Kako Evropska unija gradi svoju budućnost ? (20.03.2026)
U svetu u kojem energetska bezbednost, klimatske promene i globalna konkurencija postaju sve intenzivnije, Evropska unija nalazi se u presudnom trenutku svoje ekonomske i tehnološke transformacije....
Corina Cristea и Mircea Mihai, 20.03.2026, 00:00
U svetu u kojem energetska bezbednost, klimatske promene i globalna konkurencija postaju sve intenzivnije, Evropska unija nalazi se u presudnom trenutku svoje ekonomske i tehnološke transformacije, a način na koji proizvodi i troši energiju definiše ne samo svoju ekonomiju, već i geostratešku ulogu. U poslednje vreme Unija je usvojila ambicioznu strategiju klimatske neutralnosti do 2050. godine, ali dostizanje ovog cilja predpostavlja korenitu promenu energetskog sistema, koji treba da kombinuje čiste, sigurne i pristupačne izvore. Dve najvažnije direkcije ove transformacije su obnovljiva i nuklearna energija. Tako da investicije u solarnu energiju i vetroenergiju, koje imaju veliku prednost jer su nepresušne i ne proizvode gasove sa efektima staklene bašte razvijaju se velikom brzinom. Ovi izvori imaju i važne izazove kao što su recimo intermitentnost i zavisnost od vremenskih uslova. Da bi nekako ublažio ove nedostatke, Brisel ulaže velika sredstva u infrastrukturu, u inteligentne mreže ,u skladištenje energije i interkonekciju zemalja članica. Paralelno, nuklearna energije vraća se u sam centar evropskih rasprava jer- iako kontroverzna-ima veliku prednost: neprekidnu proizvodnju energije bez emisija uglen dioksida. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je istakla: ,,U poslednjoj deceniji zabeležili smo značajne pomake u oblast obnovljive energije. Solarna energija i vetroenergija imale su veći udeo u ukupnom energetskom miksu Evropske unije od fosilnog goriva. Naši proizvodjači vetroturbina su globalne velesile i izvoze vrhunsku tehnologiju. Nažalost, istorija nuklearne energije je različita. Dok je 1990. godine nuklearna energija predstavljala trečinu evropske proizvodnje, sada je njen udeo od svega 15%. Ovo smanjenje udela nuklearne energije bila je naša opcija. Mislim da je bila velika strateška greška Evrope da okrene ledja jednom pristupačnom izvoru sa smanjenim emisijama štetnih gasova. Potrebno je da promenimo ovu situaciju i to iz dva razloga. U prvom redu, jer će nuklearna i obnovljiva energija imati ključnu ulogu. Ne radi se o izboru, jer je ova kombinacija najbolja. Nama je potreban jedan čist, pristupačan, otporan i generalni evropski energetski sistem. Obnovljivi izvori poizvode elektrone po najnižim cenama, ali su volatilni, zavise od sunca i vetra, a ponekad najbolje lokacije su daleko od industrijskih centrala. Zbog toga treba da investiramo i u skladištenje i u fleksibilnost potražnje i da razvijamo mreže. Nuklearna energija je pouzdana jer proizvodi eklektričnu energiju tokom cele godine. Najefikasniji sistem kombinuje nuklearnu energiju sa obnovljivim resursima. ’’
Drugi razlog, dodaje Ursula fon der Lajen, je taj da je Evropa bila pionir u nuklearnoj tehnologiji i mogla bi ponovo da postane svetski lider u ovoj oblasti. Nove nuklearne tehnologije, kao sto su mali moduloarni reaktori (SMR) obećavaju manje troškove i viši stepen sigurnosti. Ovi reaktori mogu se lakše integrisati u postojeće mreže, dopuniti obnovljive resurse i istovremeno doprineti boljoj ravnoteži izmedju održivosti i pouzdanosti. Energetska revolucija ne dolazi samo sa načinom proizvodnje energije, već i načinom na koji se koristi. Ovde intervenišu robotika i veštačka inteligencija, koje se smatraju motorima sledećeg inovacijskog talasa. Industrijska automatizacija zasnova na vrhunskim robotima već menja evropske fabrike. Procesi postaju brži, precizniji i efikasniji. Istovremeno, veštačka inteligencija optimalizuje lance snabdevanja, smanjuje rasipanje novca i omogučuje personalizovanu proizvodnju. Ursula fon der Lajen je istakla: ,,Strukturno, cene električne energije su previsoke. Električna energija po pristupačnim cenama nije važna samo za troškove naših gradjana, ona je od presudnog značaja i za našu industrijsku konkurenciju. Industrije budućnosti baziraće se na električnoj energiji po pristupačnim cenama. Robotika i veštacka inteligencija podsticaće naredni talas inovacije i produktivnosti u svim industrijskim granama. Industrijska konkurencija odlučiće ko može da proizvodi, prevozi, skladišti i koristi najbolje velike i jeftine količine električne energije. Evropa nije proizvodjač nafte, pa ni prirodnog gasa. Kada je reč o fosilnom gorivu, mi smo potpuno zavisni od skupog i volatilnog uvoza i u nepovoljnom položaju u odnosu na ostale zone. Sadašnja kriza na Srednjem istoku podseća nas na vulnerabilnosti ovog našeg položaja.’’
Ali, dodala je predsednica Evropske komisije ,,imamo unutrašnje izvore energije sa smanjenim emisijama ugljen diokisida:nuklearnu i obnovljivu energiju. Ove zajedno mogu da postanu zajednička garancija nezavisnosti, bezbednosti, snabdevanja i konkurentnosti’’.