Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Kulturne preferencije Rumuna

Na prvi pogled, deo podataka najnovijeg barometra kulturne potrošnje, koji je objavilo Ministarstvo kulture, nije nimalo povoljan: otprilike 63 odsto Rumuna nije nikada išlo u pozorište, 39 odsto nije čitalo nijednu knjigu 2014. godine, a 79 odsto nije išlo u biblioteku. Medjutim, autori sondaže, odnosno istraživači Nacionalnog instituta za istraživanje i kulturno formiranje, kao i nezavisni eksperti, smatraju da podatci se moraju tumačiti bez elitističkih pretenzija, a posebno bez kontekstualizacije. Andrej Kračun, šef službe za istraživanje u okviru instituta koji je realizovao barometar, kaže da su oni pratili tipove potrošnje specifične vrhunskoj kulturi i masovnoj kulturi: Rumuni su potrošači kulture, ali zavisi kako svaki od nas definiše kulturu. Često mislimo na stvari koje definišu vrhunsku kulturu, kao što su pozorište, opera, muzej. Ali u našim istraživanjima u kulturu uključujemo i aktivnosti koje se odvijaju pod vedrim nebom i muzičke žanrove koje obično smatramo popularnim. Veoma mnogo zavisi i od sredine, to jest da li je reč o urbanskoj ili seoskoj, ali, uglavnom, ne možemo reći da stanovništvo Rumunije ne konzumira kulturu.

Kulturne preferencije Rumuna
Kulturne preferencije Rumuna

, 27.05.2015, 13:02

Na prvi pogled, deo podataka najnovijeg barometra kulturne potrošnje, koji je objavilo Ministarstvo kulture, nije nimalo povoljan: otprilike 63 odsto Rumuna nije nikada išlo u pozorište, 39 odsto nije čitalo nijednu knjigu 2014. godine, a 79 odsto nije išlo u biblioteku. Medjutim, autori sondaže, odnosno istraživači Nacionalnog instituta za istraživanje i kulturno formiranje, kao i nezavisni eksperti, smatraju da podatci se moraju tumačiti bez elitističkih pretenzija, a posebno bez kontekstualizacije. Andrej Kračun, šef službe za istraživanje u okviru instituta koji je realizovao barometar, kaže da su oni pratili tipove potrošnje specifične vrhunskoj kulturi i masovnoj kulturi: Rumuni su potrošači kulture, ali zavisi kako svaki od nas definiše kulturu. Često mislimo na stvari koje definišu vrhunsku kulturu, kao što su pozorište, opera, muzej. Ali u našim istraživanjima u kulturu uključujemo i aktivnosti koje se odvijaju pod vedrim nebom i muzičke žanrove koje obično smatramo popularnim. Veoma mnogo zavisi i od sredine, to jest da li je reč o urbanskoj ili seoskoj, ali, uglavnom, ne možemo reći da stanovništvo Rumunije ne konzumira kulturu.



Istoričar i književni kritičar Jon Bogdan Lefter primećuje da se dve vrste kulturnih preferencija- vrhunska i masovna kultura- prepliću i da ova pojava postoji i u drugim društvima: Ako očekujemo da u zemlji poput Rumunije kulturna potrošnja dostigne visoki nivo, onda rezultati sondaža će biti razočarajući. Ako uporedjujemo sa normalnim situacijama na svetu, sa zapadnim tipom društva kojem i mi pripadamo, onda smo potpuno kompatibilni sa stanovnicima ostalih zemalja. Ne baš spektakularni podaci ovih sondaža pokazuju da smo mi obično društvo, sa veoma kultivisanim ljudima koji konzumiraju vrhunsku kulturu, ali i sa manje kultivisanim osobama, sa bogatim i sa siromašnim ljudima. No, u onakvim društvima, kulturna potrošnja je samo jedna medju mnogim vrstama potrošnje.



Jedan od zaključaka istraživanja pokazuje da postoji takozvana omnivorna kulturna potrošnja i hibridne kulturne prakse, koje kombinuju više vrste aktivnosti za provod slobodnog vremena. Gledanje predstave, koncerta ili filma smatra se ravno izlasku u grad i razonodi, precizira Andrej Kračun: «Molovi su veoma posećeni i zbog potrošnje kulture i filma i predstavljaju društveni prostor. Pozorišne predstave koje se održavaju ne samo u klasičnim prostorijama, već i drugim alternativnim mestima, privlaču posebno mlado stanovništvo, koje, na taj način, ima priliku da se druži i sa prijateljima.



U ovim uslovima zabeležen je senzibilan rast prisustva Rumuna na raznim kulturnim dogadjajima. Primera radi, u Bukureštu, 63 odsto stanovnika ide mesečno u pozorište, 62 odsto je posetilo jedan muzej zadnih 12 meseci. Medju preferencijama nalaze se muzeji istorije i muzeji prirodnih nauka. Veoma ocenjeni su festivali, na koje ide 48 odsto Rumuna, dok na zabavne i muzičke predstave ide 43 odsto njih. Broj ispitanika koji je zadnjih godinu dana išao na najmanje jednu pozorišnu, opersku ili klasičnu predstavu je u porastu, iako ovi nisu posebno zainteresovani za onakve predstave. Zaključak je da smo svedoci kulturne alfabetizacije, a ne fidelizacije gledalaca za dotičnu kulturnu aktivnost. Saslušajmo Andreja Kračuna: U glavnom, najomiljeniji muzički žanr je narodna muzika, dok na ostalim mestima je zabavna, sa svim omiljenim podžanrovima, a najomilijenija pozorišna predstava komedija.



Lektira, medjutim, je u padu, s obzirom da je 39 odsto Rumuna izjavilo da 2014. nije čitalo nijednu knjigu, 18 odsto je čitalo svakoga dana, 16 odsto jedan put ili dva puta nedeljno, a 14 odsto jedan put ili dva puta godišnje. Predstavnici izdavačkih kuća smatraju da, vodeći računa o obimu prodaje knjiga, ovi podaci su pogrešno protumačeni. Saslušajmo Mihaja Mitriku, izvršnog direktora Federacije izdavačkih kuća u Rumuniji: Ovaj barometar protivureči svim prethodnim sociološkim istraživanjima, uključujući i prošlogodišnji evrobarometar. Primera radi, prema istraživanju Ministarstva kulture, jedan od dva Rumuna čita jednu knjigu mesečno. Ovakav rast potrošnje knjige je nemoguć, u uslovima u kojima pre godinu dana, skoro polovina Rumuna čitala je jednu knjigu godišnje. Reč je o pogrešnom tumačenju podataka, jer tržište knjiga već više godine stagnira na oko 100 miliona evra.

foto: facebook.com/crucearosieromana
Društvo Cреда, 25 јун 2025

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)

Psihološka prva pomoć je blagovremena intervencija, skup jednostavnih, ali ključnih radnji koje se pružaju osobama u emocionalnoj krizi. Cilj joj...

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)
Foto: pixabay.com
Društvo Cреда, 18 јун 2025

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)

U Rumuniji, poverenje u štampu kontinuirano opada. Izveštaj koji je prošle godine objavio Rojters, a koji se smatra najnovijom i najopsežnijom...

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)
Ministar obrazovanja i nauke, Danijel David
Društvo Cреда, 04 јун 2025

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)

,,Dijagnostički izveštaj o obrazovanju i istraživanju u Rumuniji. Trenutna dostignuća i implikacije za nove reforme u ovoj oblasti.’’ je...

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)
Foto: fb.com / Departamentul pentru Romanii de Pretutindeni
Društvo Cреда, 21 мај 2025

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

Migracija je kulturni šok koji mnogi Rumuni iz dijaspore intenzivno osećaju. Jedna sociološka studija koju je 2023. godine objavio Odeljak za...

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)
Društvo Cреда, 14 мај 2025

Mitovi i stvarnost o klimatskim promenama (14.05.2025)

Nedavne studije pokazuju da su fosilna goriva odgovorna za 90% emisija ugljen-dioksida koju proizvodi čovek, povećavaju godišnje temperature,...

Mitovi i stvarnost o klimatskim promenama (14.05.2025)
Društvo Cреда, 07 мај 2025

Spasioci na visini (07.05.2025)

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, u februaru 2022. godine, milioni Ukrajinaca prešli su granicu sa susednom Rumunijom, iako je većina bila u...

Spasioci na visini (07.05.2025)
Društvo Cреда, 30 април 2025

Povodom Međunarodnog Dan Roma: o opasnosti od izuzetnosti i značaju konteksta učenja

Još od 1971. godine, 8. april je posvećen Međunarodnom danu Roma. Iako Romi predstavljaju drugu najbrojniju etničku manjinu u Rumuniji, sociolozi...

Povodom Međunarodnog Dan Roma: o opasnosti od izuzetnosti i značaju konteksta učenja
Društvo Cреда, 23 април 2025

One World Romania, jedini festival dokumentarnog filma i ljudskih prava u Rumuniji (23.04.2025)

Jedini festival dokumentarnog filma o ljudskim pravima u Rumuniji podstiče duboke debate o temama kao što su socijalne nejednakosti, migracije ili...

One World Romania, jedini festival dokumentarnog filma i ljudskih prava u Rumuniji (23.04.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company