalima i trendovima – ovaj...

Godina 2025. u kulturi – prekretnice i susret (17.01.2026)
Klub kulture Субота, 10 јануар 2026

Žuta kravata, film o dirigentu Serđuu Čelibidakeu (10.01.2026)

Film „Žuta kravata“, koji je krajem 2025 godine ušao u bioskope, prati život i karijeru dirigenta Serđua Čelibidakea,— od njegovog...

Žuta kravata, film o dirigentu Serđuu Čelibidakeu (10.01.2026)
Klub kulture Субота, 03 јануар 2026

Pozorište budućnosti (03.01.2026)

H.O.T. Kolektiv je premijerno izveo predstavu „Pozorište budućnosti“ u decembru. Ona je deo istraživačkog projekta u oblasti pozorišta koji...

Pozorište budućnosti (03.01.2026)
Klub kulture Субота, 27 децембар 2025

„Pljačka veka“, rumunski kandidat za Oskara (27.12.2025)

U režiji Teodore Ane Mihai i po scenariju Kristijana Munđiua, film „Pljačka veka“ / „Traffic“ nastavio je svoje međunarodni put,...

„Pljačka veka“, rumunski kandidat za Oskara (27.12.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company