Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

EKO poslovi

Prema nedavnom istraživanju javnog mnjenja, 86% rumunskih ispitanika smatra da je globalno zagrevanje ozbiljno pitanje. Procenat je mnogo veći od onog iz 2009. godine, kada su klimatske promene zabrinjavale samo 16 odsto rumuna. Prema istoj aktuelnoj sondaži, 75 odsto ispitanika izjavljuje da je zainteresovano za kampanije ekologizacije/ prikupljanja otpada, a 86 odsto za stadjum pošumljavanja. Medjutim, nivo učešća u aktivnostima ove vrste je niži, odnosno 38 odsto rumuna bi učestvovalo u prikupljanju otpada, a 33 odsto u kampanijama pošumljavanja. Ali postoji sve više individualnih i grupnih inicijativa za učešće u smanjenju zagadjivanja i prijateljski nastrojenim ekonomskim aktivnostima kada je reć o životnoj sredini.

EKO poslovi
EKO poslovi

, 29.01.2020, 11:33

Prema nedavnom istraživanju javnog mnjenja, 86% rumunskih ispitanika smatra da je globalno zagrevanje ozbiljno pitanje. Procenat je mnogo veći od onog iz 2009. godine, kada su klimatske promene zabrinjavale samo 16 odsto rumuna. Prema istoj aktuelnoj sondaži, 75 odsto ispitanika izjavljuje da je zainteresovano za kampanije ekologizacije/ prikupljanja otpada, a 86 odsto za stadjum pošumljavanja. Medjutim, nivo učešća u aktivnostima ove vrste je niži, odnosno 38 odsto rumuna bi učestvovalo u prikupljanju otpada, a 33 odsto u kampanijama pošumljavanja. Ali postoji sve više individualnih i grupnih inicijativa za učešće u smanjenju zagadjivanja i prijateljski nastrojenim ekonomskim aktivnostima kada je reć o životnoj sredini.



Primer u tom smislu je Dinu Drag, advokat iz Bukurešta, osnivač grupe za gradjansku aktivnost čiji je cilj rešavanje problema četvrti u kojoj živi, a od nedavno i poslodavac u oblasti obnovljive energije. On je zajedno sa partnerom iz Holandije osnovao energetsku zadrugu, koja je na početku imala 15 članova, a sada 140. Detalje nam nudi advokat Dinu Drog: “Energetska zadruga je energetska zajednica, poslovno sredstvo, koje obezbedjuje svojim članovima energiju iz obnovljivih resursi. Ona je, istovremeno, i proizvodjač energije, kako je definisana na nivou zakonodavstva Evropske unije. U Evropi postoji pravi trend demokratizacije tržišta električne energije, u želji da gradjani postanu što aktivniji kada je reč o mogućnošću da postanu akteri na ovom tržištu za koje oni proizvode energiju instaliranjem solarnih panela na krovima kuća. Druga varijanta proizvodnje energije je udruživanje ljudi u onakvim energetskim zadrugama koje proizvode zelenu energiju. Mi nameravamo da kupimo polje sa solarnim panelima pomoću doprinosa članova zadruge. U ovom trenutku, naša zadruga funkcioniše kao investicioni fond, a članovi, u zamenu za njihove investicije, dobijaju prinos, kao kamatu. Ćlanovi zadruge su i deoničari, dakle imaju pristup uslugama zadruge i posle dobijanja neophodne licence postaće i snabdevači i korisnici zelene energije. Zatim će zadruga investirati i u ekološke proizvodne kapacitete.



Za sada, zadruga Dinua Droga koja je jedinstvena u Rumuniji i Istočnoj Evropi, je primer gradjanskog učešća u zaštiti životne sredine. Advokat Dinu Drug precizira: “Svaka osoba može naći rešenja, odnosno da odvoji smeće, da reciklira ili da bude pažljiva na potrošnju električne struje, ali potrebni su i javni instrumenti, potrebne su zajednice i zato je zadruga agregator ljudi koji su zainteresovani za održivost i ekologiju.



Drugi primer ekološki nastrojenog poslodavca je i izdavačka kuća Seneka, samonazvana Prvom zelenom izdavačkom kućom u Rumuniji. Sem nje, u projektu učestvuju još knjižara i kafić u kojima ekološke knjige su stavljene na vidljivo mesto i gde se plaća vreme provedeno u njima, a ne proizvodi. Direktorka Štefanija Oprina nudi nam detalje: “Štititi životnu sredinu znači, u našem slučaju, izabrati reciklirani papir za štampanje, učiti da papir za štampanje ima dotične dimenzije te uvek ostanu neki ostaci, koji mogu biti korišćeni za štampanije drugih proizvoda, kao što su promotivni letaci. Ali, ova briga je na kraju nagradjena jer dobijamo lepe knjige koje publika sa posebnim zadovoljstvom koristi, znajući da je sečeno manje drva.



Dokaz zainteresovanja rumuna za što održiviji život sa ekološkog gledišta je i činjenica da ekološka knjiga izdavačke kuće Seneka “Porodica skoro nula otpada francuskih autora Jérémie Pichon i Bénédicte Moret bila je najbolje prodata na Sajmu knjiga Gaudeamus. Direktorka pomenute izadavačke kuće, Štefanija Oprina precizira: “Ljudi traže praktične ideje koje i primenjuju. Sve više ljudi upotrebljava tekstilnu kesu umesto plastičnih, ne koristi više plastični pribor za jelo i želi da koristi što manje zagadjujuće paste za zube i deterdžent. Na taj način, formiraju se zdravi običaji ili rutina.



Bez obzira na vrstu investicija u obnovljivu energiju ili na odustajanje od plastičnih proizvoda, zainteresovanje rumuna za zaštitu životne sredine i gradjanske inicijative u ovoj oblasti su sve veći.

Symbolbild (KI-generiert)
Društvo Cреда, 06 мај 2026

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

Sve više gradjana Rumunije suočava se sa poteškoćama u otplati rata, kredita ili drugih finansijskih obaveza, a postupak lične insolventnosti...

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)
Foto: Artyom Korshunov / unsplash.com
Društvo Cреда, 29 април 2026

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)

Evropska komisija je 2025. godine objavila listu od 47 strateških projekata uključenih u Akt o kritičnim sirovinama. Cilj ove inicijative je da...

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)
Carte electronică de identitate
Društvo Cреда, 22 април 2026

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)

Elektronska lična karta uvedena je i u Rumuniji, a njeno izdavanje počelo je u martu 2025. godine, najpre u okrugu Kluž. Zatim se, postepeno,...

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)
Sursa foto: Federația Băncilor pentru Alimente din România - FBAR / Facebook
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)
Društvo Cреда, 11 март 2026

Psi nisu roba (11.03.2026)

U Rumuniji postoje javna i privatna skloništa za pse bez vlasnika. Privatna su, s jedne strane, u vlasništvu nevladinih organizacija koje se trude...

Psi nisu roba (11.03.2026)
Društvo Cреда, 04 март 2026

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

Skoro 80% dece u Rumunija surfuje internetom bez ikakvih ograničenja, prema rezultatima sociološkog istraživanja organizacije „Spasimo decu“....

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company