Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Mere protiv poskupljenja energije (22.10.2021)

Zemlje Evropske unije mogu dodeliti vrednosne bonove ili delimilnčo smanjiti fakture kučnim potrošačima energije, a preduzečima dodeliti državnu pomoč i smanjenje poreza i taksi sa ciljem da se ublaže posledice ogromnog povečanja cene energije u svetu. Ove dve mere koje Brisel predlaže namanjene su uglavnom najsiromašnijim domačinstvima i malim preduzečima. Vladama se savetuje da nabave energiju iz obnovljivih izvora jer čista energija nije podložna uticaju cene. Pojavila se i ideja formiranja strateških rezervi zajedničkim nabavkama, kao što je Unija postupala sa vakcinom. Brojke pokazuju da se Evropska unija nalazi pred najvećim poskupljenjem pirodnog gasa u poslednjih 15 godina i da se ova situacija odražava i na porast cene električne energije. Poskupljenje se oseča u celom svetu i u tesnoj je vezi sa obnavljanjem ekonomskih aktivnosti do nivoa predpandemijskog perioda. U Rumuniji povečanje cene energije je i posledica pune libralizacije energetskog tržišta od 1 jula. Posledice se osećaju na cene pehrambenih proizvoda i na inflaciju. Privredni analitičar Konstantin Rudnici kaže: ,,Jasno je da je i rumunska privreda pogodjena. Imamo visoku godišnju stopu inflacije od 6,3%. Efekti poskupljenja energije utiču i na ostale cene. U prvom redu na prehrambene ali i druge proizvode. Prema prognozama ove godine stopa inflacije premašice 7%, i mogla bi stigne na 7,5%. Čini se da raste nezadržljivo i rešenja se traže ne samo kod nas već i u Evropi.

Mere protiv poskupljenja energije (22.10.2021)
Mere protiv poskupljenja energije (22.10.2021)

, 22.10.2021, 10:43

Zemlje Evropske unije mogu dodeliti vrednosne bonove ili delimilnčo smanjiti fakture kučnim potrošačima energije, a preduzečima dodeliti državnu pomoč i smanjenje poreza i taksi sa ciljem da se ublaže posledice ogromnog povečanja cene energije u svetu. Ove dve mere koje Brisel predlaže namanjene su uglavnom najsiromašnijim domačinstvima i malim preduzečima. Vladama se savetuje da nabave energiju iz obnovljivih izvora jer čista energija nije podložna uticaju cene. Pojavila se i ideja formiranja strateških rezervi zajedničkim nabavkama, kao što je Unija postupala sa vakcinom. Brojke pokazuju da se Evropska unija nalazi pred najvećim poskupljenjem pirodnog gasa u poslednjih 15 godina i da se ova situacija odražava i na porast cene električne energije. Poskupljenje se oseča u celom svetu i u tesnoj je vezi sa obnavljanjem ekonomskih aktivnosti do nivoa predpandemijskog perioda. U Rumuniji povečanje cene energije je i posledica pune libralizacije energetskog tržišta od 1 jula. Posledice se osećaju na cene pehrambenih proizvoda i na inflaciju. Privredni analitičar Konstantin Rudnici kaže: ,,Jasno je da je i rumunska privreda pogodjena. Imamo visoku godišnju stopu inflacije od 6,3%. Efekti poskupljenja energije utiču i na ostale cene. U prvom redu na prehrambene ali i druge proizvode. Prema prognozama ove godine stopa inflacije premašice 7%, i mogla bi stigne na 7,5%. Čini se da raste nezadržljivo i rešenja se traže ne samo kod nas već i u Evropi.


Na poskupljenje energije uticala je i Rusija- jedan od glavnih snabdevača Evrope prirodnim gasom, jer vodi politiku odustajanja od tranzita kroz Ukrajinu. Moskva podriva evropsku energetsku bezbednost kako bi promovisala gasovod Severni tok 2, novu direktnu energetsku vezu izmedju Rusije i Nemačke kroz Baltičko more, smatra spoljnopolitički analitičar Julijan Kifu: ,,Ruska Federacija igra na kartu podrivanja evropske energetske bezbednosti da bi promovisala Severni tok 2. Mislim da treba da kažemo da iako su Rusi saopštili da su završili gasovod, kapacitet funkcionisanja je veoma mali. Postoje veoma stroge procedure i sve su pod sankcijama SAD. U poslednjoj godini ruski izvoz u Evropi bio je vema mali, čak i izvoz za zalihe. U ovoj situaciji gas je poskupeo, jer se nabavlja zimi a ne preko leta, kada je tražnja veoma mala. U drugom redu gas se ne može prevoziti ukrajinskim gaspovodom, a prevoz gasa Severnim tokom 2 je druge vrste. Odavde dolazi i pritisak za dodeljivanje dozvola i puštanje Severnog toka u rad.“


Rusija ne koristiu energiju kao oružije i spremna je da razgovara sa Evropskom unijom o stabilizaciji evropstog energetskog tržišta, kaže predsednik Vladimir Putin i insistira na depolitizaciji energetske problematike. Lider Kremlja daje uveravanja da Rusija ispunjava u potpunosti preuzete obaveze kada je reč o isporukama gasa koje su ove godine porasle za 10% kroz gasovode i zajedno sa tecnim gasom za 15%. Na pragu zime zalihe gasa su mnogo manje u Evropi pa i u Rumuniji. Evroposlanik Gjorge Falka gost Radia Rumunija o merama koje Bukurešt može da preduzme kazao je: ,,Kriza donosi negativne posledice, ali i nove šanse. Rumunija nije kupila gas od januara do decembra jer smo mi proizvodjači gasa i nabavljamo prirodni gas samo zimi kada je cena visoka. Sada Evropska komisija predlaže da se nabave količine gasa za celu Evropsku uniju, a to znači da treba da povečamo kapacitet skladištenja gasa i izbegnemo nove krize. Na srednji rok možemo da kažemo da Ministarstvo energije ima na raspolaganju Fond za modernizaciju u visini od 10 miliardi evra za šestogodišnju implementaciju energije vetra i sunca. Program oporavka i otpornosti vredan 1,6 miliardi evra usmeren je takodje u ovom pravcu. Imamo 10 miliardi dolara za 3 i 4 nuklearni reaktor i modernizaciju 1 reaktora Nuklearke Černavoda. Zainteresovani smo za eksploataciju gasa u Crnom moru, gde se prema procenama može ekspoatisati jedna miliarda kubnih metara godišnje. Imamo takodje 15 hidrografskih bazena i zakonima možemo podsticati izgradnju mikrohidrocentrala, medjutim treba voditi računa da ne zagadjujemo sredinu i dodjemo u sukob sa ekologistima. Ali ove bazene trena iskoristiti.“


Rešenje za energetsku situaciju omogucice stabilniju i poredvidljiviju ekonomiju i veće investicije, ocenjuje rumunski evroposlanik.

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute (foto:
Budućnost počinje danas петак, 20 јун 2025

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)

Budžeti za odbranu, rat u Ukrajini i uticaj posledica ratna na prilagodjavanje Severnoatlanske alijanse biće glavne teme junskog samita NATO-a u...

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)
(foto: pixabay.com)
Budućnost počinje danas петак, 13 јун 2025

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)

Informisanje i poznavanje opasnosti predstavljaju najverovatnije najefikasniju odbrambenu strategiju pred opasnostima koje vrebaju na onlajn...

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)
Depresija- sve češći mentalni poremećaj (06.06.2025)
Budućnost počinje danas петак, 06 јун 2025

Depresija- sve češći mentalni poremećaj (06.06.2025)

Depresija je kognitivni poremećaj koji negativno utiče na način mišljanja, na sećanje, pažnju i preradu informacija. Osobe koje pate od...

Depresija- sve češći mentalni poremećaj (06.06.2025)
Sursa foto: pixabay.com
Budućnost počinje danas петак, 23 мај 2025

Ugovor od strateškog značaja (23.05.2025)

U poslednjih 11 godina, tačnije od kada je Rusija aneksirala Krim, Amerikanci su poslali Ukrajini vojnu pomoć i nijedan američki visoki zvaničnik...

Ugovor od strateškog značaja (23.05.2025)
Aktuelnosti петак, 16 мај 2025

Beli dim u Vatikanu

Vrata Sikstinske kapele u Vatikanu zaključana su 7. maja, što je označilo početak tajne konklave, na kojoj je 133 kardinala iz celog sveta...

Beli dim u Vatikanu
Budućnost počinje danas петак, 09 мај 2025

Vežbe za telo i um (09.05.2025)

Vežbe, fizički napor uopšte pomažu telu da oslobodi dopamin – supstancu koju mozak koristi da prenese osećaj zadovoljstva i sreće. Pored...

Vežbe za telo i um (09.05.2025)
Budućnost počinje danas петак, 02 мај 2025

Uvoz radne snage (02.05.2025)

Prema statističkim podacima u poslednjim godinama uvoz radne snage u Rumuniji bio je u uzlaznom trendu, kao inače i u mnogim drugim evropskim...

Uvoz radne snage (02.05.2025)
Budućnost počinje danas петак, 18 април 2025

Trgovinski rat koji menja svet (18.04.2025)

Nedavne carine koje je predsednik SAD najavio izazvale su prave šokove. 2. april je ,,dan američkog oslobodjenja’’ i ostaće u sećanje kao...

Trgovinski rat koji menja svet (18.04.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company