Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Od rumunske tkanine do visoke mode (14.10.2025)

Već 30 godina živi u Francuskoj i predstavlja priznato ime u svetu umetničkog veza  i veza visoke mode, ali potiče iz  okrugu Salaž, gde je naučila da tka i plete od svoje majke, kao i mnoga deca odrasla u selu.

Victoria Darolți (sursa foto: Facebook /
Victoria Darolți (sursa foto: Facebook /

и , 14.10.2025, 09:15

Već 30 godina živi u Francuskoj i predstavlja priznato ime u svetu umetničkog veza  i veza visoke mode, ali potiče iz  okrugu Salaž, gde je naučila da tka i plete od svoje majke, kao i mnoga deca koja su odrasla u selu. Viktorija Darolci stvara unikatne kreacije za velike modne kuće kao što su Šanel, Dior, Armani, Valentino, a sada ima svoju radionicu i širi svoju ličnu kolekciju, jer planira da otvori mali muzej.

Napustila je zemlju u 27. godini, 5 godina nakon Revolucije. Iako njen profesionalni put nije bio lak, Viktorija Darolci je 2019. godine dobila odlikovanje „Le Meilleur Ouvrier de France“ ( „Vitez Nacionalnog reda za zasluge“), orden koji je ustanovio general Šarl de Gol 1963. godine. To je najprestižnija nagrada koja se dodeljuje zanatlijama i ima tradiciju dugu jedan vek, o kojoj nam je kreatorka rekla: 

„Veoma sam ponosan što sam dobila ovo priznanje, koje dodeljuje francuska Vlada, lično predsednik Francuske. Ne znam tačno kako sam ga dobila. Da bi se dobilo ovo odlikovanje, neko iz senke, iz pozadine, dugo prati  šta radim, kako prezentujem svoj rad, kako uspevam da ostanem na tržištu. Ta osoba je sastavila dosije o meni i predala ga Vladi, a oni su odlučili da zaslužujem ovo odlikovanje.“

I pošto je njena priča počela još u detinjstvu, Viktorija Darolci nas je povela kroz svoja sećanja:

,,Ponosna sam da se vratim u detinjstvo! Odrasla sam u Ineuu, u okrugu Salaž. Kada sam bila mala, naučila sam mnogo toga od mame: vez, tkanje, pletenje, pravljenje čipke. Moja sestra je starija od mene 16 godina, a njen muž je bio poznati krojač u Sigetu Marmacijej. Bila je veoma elegantna, a ja sam bila strašno ljubomorna na nju – kad bi dolazila kod mame, sekla bih joj haljine da bi sebi pravila haljinice. Mama me je stalno terala da se igram, ali ja sam više volela da budem pored nje, njenih prijateljica, bake – da učim ručni rad. Obožavala sam ručni rad. Sećam se da sam oko dvanaeste godine učestvovala u poslednjoj seoskoj kultivaciji lana i konoplje. Pamtiću zauvek kako smo skupljali konoplju s polja, nosili je na reku Someš potapali u vodu, pa na svaka dva dana okretali snopove da bi omekšali. Doneli bismo je kući i obradili sve do konačnog proizvoda. Mama je tkala čaršave, stolnjake, a ja sam sve to učila od nje.”

Saznali smo da je Viktorija Darolci oduvek sanjala da stigne u prestonicu mode – u Pariz. Međutim,  tamo je morala da pronađe školu kako bi stekla zvanično priznanje za svoje umeće


„Kada sam pohadjala Školu za vez, moje profesorke su me pitali: Viktorija, šta radiš ovde u školi, kad ti sve znaš? Bila mi je potrebna diploma da bih mogla da radim u atelierima, koji su radili za modne kuće. Nije bilo dovoljno samo da poznajem zanat, a da nemam diplomu. Završila sam školu i vec posle dve nedelje nasla sam posao u atelieru. Ono što se veoma razlikuje od onoga što sam naučila u Rumuniji, jeste vez iglom, tehnika u Francuskoj koja se zove vez „crochette de Lunéville“, to je igla koja je veoma slična igli za čipku. Tehnike sa ovom iglom nam omogućava da pričvrstimo kamenje, šljokice. Sa ovom iglom možemo da postignemo savršenstvo i kvalitet. Perle možemo navezati običnom iglom, ali kvalitet nece biti isti..“
Godine 2008. otvorila je svoj sopstveni atelje, a 2011. je osnovala i svoju školu vezilja, kako bi očuvala i prenela ovaj zanat. Atelje Darolci, smešten na periferiji Pariza, specijalizovan je za vezene aksesoare (rukavice, cipele, torbe), večernje haljine, pozorišne kostime i unutrašnju dekoraciju za luksuzne hotele, jahte i privatne avione. Viktorija Darolci:

,,U trenutku kad stvaram, uvek je i deo mog sela prisutan u tome. Kombinovala sam ono što sam naučila od majke i ono što sam naučila iz Francuske i zato sam se razlikovala od drugih. Dodavala sam ovčiju vunu u kreaciju, koja je bila obojena, dodavala sam bisere, nakit, određene niti koje sam pronašla u Francuskoj koje su bile slične nitima koje sam nalazila u Rumuniji. Boje koje sam kombinovala u svojim radovima bile su veoma dobro prihvaćene. Čipku sam dodavala svojim kreacijama, a makrame sam koristila veoma često. Radila sam za Švajcarsku, za Afriku, za Italiju, sa poznatim i bogatim ljudima, personalizovala sam  naslone u njihovim privatnim avionima.“

Pored narudžbina, Viktorija Darolci stvara i komade za svoju ličnu kolekciju, s namerom da otvori mali muzej. Jedan od njenih omiljenih odevnih komada nosi naziv „Zemljana lutka” – haljina sa makrame suknjom i gornjim delom izvezenim raznobojnim kamenčićima, sakupljenim iz prirode, uz pomoć Lunéville tehnike koju je naučila u školi u Parizu.

Foto: pixabay.com
Rumunija danas Уторак, 27 јануар 2026

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)

Godine 2002. počeo je da radi za porodični biznis, poslastičarnici sa sopstvenom laboratorijom u Krajovi, budući da mu je majka po profesiji...

Čoko-igra na Medjunarodnom finalu World Chocolate Masters (27.01.2026)
Гітара Smart
Rumunija danas Уторак, 20 јануар 2026

Retrospektiva 2025 (20.01.2026)

Prošle godine pratili smo kulturne inicijative, poput Međunarodnog filmskog festivala Ekoperformans, koji je stigao do svog petog izdanja, u okviru...

Retrospektiva 2025 (20.01.2026)
Foto: pixabay.com
Rumunija danas Уторак, 13 јануар 2026

Život na farmi nojeva (13.01.2026)

Prvi nojevi uzgajani na farmi u Rumuniji pojavili su se posle 2000. godine. Afrički noj, savršeno aklimatizovan na uslove u Rumuniji, veoma dobro...

Život na farmi nojeva (13.01.2026)
Florile dalbe (sursă foto: facebook.com/muzeulsatului)
Rumunija danas Уторак, 06 јануар 2026

Rumunske zimske tradicije (06.01.2026)

Koza, Medved, Maske, Mošoaiele, ali i Zvezda i Plug su tradicije koje su u prošlosti pripremale atmosferu zimskih praznika, a imale su i...

Rumunske zimske tradicije (06.01.2026)
Rumunija danas Уторак, 30 децембар 2025

Smart gitara (30.12.2025)

Poreklo fabrike Hora iz Reginu datira iz 1951. godine, kada je majstor Roman Bojančuk osnovao malu radionicu koja je u prvoj godini rada proizvela...

Smart gitara (30.12.2025)
Rumunija danas Уторак, 23 децембар 2025

Fondacija Kalea Viktorije – ili širenje kulture za sve! (23.12.2025)

U Rumuniji su humanističke profesije, kao i one iz oblasti kulture, mnogi posmatrali sa nepoverenjem, kao finansijski nepovoljne, ako ne čak i kao...

Fondacija Kalea Viktorije – ili širenje kulture za sve! (23.12.2025)
Rumunija danas Уторак, 16 децембар 2025

Legenda jednog voza – Cujkarul (16.12.2025)

Sada ovde uživaju u najčistijem vazduhu u zemlji, jer su industrijske aktivnosti u ovoj oblasti odavno prestale. Ali početkom prošlog veka,...

Legenda jednog voza – Cujkarul (16.12.2025)
Rumunija danas Уторак, 09 децембар 2025

Google Rumunija, 15 godina zajedno sa Rumunima! (09.12.2025)

Programi za studente, preduzetnike, nevladine organizacije i javnu administraciju, koji ukupno obuhvataju preko 500 hiljada studenata obučenih u...

Google Rumunija, 15 godina zajedno sa Rumunima! (09.12.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company