Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Od rumunske tkanine do visoke mode (14.10.2025)

Već 30 godina živi u Francuskoj i predstavlja priznato ime u svetu umetničkog veza  i veza visoke mode, ali potiče iz  okrugu Salaž, gde je naučila da tka i plete od svoje majke, kao i mnoga deca odrasla u selu.

Victoria Darolți (sursa foto: Facebook /
Victoria Darolți (sursa foto: Facebook /

и , 14.10.2025, 09:15

Već 30 godina živi u Francuskoj i predstavlja priznato ime u svetu umetničkog veza  i veza visoke mode, ali potiče iz  okrugu Salaž, gde je naučila da tka i plete od svoje majke, kao i mnoga deca koja su odrasla u selu. Viktorija Darolci stvara unikatne kreacije za velike modne kuće kao što su Šanel, Dior, Armani, Valentino, a sada ima svoju radionicu i širi svoju ličnu kolekciju, jer planira da otvori mali muzej.

Napustila je zemlju u 27. godini, 5 godina nakon Revolucije. Iako njen profesionalni put nije bio lak, Viktorija Darolci je 2019. godine dobila odlikovanje „Le Meilleur Ouvrier de France“ ( „Vitez Nacionalnog reda za zasluge“), orden koji je ustanovio general Šarl de Gol 1963. godine. To je najprestižnija nagrada koja se dodeljuje zanatlijama i ima tradiciju dugu jedan vek, o kojoj nam je kreatorka rekla: 

„Veoma sam ponosan što sam dobila ovo priznanje, koje dodeljuje francuska Vlada, lično predsednik Francuske. Ne znam tačno kako sam ga dobila. Da bi se dobilo ovo odlikovanje, neko iz senke, iz pozadine, dugo prati  šta radim, kako prezentujem svoj rad, kako uspevam da ostanem na tržištu. Ta osoba je sastavila dosije o meni i predala ga Vladi, a oni su odlučili da zaslužujem ovo odlikovanje.“

I pošto je njena priča počela još u detinjstvu, Viktorija Darolci nas je povela kroz svoja sećanja:

,,Ponosna sam da se vratim u detinjstvo! Odrasla sam u Ineuu, u okrugu Salaž. Kada sam bila mala, naučila sam mnogo toga od mame: vez, tkanje, pletenje, pravljenje čipke. Moja sestra je starija od mene 16 godina, a njen muž je bio poznati krojač u Sigetu Marmacijej. Bila je veoma elegantna, a ja sam bila strašno ljubomorna na nju – kad bi dolazila kod mame, sekla bih joj haljine da bi sebi pravila haljinice. Mama me je stalno terala da se igram, ali ja sam više volela da budem pored nje, njenih prijateljica, bake – da učim ručni rad. Obožavala sam ručni rad. Sećam se da sam oko dvanaeste godine učestvovala u poslednjoj seoskoj kultivaciji lana i konoplje. Pamtiću zauvek kako smo skupljali konoplju s polja, nosili je na reku Someš potapali u vodu, pa na svaka dva dana okretali snopove da bi omekšali. Doneli bismo je kući i obradili sve do konačnog proizvoda. Mama je tkala čaršave, stolnjake, a ja sam sve to učila od nje.”

Saznali smo da je Viktorija Darolci oduvek sanjala da stigne u prestonicu mode – u Pariz. Međutim,  tamo je morala da pronađe školu kako bi stekla zvanično priznanje za svoje umeće


„Kada sam pohadjala Školu za vez, moje profesorke su me pitali: Viktorija, šta radiš ovde u školi, kad ti sve znaš? Bila mi je potrebna diploma da bih mogla da radim u atelierima, koji su radili za modne kuće. Nije bilo dovoljno samo da poznajem zanat, a da nemam diplomu. Završila sam školu i vec posle dve nedelje nasla sam posao u atelieru. Ono što se veoma razlikuje od onoga što sam naučila u Rumuniji, jeste vez iglom, tehnika u Francuskoj koja se zove vez „crochette de Lunéville“, to je igla koja je veoma slična igli za čipku. Tehnike sa ovom iglom nam omogućava da pričvrstimo kamenje, šljokice. Sa ovom iglom možemo da postignemo savršenstvo i kvalitet. Perle možemo navezati običnom iglom, ali kvalitet nece biti isti..“
Godine 2008. otvorila je svoj sopstveni atelje, a 2011. je osnovala i svoju školu vezilja, kako bi očuvala i prenela ovaj zanat. Atelje Darolci, smešten na periferiji Pariza, specijalizovan je za vezene aksesoare (rukavice, cipele, torbe), večernje haljine, pozorišne kostime i unutrašnju dekoraciju za luksuzne hotele, jahte i privatne avione. Viktorija Darolci:

,,U trenutku kad stvaram, uvek je i deo mog sela prisutan u tome. Kombinovala sam ono što sam naučila od majke i ono što sam naučila iz Francuske i zato sam se razlikovala od drugih. Dodavala sam ovčiju vunu u kreaciju, koja je bila obojena, dodavala sam bisere, nakit, određene niti koje sam pronašla u Francuskoj koje su bile slične nitima koje sam nalazila u Rumuniji. Boje koje sam kombinovala u svojim radovima bile su veoma dobro prihvaćene. Čipku sam dodavala svojim kreacijama, a makrame sam koristila veoma često. Radila sam za Švajcarsku, za Afriku, za Italiju, sa poznatim i bogatim ljudima, personalizovala sam  naslone u njihovim privatnim avionima.“

Pored narudžbina, Viktorija Darolci stvara i komade za svoju ličnu kolekciju, s namerom da otvori mali muzej. Jedan od njenih omiljenih odevnih komada nosi naziv „Zemljana lutka” – haljina sa makrame suknjom i gornjim delom izvezenim raznobojnim kamenčićima, sakupljenim iz prirode, uz pomoć Lunéville tehnike koju je naučila u školi u Parizu.

Radio Romania International
Rumunija danas Уторак, 31 март 2026

Rumunka prati Nansenove stope (31.03.2026)

Multinacionalna misija polarnih istraživanja stigla je u arktičku zonu brodom Polarstern (Polarna zvezda), brodom poput lavirinta, punim kabina za...

Rumunka prati Nansenove stope (31.03.2026)
Paste (foto: Mariana Chirita/ RRI)
Rumunija danas Уторак, 24 март 2026

Ukus tradicije (24.03.2026)

Rasučite, makarone, lašti ili laškuce i drugi nazivi iz starog lokalnog, maramureškog rečnika označavaju različite vrste testenine koje se...

Ukus tradicije (24.03.2026)
Conferința de vorbit în public „Am Reușit” (Foto: fb.com/ Academia Teatru Simplu)
Rumunija danas Уторак, 17 март 2026

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)

Ko si bio pre nego što su ti rekli ko treba da budeš? Jedno je od pitanja kampanje koju je pokrenulo Pozoriste Simplu, pod sloganom „Uspeo...

Javni govor i pronalaženje sebe (17.03.2026)
sursă foto: facebook.com/Edu4Tourism/
Rumunija danas Уторак, 10 март 2026

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)

Učešće Rumunije na takmičenjima iz oblasti ugostiteljstva (HoReCa) doživelo je značajan razvoj u poslednje vreme, prelaskom sa lokalnih...

Učenici iz turizma konkurentni na međunarodnom nivou (10.03.2026)
Rumunija danas Уторак, 03 март 2026

Od filma do aktivizma (03.03.2026)

Sa porukom prikazanom na ekranu „Više karata, više ljubavi!“ i priznajući da u ovom slučaju ljubav zaista ide kroz stomak, novi film koji je...

Od filma do aktivizma (03.03.2026)
Rumunija danas Уторак, 24 фебруар 2026

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)

Uprkos verovanjima da su slepi miševi štetni, da se zapliću ljudima u kosu ili da su vampiri, ove životinje su zaštićena vrsta: zabranjeno ih...

Jezikom slepih miševa (24.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 17 фебруар 2026

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja u Švajcarskoj, poznata kao CERN, okuplja zajednicu od preko 100 Rumuna koji rade u oblasti...

Fizika. Magija. Progres (17.02.2026)
Rumunija danas Уторак, 10 фебруар 2026

O drugačijem prostoru (10.02.2026)

Zvezdano jato nosi ime Barlad. Fenomen koji je ljudsko oko prvi put opazilo u Astronomskoj opservatoriji u Barladu. Poetsko, ali ipak strogo naučno...

O drugačijem prostoru (10.02.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company