Privreda Rumunije izmedju spoljnih i unutrašnjih izazova (03.04.2026)
Deficiti sa kojima se Rumunija suočava stvaraju glavobilje političkim faktorima odlučivanja u Bukureštu koji su primorani na preduzimanje nepopularenih mera u cilju poboljšanja situacije koja treje već nekoliko godina.
Corina Cristea и Mircea Mihai, 03.04.2026, 00:00
Deficiti sa kojima se Rumunija suočava stvaraju glavobilje političkim faktorima odlučivanja u Bukureštu koji su primorani na preduzimanje nepopularenih mera u cilju poboljšanja situacije koja treje već nekoliko godina. Zemlja se nalazi u postupak za prekmerni deficit još od pre izbijanja pandemije, ali u poslednjim godinama deficit je povećan zbog visokih javnih troškova i relatovno slabog prikupljanja budžetskih sredstava. Istovremeno, deficit tekućeg računa platnog bilansa ukazuje na zavisnost od spoljnog finansiranja. Ova dva deficita su povezana jer visoki budžetski deficit podstiče spoljotrgovinski i dovodi do povećanja uvoza i produbljavanja spoljotrgovinskog deficita. Ova situacija smatra se riskantnom jer slabi ekonomiju na spoljne šokove i na promene na medjunarodnim finansijskim tržištima. Rešenje za smanjenje ovih deficita leži u povećanju budžetskih prihoda, efikasnijem trošenju javnih fondova i podsticanju domaće proizvodnje i izvoza. Rumunske vlasti su preuzele obavezu u Briselu da će smanjiti budžetski deficit ove godine na 6,2% sa 9% prošle godine. Zadatak nije nimalo jednostavan. Prema podacima Narodne banke Rumunije spolji dug Rumunije raste svakog meseca sa skoro dve milierde evra i, iako je budžetski deficit manji u prvom tromesečju tekuće godine, neophodna je trajna strukturna korekcije za očuvanje poverenja inostranih injvestitora. Prvredni analitičar Dragoš Kabat, član rukovodstva CFA Rumunija–organizacije profesionalnih investitora kaže: ,,Korekcija deficita je naša urgentnost. Nalazimo se u proceduri za prekomerni deficit i pre nekoliko godina preuzeli smo obavezu da smanjimo ovaj deficit. Utvrdjen je jedan kalendar koji nije ispoštovan, jer smo imali jednu izbornu godinu, ali 2025. godine napravili smo prve korake i uspeli da smanjimo malo deficit u odnosu na prethodnu godinu. I dalje treba da nastavimo ovim putem i smanjimo deficit. Ponavljam, obećali smo ovo našim partnerima iz Unije, bili smo na 9% deficita, sada smo na 7, cilj nam je 6,2%, ali mislim da je potrebno da smanjimo deficit ispod 3%, koliko predvidja Evropska unija. Da bismo ovo postgli, pre svega potrebno je da smanjimo budžetske rashode i u drugom redu da povećamo budžetske prihode.’’
Rumuniji preti opasnost da izgubi ono što je postigla u poslednjim mesecima ako se budžetski deficit neće korigovati i to brzo, upozorava i Narodna banka Rumunije kada govori o medjunarodnom kredibilitetu, pristupu medjunarodnom finansiranju i kreditnom rejtingu. O opasnostima koje vrebaju ako Bukurešt neće nastaviti dogovorenim putem sa Briselom, Dragoš Kabat kaže: ,, Rizici su nedvosmisleni. U prvom redu gubimo ponovo poverenje naših evropskih partnera koji će nas gledati sa nepoverenjem. Oni imaju uvek mogućost , imajući u vidu da smo u procesu za prekomerni deficit, da nam smanje evropske fondove, a to bi imalo teške posledice po rumunsku privredu. Tu su i rejting agencije koje kada vide da obećavamo a ne ispunjavamo dato obećanje, mogu da nam smanje kreditni rejting, a dobar deo investitora koji finansiraju javni dug Rumunije finansiraće naš dug mnogo skuplje ili će odustati.’’ Sve ovo dovodi do težeg i skupljeg finansiranja zemlje.’’
Geopolitički položaj sada komplikuje još više situaciju jer imamo rat na granici koji traje već više od 4 godine i koji ne pokazuje znake skorog završetka i goruću situacija na Srednjem istoku. Bukurešt mora da nastavi proces fiskalne konsolidavije čak i u situaciji nastaloj posle izbijanja sukoba na Srednjem istoku, upozorava Centralna banka Rumunije, koja procenjuje da bi rat u Iranu mogao da ima teške posledice na privredu. ,,Sukob koji je u toku na Srednjm istoku donosi velike rizike, uključujući rastuće pritiske na cenu energije, na pogorašnje perspektive privrednog rasta i rastuće averzije na medjunarodnim finansijskim tržištima’’, kaže guverner Narodne banke Rumunije Mugur Isaresku. Ako će sukob potrajati, posledice na ekonomiju ne samo rumunsku već globalnu biće veoma teške. U našem slučaju uprkos ovom riziku fiskalna korekcija treba da se nastavi.’’ ,,Nalazimo se u komplikovanoj situaciji, naglašava i Dragoš Kabat, koji je napravio analizu uticaja tenzija na Srednjem istoku na ekonomske probleme Rumunije. Kabat upozorava da uvek kada imamo jednu veoma makroekonomski neizbalansiranu privredu kao što je naša u ovom trenutku, kojoj prete i mogućnost recesije i nulti privredni rast, svaki negativni dogadjaj na medjunarodnom planu imaće mnogo veći uticaj.