Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Program Artemis-magnet za nauku, pronalazske i inovaciju (08.04.2022)

Američka svemirska agencija NASA, uz podršku Evropske svemirske agencije (ESA), izradila je program Artemis koji predvidja let ljudske posade na Mesec prvi put u istoriji sa jednom ženom astronautom. Plan predvidja da se treća misija Artemis lansira ka prirodnom satelitu zemlje 2025. godine, 50 godina nakon misije Apola 17. Kao deo saradnje, ESA stavlja na raspolaganje Evropski modul za Orion, izvor energije kojim se snabdeva i pokreće svemirska letelica. Da bi se postavili zajednički principi, direkcije i dobre prakse, primenjeni celom programu eksploatacije Meseca, Marsa, asteroida i kometa u mirnodopske svrhe, NASA je predložila set izjava- Artemis ugovora-koje je Rumunija potpisala početkom marta tekuće godine. Naša zemlja je postala 16 potpisnica i zajedno sa ostalim potpisnicama preuzela obavezu da preduzme adekvatne mere kako bi entiteti, kao što su privatni operateri koji posluju u njeno ime, poštovali principe ovih dokumenata. ,,Pridružili smo se programu eksploatacije Mecesa Artemis pre svega iz duha saradnje. Jedna od najvećih koristi našeg učešća u ovoj misiji je kapacitet Artemisa za privlačenje mlade generacije na istraživanje i inovacije, zadatke koje roboti ne mogu da realizuju. Istovremeno ovo je i način da se fokus pomera sa sukoba medju ljudima na izazove pronalaženja, eksploatacije i odbrane Planete“, izjavio je predsednik Rumunske svemirske agencije (ROSA) dr Marijus-Joan Piso, koji je u ime Rumunije potpisao ugovore. Ugovori Artemis sadrže i razvijaju mnoge principe svemirskih prava, u skladu sa normama i praksom predvidjene Sporazumom o aktivnostima država u eksploataciji i upotrebi vanatmosferskog prostora, sporazum koji datira od 1967 godine. Reč je o principima u mirnodopske svrhe, transparenciji, hitnoj pomoči, transferu naučnih podataka ili očuvanju baštine. Principi predvidjeni ovim ugovorima namanjeni su civilnim svemirskim aktivnostima resornih agencija svake zemlje potpisnice. Marijus-Joan Piso u intervju za Radio Rumunija objasnio je da je Sporazum od pre 55 godina i danas na snazi, da su napravljeni samo manji detalji potrebni za prilagodjavanje sadašnjim uslovima: ,,Glavni problemi su u tesnoj vezi sa svojinom na drugim planetama, svemirskim zonama, nebeskim telima, kao i upotrebi resursi iz svemira, odnosno promeni svemira da bismo mogli da doneseno resurse na Zemlji. Postoji još jedna važna tema koja je jasna svima, a to je upotreba u mirnodopske svrhe. Ovo je samo fino podešavanje za resurse. I na evropskom planu postoji inicijativa, osnovan je Centar za svemirske resurse u Luksemburgu i možemo uporediti vasionsko pravo sa pravom mora, umesto Meseca možemo uzeti na primer Antartik, razlike su neznatne.“

Program Artemis-magnet za nauku, pronalazske i inovaciju (08.04.2022)
Program Artemis-magnet za nauku, pronalazske i inovaciju (08.04.2022)

, 08.04.2022, 08:31

Američka svemirska agencija NASA, uz podršku Evropske svemirske agencije (ESA), izradila je program Artemis koji predvidja let ljudske posade na Mesec prvi put u istoriji sa jednom ženom astronautom. Plan predvidja da se treća misija Artemis lansira ka prirodnom satelitu zemlje 2025. godine, 50 godina nakon misije Apola 17. Kao deo saradnje, ESA stavlja na raspolaganje Evropski modul za Orion, izvor energije kojim se snabdeva i pokreće svemirska letelica. Da bi se postavili zajednički principi, direkcije i dobre prakse, primenjeni celom programu eksploatacije Meseca, Marsa, asteroida i kometa u mirnodopske svrhe, NASA je predložila set izjava- Artemis ugovora-koje je Rumunija potpisala početkom marta tekuće godine. Naša zemlja je postala 16 potpisnica i zajedno sa ostalim potpisnicama preuzela obavezu da preduzme adekvatne mere kako bi entiteti, kao što su privatni operateri koji posluju u njeno ime, poštovali principe ovih dokumenata. ,,Pridružili smo se programu eksploatacije Mecesa Artemis pre svega iz duha saradnje. Jedna od najvećih koristi našeg učešća u ovoj misiji je kapacitet Artemisa za privlačenje mlade generacije na istraživanje i inovacije, zadatke koje roboti ne mogu da realizuju. Istovremeno ovo je i način da se fokus pomera sa sukoba medju ljudima na izazove pronalaženja, eksploatacije i odbrane Planete“, izjavio je predsednik Rumunske svemirske agencije (ROSA) dr Marijus-Joan Piso, koji je u ime Rumunije potpisao ugovore. Ugovori Artemis sadrže i razvijaju mnoge principe svemirskih prava, u skladu sa normama i praksom predvidjene Sporazumom o aktivnostima država u eksploataciji i upotrebi vanatmosferskog prostora, sporazum koji datira od 1967 godine. Reč je o principima u mirnodopske svrhe, transparenciji, hitnoj pomoči, transferu naučnih podataka ili očuvanju baštine. Principi predvidjeni ovim ugovorima namanjeni su civilnim svemirskim aktivnostima resornih agencija svake zemlje potpisnice. Marijus-Joan Piso u intervju za Radio Rumunija objasnio je da je Sporazum od pre 55 godina i danas na snazi, da su napravljeni samo manji detalji potrebni za prilagodjavanje sadašnjim uslovima: ,,Glavni problemi su u tesnoj vezi sa svojinom na drugim planetama, svemirskim zonama, nebeskim telima, kao i upotrebi resursi iz svemira, odnosno promeni svemira da bismo mogli da doneseno resurse na Zemlji. Postoji još jedna važna tema koja je jasna svima, a to je upotreba u mirnodopske svrhe. Ovo je samo fino podešavanje za resurse. I na evropskom planu postoji inicijativa, osnovan je Centar za svemirske resurse u Luksemburgu i možemo uporediti vasionsko pravo sa pravom mora, umesto Meseca možemo uzeti na primer Antartik, razlike su neznatne.“


Što se svemirskih resursi tiče ovde se misli na hipotetične meteorske dijamante, asteroide ili hipotetične teške metale. Na mesecu koncentracija helijuma, (3 izotopa) je mnogo veća nego na zemlji i ovde može lakše da se upotrebi kao gorivo za buduće fuzijske reaktore. Direktor Svemirske agencije Rumunije dodaje: ,,Mesec je u prvom redu interesantan za nauku. Može da bude mesto za postavljanje detektora za merne sisteme, eksperimente koji se ne mogu napraviti na Zemlji. Cela površina Meseca je neka vrsta magnetofona, neka vrsta registratora istorije od pre 4-5 miliardi godina i ovi podaci se mogu dešifrovati. Želim da dodam još jedan važan cilj. Naš prirodni satelit može se upotrebiti kao baza za misije na drugim planetama, na primer na Marsu. Odavde je mnogo jednostavnije lansirati svemirske brodove jer je gravitacija na mesecu mnogo manja.“


Važno je raditi bez granica za konoslidaciju partnerstava i obezbedjivanje mirnodopske upotrebe vanatmosferskog prostora, izjavio je na svečanosti potpisivanja dokumenata Administrator NASA Bil Nelson, sa napomenom da je pristupanje Rumunije Programu Artemis važan korak za realizaciju ovog cilja. SAD imaju dobre odnose sa Rumunijom već više od 140 godina i NASA pozdravlja istraživački duh koji Rumunija donosi prostoru u vreme kada trasiramo novi kurs, dodao je Bil Nelson.

Budućnost počinje danas Петак, 24 октобар 2025

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)

Dostizanje klimatske neutralnosti na horizontu 2050. godine je ambiciozan cilj Evrokske unije, koji predpostavlja promene u industriji, energetici,...

Zelena Evropa do 2050. godine (24.10.2025)
Sursa foto: Ed Hardie / unsplash.com
Budućnost počinje danas Петак, 17 октобар 2025

Sajber napadi (17.10.2025)

Svakog dana u svetu broj sajber napada prelazi nekoliko miliona. Mete su velike kompanije, ali i obični ljudi, tako da, ako su ranije ovi napadi...

Sajber napadi (17.10.2025)
UE-R.Moldova (sursă foto: ©European Union, 2022 / Photographer: Lukasz Kobus)
Budućnost počinje danas Петак, 10 октобар 2025

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)

U septembru Republika Moldavija našla se pred veoma važnim izbornim ispitom o nastavljanju evropskog puta ili naprotiv o odlaganju evropske...

Pobeda Partije akcije i soklidarnosti i evropska budućnost Republike Moldavije (10.10.2025)
Foto: Mediamodifier / pixabay.com
Budućnost počinje danas Петак, 03 октобар 2025

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)

Bezbednost je sve češća tema svakodnevnog života i ne samo u vojnom smislu već i šire, jer realnost poslednjih godina dokazuje da se moderni...

Bezbednosna kultura kao štit (03.10.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 19 септембар 2025

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)

Starenje, prirodni i neizbežni proces kod svih živih bića, dolazi sa progresivnim smanjenjem fizioloških funkcija i rastućom vulnerabilnošću...

 Epigenetski testovi ključ budućnosti (19.09.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 12 септембар 2025

Evropa-kontinent koji se najbrže zagreva (11.09.2025)

Više od milion hektara rastinja izgorelo je u Evropskoj uniji u požarima, što predstavlja najveću površinu od 2006. godine od kada se vode...

Evropa-kontinent koji se najbrže zagreva (11.09.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 20 јун 2025

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)

Budžeti za odbranu, rat u Ukrajini i uticaj posledica ratna na prilagodjavanje Severnoatlanske alijanse biće glavne teme junskog samita NATO-a u...

Prioriteti Samita  NATO u Hagu (20.06.2025)
Budućnost počinje danas Петак, 13 јун 2025

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)

Informisanje i poznavanje opasnosti predstavljaju najverovatnije najefikasniju odbrambenu strategiju pred opasnostima koje vrebaju na onlajn...

 Opasnosti na onlajnu (13.06.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company