Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Deca sa poteškoćama u učenju

Iz sopstvenog školskog ili profesionalnog iskustva ili iz priča drugih osoba, svi znamo da se neka deca sa slabim ocenama smatraju lenjom. Ili nepažljivom. Ili nezainteresovanom. Ovo je «tradicionalno» pristupanje ovom pitanju. Ali, od kada su jasno definisani i dijagnostikovani specifični poremećaji učenja i način pristupanja se promenio. Jedan od najpoznatijih poremećaja je disleksija, to jest poteškoca u čitanju, pisanju i računanju za koju nema leka. Disleksična deca se samo može nadati da stalnim vežbanjem, njihovo se stanje može poboljšati. Lingvista Roksana Din, stručnjak za terapiju za diskleksičnu decu, opisuje manifestacije ovog poremećaja: «Disleksična deca upotrebljavaju više desnu hemisferu mozga, tako da ne uče da čitaju kao obična deca. Prvi signali pojavljuju se kada deca počinju da pišu i čitaju, jer čitaju «obrnuto». Primera radi, umesto jedan čitaju nadej, umesto m“ čitaju n i tako dalje. Mnogi imaju i deficit pažnje, ali postoje teorije po kojima disleksična deca imaju i probleme sa pamćenjem, i, prema tome, sa matematikom.“

Deca sa poteškoćama u učenju
Deca sa poteškoćama u učenju

, 08.02.2017, 00:59

Iz sopstvenog školskog ili profesionalnog iskustva ili iz priča drugih osoba, svi znamo da se neka deca sa slabim ocenama smatraju lenjom. Ili nepažljivom. Ili nezainteresovanom. Ovo je «tradicionalno» pristupanje ovom pitanju. Ali, od kada su jasno definisani i dijagnostikovani specifični poremećaji učenja i način pristupanja se promenio. Jedan od najpoznatijih poremećaja je disleksija, to jest poteškoca u čitanju, pisanju i računanju za koju nema leka. Disleksična deca se samo može nadati da stalnim vežbanjem, njihovo se stanje može poboljšati. Lingvista Roksana Din, stručnjak za terapiju za diskleksičnu decu, opisuje manifestacije ovog poremećaja: «Disleksična deca upotrebljavaju više desnu hemisferu mozga, tako da ne uče da čitaju kao obična deca. Prvi signali pojavljuju se kada deca počinju da pišu i čitaju, jer čitaju «obrnuto». Primera radi, umesto jedan čitaju nadej, umesto m“ čitaju n i tako dalje. Mnogi imaju i deficit pažnje, ali postoje teorije po kojima disleksična deca imaju i probleme sa pamćenjem, i, prema tome, sa matematikom.“




Disleksija nije, medjutim, popraćena mentalnom retardacijom, već na protiv, mnoge disleksične osobe su kreativne i nadprosečno inteligentne. Zato je preporučena rana dijagnoza disleksije, još od detinjstva, da bi ova deca mogla, sem poboljšanja njihovog stanja, valorizovati potencijal. Mirela Nicu ima 11.godišnjeg sina i saznala je da je disleksičan pre tri godine: Kada je moj sin bio u drugom razredu, nastavnica nam je preporučila da idemo kod logopeda gde smo i počeli terapiju za disgrafiju, jer je on grafički mešao slova. Do tada nismo ništa primetili, jer je uvek dobio najviše ocene. Ali kada su čkolski časovi i kućni zadatci postali složeniji primetili smo da se neke greške ponavljaju.“



Posle posete lekaru sin Mirele Nicu je počeo terapiju koja je polako rodila plodom: Još uvek bi se radije igrao i izbegao teže situacije, kao što su kućni zadatci. Još uvek napravi greške kada je umoran. Medjutim, ima dobre ocene, jer u učionici je veoma pažljiv i aktivan, ali kada je reč o piisanju, najverovatnije, će još napraviti greške.“



Mirelin sin ide kako na individualnu, tako i na kolektivnu terapiju. Ovo je dosta velik napor, za deteta i za roditelje, ali terapija zaslužuje sve napore, rakla nam je Mirela Nicu: Ovaj napor nije lak, jer moramo ići na terapiju, na druge aktivnosti, te rešavanja kućnih zadataka duže traje. Uvek mislimo na nove metode učenja i potrebno nam je puno strpljenja da bi sina podržavali. Nadamo se da će uspeti i postati odrasla osoba kako on želi.



Disleksična deca suočena su sa mišljenjem drugih o njima, a to boli, rekla nam je lingvista-terapeut Roksana Din: Mnogo radimo za vraćanje samopoštovanja ovoj deci, jer najčešće ljudi smatraju da su lenja. Potrebno je da disleksična deca budu podsticana, da osećaju da ih neko sluša i shvati.“




Jedan od malobrojnih terapiijskih centara za disleksične osobe otvoren je prošle godine. Direktorka Kristijana Jonesku precizira: S obzirom da nismo našli stručnjake kod nas, počeli smo da pitamo stručnjake u Norveškoj i Velikoj Britaniji i svi su nam rekli da nam mogu pokazati principe terapije, ali ova mora da bude prilagodjena za rumunski jezik. Posle godinu dana rada, u aprilu prošle godine otvorili smo prvi terapijski centar za decu sa disgrafijom i diskalkulijom, to jest sa problemima u pisanju i računanju. Pokušavamo da stvorimo tim, u kojem da učestvuju roditelj, dete, terapeut i nastavnik. Bilo nam je teško, ali našli smo osobe koje se nisu plašile da su početnici u ovoj oblasti.“



U ovom trenutku, u terapiski centar za disleksiju dnevno dolazi otprilike 20 dece, o čijim aktivnostima nam govori direktorka Kristijana Jonesku: Za ovu decu organizujemo edukativnu terapiju, terapiju u prisustvu ljubimaca ili aktivnosti u digitalnoj sali, gde uce da se samoisprave i samoprocenjuju. Puno pažnje pridali smo i psihoterapiji, jer ako smo pažljivi na signale disleksične dece možemo pomagati. Na taj način, razlike izmedju njih i ostale dece mogu brže nestati.»

Academia Română, 160 de ani
Društvo Cреда, 20 мај 2026

Rumunska akademija, promoter znanja u društvu (20.05.2026)

Osnovana 1. aprila 1866. godine, dakle pre tačno 160 godina, pod nazivom Rumunsko književno društvo, Rumunska Akademija je najviši kulturni i...

Rumunska akademija, promoter znanja u društvu (20.05.2026)
Imagine generat[ cu
Društvo Cреда, 13 мај 2026

Obrazovanje u Rumuniji između zabrinjavajućih statistika i potrebe za stvarnom promenom (13.05.2026)

Obrazovanje i dalje ostaje jedna od najkrhkijih zona kvaliteta života u Rumuniji, pokazuje najnoviji „Barometar blagostanja“, koji je sprovela...

Obrazovanje u Rumuniji između zabrinjavajućih statistika i potrebe za stvarnom promenom (13.05.2026)
Symbolbild (KI-generiert)
Društvo Cреда, 06 мај 2026

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

Sve više gradjana Rumunije suočava se sa poteškoćama u otplati rata, kredita ili drugih finansijskih obaveza, a postupak lične insolventnosti...

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)
Foto: Artyom Korshunov / unsplash.com
Društvo Cреда, 29 април 2026

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)

Evropska komisija je 2025. godine objavila listu od 47 strateških projekata uključenih u Akt o kritičnim sirovinama. Cilj ove inicijative je da...

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)
Društvo Cреда, 22 април 2026

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)

Elektronska lična karta uvedena je i u Rumuniji, a njeno izdavanje počelo je u martu 2025. godine, najpre u okrugu Kluž. Zatim se, postepeno,...

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company