Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Balans između dva ili više poslova

Posle fenomena zvanog velika ostavka“, prisutnog i ovde kao i u drugim zemljama, u Rumuniji se sada odvija još jedna post pandemijska pojava: sve više gradjana Rumunije rade na dva radna mesta ili imaju dva posla. To potvrdjuje nedavna onlajn anketa koju je sprovela platforma za pronalaženje posla eJobs“. Ana Kalugaru, službenica za komunikacije u eJobs“-u iznosi detalje:

Balans između dva ili više poslova
Balans između dva ili više poslova

, 21.12.2022, 10:27

Posle fenomena zvanog velika ostavka“, prisutnog i ovde kao i u drugim zemljama, u Rumuniji se sada odvija još jedna post pandemijska pojava: sve više gradjana Rumunije rade na dva radna mesta ili imaju dva posla. To potvrdjuje nedavna onlajn anketa koju je sprovela platforma za pronalaženje posla eJobs“. Ana Kalugaru, službenica za komunikacije u eJobs“-u iznosi detalje:


Ekonomski kontekst u poslednje dve godine – mislim na neizvesnosti koje su doneli pandemija i rat, ali i na eksplozivni porast inflacije ove godine – naterao je mnoge Rumune da sa velikim oprezom gledaju na ideju o karijeri i o finansijskoj stabilnosti. Iako je 2022., bila godina u kojoj je zaposlenost dostigla svoj maksimum u poslednjih 20 godina, i mada smo videli povećanje plata u skoro svim oblastima delatnosti, anketa koju smo sproveli pokazala nam je da postoji potreba za dugoročnim dopunskim prihodima i da je to glavni razlog zašto 70% ispitanika prihvata drugi posao. 8,2% se odlucilo na ovaj korak samo na kraći vremenski period, kako bi prikupili neophodan novac za kupovinu skupljih stvari, koje predhodno sa jednom platom nisu mogli sebi da priušte. 6,7% je odgovorilo da ceo život ima dva posla i da će tako i nadalje nastaviti da rade. 10,7%, posebno mladih ispitanika, rekli su da im prvi posao nije bio preterano zahtevan i da su imali dovoljno vremena i za drugo radno mesto, a 5% želi da promeni karijeru i da su zbog toga odlučili da imaju dva posla istovremeno, na određeno vreme, dok ne uvide u kom poslu su bolji ili koji posao im više odgovara.


Pomalo iznenađujući podatak ove ankete je visok procenat ljudi srednjih godina koji su spremni da rade na više mesta. Većina onih sa dva istovremena posla su osobe starosti između 36 i 45 godina – skoro 29% – dok je oko 22% ispitanika starosti između 46 i 55 godina. Medjutim, samo 7,4% mladih starosti između 19 i 25 godina odlučuje se da radi dva posla istovremeno. Dakle, oni koji imaju porodice, decu i prilično visok obim mesečnih troškova su oni koji osećaju potrebu za drugim izvorom prihoda. Ali upravo zato što je reč o ljudima koji imaju porodicu, koliko vremena posvete svojim najblažima? Reci će nam Ana Kalugaru.


Na pitanje šta im je najteže u radu na dva posla, šest od deset ispitanika je izjavilo da im je jako teško da održavaju ravnotežu između posla i privatnog života. Odnosno vreme koje moraju da posvete poslu i činjenica da su iscrpljeni, kako fizički tako i emocionalno, što ne može, a da ne uzme danak i učini ih manje sposobnim da funkcionišu u svom punom potencijalu. Za četvrtinu učesnika studije veoma je teško upravljati vremenom posvećenom poslu, a 10% kaže da je veoma komplikovano obavljati oba posla. To nije iznenađujuće, jer 40% ispitanih kaže da bi, kada bi im jedan od dva posla, obezbedio dovoljan mesečni prihod za finansijske potrebe, odustali od drugog.


Iako većina ispitanih želi privremeno da radi dva posla, postoje situacije u kojima to može potrajati godinama, kao što je slučaj Silvije, urednice časopisa za kulturu i istovremeno umetničkog konsultanta u renomiranom pozorištu u Bukureštu. Slušamo Silviju: ,,Uvek sam imala saradnju. Ne znam da li se one mogu smatrati stvarnim, pravim poslovima. Ovaj drugi posao, u pozorištu, radim šest godina, tako da praktično šest godina imam dva posla. U međuvremenu, dok nisam bila zaposlena u pozorištu, skoro sve vreme sam radila druge poslove. Radila sam na raznim pozorišnim festivalima, prevodila knjige, radila sam kao uređivač i lektor izdavačkih kuća. Očigledno je da je finansijski aspekt problematičan u štampi u oblasti kulture. Ovde su plate dosta male i kad si mlađi, imaš razne potrebe. Pojavljuju se razni problemi u vezi sa tim i nezadovoljstvo sa prihodom na neki način utiče na kreativnost. Ne možete sedeti u svojoj kuli od slonovače i stvarati ili razmišljati o poetskim, umetničkim idejama kada se računi gomilaju na vašem stolu. Ali razlog nije bio samo finansijske prirode. Uvek sam uživala da učim nove stvari. A novinarstvo u oblasti kulture mi je mnogo pomoglo da otkrijem različite stvari, da upoznam mnogo ljudi“.


Sa nekima od njih Silvija je razvila prijateljstvo, a pošto imaju sličan raspored rada, slobodno vreme može provoditi zajedno sa kolegama. Osim toga, imajući fleksibilan raspored rada, kao urednik časopisa, do nedavno je mogla bez većih poteškoća da balansira između dva posla. Zašto? Objasniće nam Silvija:,,U početku je bilo mnogo zanimljivije i lepše. Osećala sam se kao da bolje upravljam životom. Trenutno mogu reći da je prilično teško. Vremena za lični život je vrlo malo, pogotovu zato što je ova pozorišna aktivnost koncentrisana u drugom delu dana, čak i uveče. Kad dođete kući, ne ostane vam mnogo vremena za sebe, pogledate film, odete u krevet i sutradan počnete iznova. Jedini dobar deo, koji nekako balansira nesklad, je to što su, hteli-nehteli, i vaši prijatelji iz iste oblasti, a onda, kada imate isti tempo života, isti tok, možemo provoditi vreme zajedno nakon posla u pozorištu, izađemo negde, na piće. Da moji prijatelji rade u drugim oblastima, ne bih imala društveni život uopšte. Ali kako stoje stvari trenutno, u ovom periodu koji je obeležila galopirajuća inflacija odgovara nam Silvija:,,Do prošle godine ili možda do pandemije, mogu da kažem da je finansijski aspekt očigledno bio poboljšan. Mislim da su se stvari pogoršale tokom protekle godine sa rastom cena u svim oblastima našeg života. Plate su ostale iste i u suštini, sada se zaista osećam kao da sam na ivici. Ne mogu da priuštim treći posao. I već postaje pomalo frustrirajuće kada shvatite da praktično činite sve što možete da obezbedite pristojnu egzistenciju i još uvek dostižem granicu, sa finansijske tačke gledišta. (…) U početku sam želela da imam drugi posao upravo da ne bih više živela od plate do plate. Odnosno, ako se desi neka nepredviđena situacija, da imam malu uštedjevinu. Ali u ovom trenutku od onoga što zarađujem mogu da živim od meseca do meseca, osim ako se ne desi nešto nepredvidjeno“ .


Većina učesnika ankete koju je sprovela platforma za zapošljavanje eJobs radi u privatnom sektoru.

Sursa foto: Ministerul Culturii
Društvo Cреда, 14 јануар 2026

Rumunsko kulturno nasleđe u digitalnom dobu (14.01.2026)

Krajem 2025. godine, Ministarstvo kulture u Bukureštu zvanično je pokrenulo dva velika komplementarna projekta – ePatrimonijum (eNasledje) i...

Rumunsko kulturno nasleđe u digitalnom dobu (14.01.2026)
Komunizam – između osude i nostalgije (07.01.2026)
Društvo Cреда, 07 јануар 2026

Komunizam – između osude i nostalgije (07.01.2026)

Za Rumune savremenike antikomunističke revolucije 1989. godine, decembar nije samo mesec zimskih praznika, već i mesec u kojem se sećaju...

Komunizam – između osude i nostalgije (07.01.2026)
Foto: pixabay.com
Društvo Cреда, 31 децембар 2025

Stanovništvo Rumunije moglo bi se smanjiti za čak 25% do 2080. godine (31.12.2025)

Rumunija se suočava sa izraženim demografskim padom, što potvrđuju najnovije analize koje je objavio Nacionalni institut za statistiku (INS)....

Stanovništvo Rumunije moglo bi se smanjiti za čak 25% do 2080. godine (31.12.2025)
Muncitori străini (foto Guilherme Cunha – Unsplash)
Društvo Cреда, 24 децембар 2025

Rumunija i novopridošl­ice: kulturni mostovi u društvu koje se menja (24.12.2025)

Godina 2025. bila je treća uzastopna u kojoj je Rumunija registrovala više emigranata nego imigranata. Istraživač Anatolije Koščug tvrdi da je...

Rumunija i novopridošl­ice: kulturni mostovi u društvu koje se menja (24.12.2025)
Društvo Cреда, 17 децембар 2025

Dan prevremeno rođenih beba (17.12.2025)

Svake godine u svetu se rodi oko 140 miliona beba. Od toga, skoro 15 miliona požuri da dođe na svet pre termina, što je približno 10%. Ipak,...

Dan prevremeno rođenih beba (17.12.2025)
Društvo Cреда, 10 децембар 2025

Zločini koji bi mogli da promene zakon u Rumuniji (10.12.2025)

U 2025. godini, za oko deset meseci – od januara do početka novembra, u Rumuniji je potvrđen 51 slučaj femicida. Statistički gledano, to znači...

Zločini koji bi mogli da promene zakon u Rumuniji (10.12.2025)
Aktuelnosti Cреда, 03 децембар 2025

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)


Izveštaj Svetskog ekonomskog foruma pokazuje da će se skoro 39% sadašnjih veština zaposlenih promeniti do 2030. godine, ali veštačka...

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)

Društvo Cреда, 19 новембар 2025

Koliko je hitno usvojiti jasnu strategiju za integraciju migranata? (19.11.2025)

Akti nasilja na ulicama protiv stranih radnika sve češće postaju tema vesti. Istovremeno, problem ilegalne imigracije ostaje podjednako akutan, a...

Koliko je hitno usvojiti jasnu strategiju za integraciju migranata? (19.11.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company