Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Program Artemis-magnet za nauku, pronalazske i inovaciju (08.04.2022)

Američka svemirska agencija NASA, uz podršku Evropske svemirske agencije (ESA), izradila je program Artemis koji predvidja let ljudske posade na Mesec prvi put u istoriji sa jednom ženom astronautom. Plan predvidja da se treća misija Artemis lansira ka prirodnom satelitu zemlje 2025. godine, 50 godina nakon misije Apola 17. Kao deo saradnje, ESA stavlja na raspolaganje Evropski modul za Orion, izvor energije kojim se snabdeva i pokreće svemirska letelica. Da bi se postavili zajednički principi, direkcije i dobre prakse, primenjeni celom programu eksploatacije Meseca, Marsa, asteroida i kometa u mirnodopske svrhe, NASA je predložila set izjava- Artemis ugovora-koje je Rumunija potpisala početkom marta tekuće godine. Naša zemlja je postala 16 potpisnica i zajedno sa ostalim potpisnicama preuzela obavezu da preduzme adekvatne mere kako bi entiteti, kao što su privatni operateri koji posluju u njeno ime, poštovali principe ovih dokumenata. ,,Pridružili smo se programu eksploatacije Mecesa Artemis pre svega iz duha saradnje. Jedna od najvećih koristi našeg učešća u ovoj misiji je kapacitet Artemisa za privlačenje mlade generacije na istraživanje i inovacije, zadatke koje roboti ne mogu da realizuju. Istovremeno ovo je i način da se fokus pomera sa sukoba medju ljudima na izazove pronalaženja, eksploatacije i odbrane Planete“, izjavio je predsednik Rumunske svemirske agencije (ROSA) dr Marijus-Joan Piso, koji je u ime Rumunije potpisao ugovore. Ugovori Artemis sadrže i razvijaju mnoge principe svemirskih prava, u skladu sa normama i praksom predvidjene Sporazumom o aktivnostima država u eksploataciji i upotrebi vanatmosferskog prostora, sporazum koji datira od 1967 godine. Reč je o principima u mirnodopske svrhe, transparenciji, hitnoj pomoči, transferu naučnih podataka ili očuvanju baštine. Principi predvidjeni ovim ugovorima namanjeni su civilnim svemirskim aktivnostima resornih agencija svake zemlje potpisnice. Marijus-Joan Piso u intervju za Radio Rumunija objasnio je da je Sporazum od pre 55 godina i danas na snazi, da su napravljeni samo manji detalji potrebni za prilagodjavanje sadašnjim uslovima: ,,Glavni problemi su u tesnoj vezi sa svojinom na drugim planetama, svemirskim zonama, nebeskim telima, kao i upotrebi resursi iz svemira, odnosno promeni svemira da bismo mogli da doneseno resurse na Zemlji. Postoji još jedna važna tema koja je jasna svima, a to je upotreba u mirnodopske svrhe. Ovo je samo fino podešavanje za resurse. I na evropskom planu postoji inicijativa, osnovan je Centar za svemirske resurse u Luksemburgu i možemo uporediti vasionsko pravo sa pravom mora, umesto Meseca možemo uzeti na primer Antartik, razlike su neznatne.“

Program Artemis-magnet za nauku, pronalazske i inovaciju (08.04.2022)
Program Artemis-magnet za nauku, pronalazske i inovaciju (08.04.2022)

, 08.04.2022, 08:31

Američka svemirska agencija NASA, uz podršku Evropske svemirske agencije (ESA), izradila je program Artemis koji predvidja let ljudske posade na Mesec prvi put u istoriji sa jednom ženom astronautom. Plan predvidja da se treća misija Artemis lansira ka prirodnom satelitu zemlje 2025. godine, 50 godina nakon misije Apola 17. Kao deo saradnje, ESA stavlja na raspolaganje Evropski modul za Orion, izvor energije kojim se snabdeva i pokreće svemirska letelica. Da bi se postavili zajednički principi, direkcije i dobre prakse, primenjeni celom programu eksploatacije Meseca, Marsa, asteroida i kometa u mirnodopske svrhe, NASA je predložila set izjava- Artemis ugovora-koje je Rumunija potpisala početkom marta tekuće godine. Naša zemlja je postala 16 potpisnica i zajedno sa ostalim potpisnicama preuzela obavezu da preduzme adekvatne mere kako bi entiteti, kao što su privatni operateri koji posluju u njeno ime, poštovali principe ovih dokumenata. ,,Pridružili smo se programu eksploatacije Mecesa Artemis pre svega iz duha saradnje. Jedna od najvećih koristi našeg učešća u ovoj misiji je kapacitet Artemisa za privlačenje mlade generacije na istraživanje i inovacije, zadatke koje roboti ne mogu da realizuju. Istovremeno ovo je i način da se fokus pomera sa sukoba medju ljudima na izazove pronalaženja, eksploatacije i odbrane Planete“, izjavio je predsednik Rumunske svemirske agencije (ROSA) dr Marijus-Joan Piso, koji je u ime Rumunije potpisao ugovore. Ugovori Artemis sadrže i razvijaju mnoge principe svemirskih prava, u skladu sa normama i praksom predvidjene Sporazumom o aktivnostima država u eksploataciji i upotrebi vanatmosferskog prostora, sporazum koji datira od 1967 godine. Reč je o principima u mirnodopske svrhe, transparenciji, hitnoj pomoči, transferu naučnih podataka ili očuvanju baštine. Principi predvidjeni ovim ugovorima namanjeni su civilnim svemirskim aktivnostima resornih agencija svake zemlje potpisnice. Marijus-Joan Piso u intervju za Radio Rumunija objasnio je da je Sporazum od pre 55 godina i danas na snazi, da su napravljeni samo manji detalji potrebni za prilagodjavanje sadašnjim uslovima: ,,Glavni problemi su u tesnoj vezi sa svojinom na drugim planetama, svemirskim zonama, nebeskim telima, kao i upotrebi resursi iz svemira, odnosno promeni svemira da bismo mogli da doneseno resurse na Zemlji. Postoji još jedna važna tema koja je jasna svima, a to je upotreba u mirnodopske svrhe. Ovo je samo fino podešavanje za resurse. I na evropskom planu postoji inicijativa, osnovan je Centar za svemirske resurse u Luksemburgu i možemo uporediti vasionsko pravo sa pravom mora, umesto Meseca možemo uzeti na primer Antartik, razlike su neznatne.“


Što se svemirskih resursi tiče ovde se misli na hipotetične meteorske dijamante, asteroide ili hipotetične teške metale. Na mesecu koncentracija helijuma, (3 izotopa) je mnogo veća nego na zemlji i ovde može lakše da se upotrebi kao gorivo za buduće fuzijske reaktore. Direktor Svemirske agencije Rumunije dodaje: ,,Mesec je u prvom redu interesantan za nauku. Može da bude mesto za postavljanje detektora za merne sisteme, eksperimente koji se ne mogu napraviti na Zemlji. Cela površina Meseca je neka vrsta magnetofona, neka vrsta registratora istorije od pre 4-5 miliardi godina i ovi podaci se mogu dešifrovati. Želim da dodam još jedan važan cilj. Naš prirodni satelit može se upotrebiti kao baza za misije na drugim planetama, na primer na Marsu. Odavde je mnogo jednostavnije lansirati svemirske brodove jer je gravitacija na mesecu mnogo manja.“


Važno je raditi bez granica za konoslidaciju partnerstava i obezbedjivanje mirnodopske upotrebe vanatmosferskog prostora, izjavio je na svečanosti potpisivanja dokumenata Administrator NASA Bil Nelson, sa napomenom da je pristupanje Rumunije Programu Artemis važan korak za realizaciju ovog cilja. SAD imaju dobre odnose sa Rumunijom već više od 140 godina i NASA pozdravlja istraživački duh koji Rumunija donosi prostoru u vreme kada trasiramo novi kurs, dodao je Bil Nelson.

Ministar odbrane Rumunije Radu Miruca (foto: gov.ro)
Budućnost počinje danas Петак, 20 фебруар 2026

Zeleno svetlo za instrument SAFE (20.02.2026)

Instrument SAFE (Security Action for Europe) predstavlja hitan i privremeni odgovor Evropske unije na ugrožavanje bezbednosne situacije u cilju...

Zeleno svetlo za instrument SAFE (20.02.2026)
Evropska unija (Foto: padrinan/ pixabay.com)
Budućnost počinje danas Петак, 13 фебруар 2026

 Evropa u više brzina (13.02.2026)

Kontroverzni koncept Evrope u više brzina nije novijeg datuma. On polazi od realnosti da se članice ne razvijaju istim ritmom, što predpostavlja...

 Evropa u više brzina (13.02.2026)
Foto: geralt / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 06 фебруар 2026

Moć algoritama (06.02.2026)

Analizira podatke, identifikuje šablone i pruža rezultate  vrtoglvom brzinom. U medicini može da pomogne rano identifikovanje bolesti. U...

Moć algoritama (06.02.2026)
Foto: Mediamodifier / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 23 јануар 2026

Može li 2026. godina da postane godina mira u Ukrajini?(23.01.2026)

Već četiri godine vojni sukob u Ukrajini odnosi hiljade ljudskih života, a sankcije i pregovori još ne pokazuju znake da je na pomolu prekid...

Može li 2026. godina da postane godina mira u Ukrajini?(23.01.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 16 јануар 2026

Migracioni trendovi (16.01.2026)

Globalna migracija procenjuje se na stotine miliona osoba, to su uglavnom radnosposobni ljudi ali i studenati, cele porodice, izbeglice, azilanati i...

Migracioni trendovi (16.01.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 09 јануар 2026

Bezbednosni izazovi na Balkanu (09.01.2026)

Takozvana ,,specijalna vojna operacija’’ Moskve, koja je počela pre skoro četiri godine u Ukrajini, ima duboke geopolitičke posledice sa...

Bezbednosni izazovi na Balkanu (09.01.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 02 јануар 2026

Roboti izmedju efikasnosti i odgovornosti (02.01.2026)

Ubrzani razvoj robotike i veštačke inteligencije promenio je iz temelja način na koji ljudi rade, uče i postupaju sa tehnologijom. Roboti su...

Roboti izmedju efikasnosti i odgovornosti (02.01.2026)
Budućnost počinje danas Петак, 19 децембар 2025

Mobilizacija za odbranu (19.12.2025)

Potreba Evropske unije za jačanjem odbrambenog kapaciteta postaje sve akutnija. Geopolitičke evolucije, uključujući ovde i rat u Ukrajini,...

Mobilizacija za odbranu (19.12.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company