Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

170 godina od oslobađanja Roma

Rumunsko društvo je 20. februara 1856. godine napravilo veliki korak ka modernizaciji oslobađanjem Roma iz ropstva.

Stranice istorije
Stranice istorije

и , 02.03.2026, 11:51

Rumunsko društvo je 20. februara 1856. godine napravilo veliki korak ka modernizaciji oslobađanjem Roma iz ropstva. Jedno veoma osetljivo poglavlje prošlosti je zatvoreno, ali se otvaralo drugo, poglavlje integracije i izgradnje klime priznanja i jednakosti. Etnolog Delija Grigore je profesorka romskog jezika i kulture na Univerzitetu u Bukureštu, i zajedno smo detaljno opisali ideje koje su usmerile rumunsko društvo ka abolicionizmu u prvoj polovini 19. veka.

„Reformatorske ideje Francuske revolucije 1789. godine stigle su i do Rumunije, to su još uvek bile rumunske zemlje. Prosvećeni, mladi boljari su išli, išli su i učili, studirali su na univerzitetima u Parizu, Beču i drugde, i dolazili su sa reformatorskim idejama, postajali su prosvetljeni. Tamo im je rečeno da je sramotno što u 19. veku, u zemlji koja je želela da bude evropska i želela je da uđe u modernizujući sistem Evrope tog vremena, još uvek postoji robovlasništvo i mogli ste pročitati u dnevnicima boljara i manastira „na prodaju sluškinja, Ciganka“. Jer termin Ciganka je na starorumunskom značio robinja, rob. Ovi mladi ljudi koji su tamo učili, koji su poticali iz porodica robovlasnika, bili su stavljeni u situaciju da se stide onoga što se dešava u zemlji i došli su sa ovim idejama: Cezar Boljak, Dimitrije Bolintineanu, Nikolaje Balčesku, Mihail Kogalničanu, Vasile Aleksandri. Dolazili su i drugi mladi prosvećeni boljari i neki od njih oslobodili su svoje Rome bez nadoknade. Drugi su, međutim, dobili nadoknadu. Treba naglasiti da je ukidanje ropstva bilo uz nadoknadu od države. U osnovi, vlast je kupila ove robove od njihovih privatnih gospodara, bojara i manastira, a zatim ih oslobodila.“

Položaj robova Roma bio je nehuman, revoltirao je one koji su želeli evropeizaciju. Delija Grigore.

„Nijedan gospodar nikada nije bio kažnjen za ubistvo svog roba. Ubijali su ih udaranjem, mučenjem, i ništa se ne bi desilo. Dakle, čak i ako očigledno nije smeo da ga ubije, već samo da ga udari, ponekad ga je ipak tukao do smrti. Dakle, radi se o statusu ljudskog bića koje nije priznato kao ljudsko biće, tako da je to nešto strašno. Za to doba bih koristila termin Ciganin u smislu roba, a za sada, čak i ako govorimo o tom dobu, termin rob. Rumunske zemlje su bile robovlasničke zemlje tokom tog dugog perioda. Svi moramo to prihvatiti, rumunska država, Crkva, i krenuti napred ka pomirenju.“

Šta je usledilo nakon emancipacije saznajemo od Delije Grigore.

„Posledice postoje i danas, marginalizacija Roma, uključujući i stambenu. Oni su gradili svoja naselja, nakon što su izašli iz ropstva, na obodu sela i gradova. Nisu imali gde da rade u centru jer su kasnije došli kao ljudi, kao građani, ali nisu bili priznati kao građani. Romi su priznati kao građani mnogo kasnije, nisu bili priznati kao nacionalna manjina u Pariskom sporazumu koji je Rumunija potpisala 1919. godine. Druge manjine su priznate, a mađarska, zanimljivo, jeste priznata, iako su se Mađari protivili uniji sa Transilvanijom. I to je bilo prirodno jer su smatrali da im se deo teritorije oduzima. Romi ne samo da se nisu protivili, čak je bilo i okupljanja odmah posle 1918. godine u nekoliko lokaliteta, na primer u Rupei, u okrugu Brašov. Zatim, u aprilu, 27. aprila 1919. godine, Romi su napravili memorandum, pokazali su svoju radost zbog ujedinjenja i pokazali solidarnost sa Rumunijom. Bili su veoma srećni što su, konačno, mogli da postanu rumunski državljani. I, uprkos tome, nisu bili priznati kao nacionalna manjina niti kao rumunski državljani. Mnogo kasnije, u međuratnom periodu, počeo je da se pojavljuje romski pokret, sa organizacijama, sa romskim novinama, „Glasul Romailor“ i „Uniunea Generală a Romailor“. A kao punopravni građani, mogli bismo reći da su tek posle Drugog svetskog rata priznati, ali bez priznanja, opet, kao nacionalna manjina, već samo kao rumunski državljani, politika je bila asimilacija. Priznati su kao nacionalna manjina tek posle 1990. godine.“

Politike integracije Roma su generalno bile nezadovoljavajuće, ali postoje i neki uspesi. Delija Grigore.

 „Nije postojala politika integracije bivših robova u društvo, to je bilo prepušteno slučaju. A onda su neki Romi nastavili da žive sa boljarima i da tamo rade, na njihovim imanjima, dakle nastavili su da budu sa boljarima, nije bilo tolike razlike između toga kada su bili robovi i posle toga. Posledice po etničko samopoštovanje su i danas vidljive. Internalizovana stigma se vidi u razlici između Roma koji preuzimaju svoj identitet na popisu, oko 600 hiljada. Stigma toga što su Romi takođe ostaje kao posledica istorije, ropstva, Holokausta, straha od identifikacije sa Ciganom pod navodnicima i mogućnosti da budu diskriminisani. Dakle, postoje veliki problemi u tom pogledu sa samopoštovanjem. Ali, ubrzo nakon oslobođenja od ropstva, bilo je i Roma, ne mnogo, koji su uspeli da se integrišu u društvo, rekao je Kogalničanu, koji su uspeli da postanu, krajem 19. veka, parlamentarci, ljudi od kulture, sudije, advokati, umetnici i tako dalje. A borili su se i u ratovima zajedno sa Rumunima. Romi su patriote, oni vole svoju zemlju, Rumuniju, iako je imala tako tragičnu istoriju, i žele da budu i osećaju se kao Rumuni.“

Pre 170 godina, rumunsko društvo je učinilo ono što je trebalo da uradi za dostojanstvo nekih ljudi. A danas mora da konsoliduje svoje postignuće.

Sto pedeset godina od rođenja Konstantina Brankušija
Stranice istorije Понедељак, 23 фебруар 2026

Sto pedeset godina od rođenja Konstantina Brankušija

Za rumunsku kulturu, 19. februar 2026. godine je veoma važan datum jer obeležava sto pedeset godina od rođenja Konstantina Brankušija, vajara...

Sto pedeset godina od rođenja Konstantina Brankušija
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 фебруар 2026

Hrišćansko zajedništvo i preživljavanje u zatvoru

Rumunska crkva ujedinjena sa Rimom ili Grkokatolička crkva nastala je krajem 17. i početkom 18. veka, tokom austrijskih akcija suprotstavljanja...

Hrišćansko zajedništvo i preživljavanje u zatvoru
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 фебруар 2026

Rumunija i narodnoslobodilačke borbe iz Trećeg sveta

Trendovi u međunarodnim odnosima nakon Drugog svetskog rata bili su odlučno usmereni ka dekolonizaciji i podsticanju bivših kolonija da steknu...

Rumunija i narodnoslobodilačke borbe iz Trećeg sveta
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 19 јануар 2026

Šezdesete godine 20. veka i preporod rumunske diplomatije

Nakon 1945. godine, Rumunija je ušla u dubok period političkih, ekonomskih i društvenih previranja. Poražena u ratu i vojno okupirana, bila je...

Šezdesete godine 20. veka i preporod rumunske diplomatije
Stranice istorije Понедељак, 05 јануар 2026

Suđenje Nikolaju i Eleni Čaušesku

Jedan od najuticajnijih trenutaka rumunske revolucije u decembru 1989. godine dogodio se 25. decembra, na Božić. Tada se održalo suđenje, smrtna...

Suđenje Nikolaju i Eleni Čaušesku
Stranice istorije Понедељак, 08 децембар 2025

Posvećeni manastiri

U crkvenoj istoriji rumunskog prostora, od 16. veka do početka 19. veka postojala je praksa posvećivanja manastira. „Posvećenje“ je ono što...

Posvećeni manastiri
Stranice istorije Понедељак, 01 децембар 2025

Veliki ljudi Velike Rumunije

Prvog decembra 1918. godine, u Alba Juliji, hiljade Rumuna odobrile su akt ujedinjenja sa Kraljevinom Rumunijom. Tim glasanjem, Transilvanija, Banat,...

Veliki ljudi Velike Rumunije
Stranice istorije Понедељак, 24 новембар 2025

Staljinizam i izučavanje istorije u Rumuniji

U staljinističkom univerzumu, nauka je bila ideološki usmerena kao i drugi delovi života pojedinaca. Društvene nauke su najviše patile, među...

Staljinizam i izučavanje istorije u Rumuniji

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company