Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Maloletnici i prosjačenje

Vidimo ih na ulicama u centru Bukurešta, u okolini železničkih stanica, pred ulazima u supermarkete. Iako su samo deca, po iskustvu su starija od odraslih. Ova su deca prosijaci, čiji je broj, na žalost, veoma velik u Rumuniji. Zašto ova deca, pocepana i bosa, prosjače bez obzira na godišnja doba, kada bi trebalo da se osećaju zaštićenim u toplom porodičnom domu? Odgovor na pitanje pokušale su da daju Asocijacija Telefon deteta”, Nacionalna agencija protiv trgovine ljudima i Institut za istraživanje i predupredjenje kriminala. Njihov projekat Gde počinje prosjačenje, završava se detinjstvo”, koji finansira Ambasada Francuske u Bukureštu, imao je za cilj idnetifikacija uzroka prosjačenja u slucaju maloletnika i načina za predupredjenje proširenja pojave.

Maloletnici i prosjačenje
Maloletnici i prosjačenje

, 24.09.2013, 12:34

Vidimo ih na ulicama u centru Bukurešta, u okolini železničkih stanica, pred ulazima u supermarkete. Iako su samo deca, po iskustvu su starija od odraslih. Ova su deca prosijaci, čiji je broj, na žalost, veoma velik u Rumuniji. Zašto ova deca, pocepana i bosa, prosjače bez obzira na godišnja doba, kada bi trebalo da se osećaju zaštićenim u toplom porodičnom domu? Odgovor na pitanje pokušale su da daju Asocijacija Telefon deteta”, Nacionalna agencija protiv trgovine ljudima i Institut za istraživanje i predupredjenje kriminala. Njihov projekat Gde počinje prosjačenje, završava se detinjstvo”, koji finansira Ambasada Francuske u Bukureštu, imao je za cilj idnetifikacija uzroka prosjačenja u slucaju maloletnika i načina za predupredjenje proširenja pojave.


Komesar Konstantin Stroesku, kaže da istraživanje o uzrocima prosjačenja pokazuje kako društvo gleda na ovu pojavu: ”Prema oceni lokalnih vlasti, glavni uzrok prosjačenja u slučaju maloletnika je siromaštvo. Ostali uzroci su negativni uticaj porodice, nedostatak porodičnog nadzora ili činjenica da roditelji primoravaju decu da prosjače, kao i nebriga škole i lokalnih vlasti. Ako govorimo o korisnicima novca iz prosjačenja, lokalne vlasti smatraju da glavni korisnik je porodica. Zatim su druge osobe koje primoravaju decu da prosjače, a tek na kraju, bila bi sama deca- prosjaci. Na pitanje odakle potiču deca prosjaci, većina ispitanika odgovara da 75 odsto potiče iz porodica koje su suočene sa finansijskim problemima, zatim iz porodica u kojima se mnogo pije, u kojima postoje domaće nasilje ili koje ne brinu o deci.”



Tačan broj dece koja prosjače je teško ustanoviti, kaže ambasador Francuske u Bukureštu, Filip Gusten, odnoseći se na oko 200 rumunske dece koja prosjače u Parizu: Interesantan nije njihov broj, već sama pojava. Ako samo jedno dete prosjači to je već mnogo, prema tome 200 dece je ogroman broj.”



Osnovana da bi omogućila komunikaciju sa decom, Asocijacija Telefon deteta”, čiji je broj 116.111, ima mogućnost da sluša decu. Izvršna direktorka Asocijacije Telefon deteta”, Katalina Florea, kaže: Broj telefonskih poziva je veoma velik. A ova činjenica je frustirajuća za nas. Inače zato smo i pokrenuli ovaj demarš, jer zakonodavstvo ne dozvoljava više akcija, sem mobilnih ekipa koje pokupljaju decu sa ulice.”



Uprave za zaštitu maloletnika, to jest i za zaštitu dece prosjaka, identifikuju ovu decu, prebacuju decu u hitne centre, gde, medjutim, ostaju kratko vreme, precizirala je Katalina Florea: Drugog dana deca stižu ponovo na ulice, jer tako predvidja zakon. Uprave za socijalnu zaštitu kažu da nemaju pravo da liše slobode maloletnike, koji pomenute centre mogu napustiti kad god žele. U trenutku kada je dete više puta pronadjeno na ulici, znači da postoji problem, a problem nije kod deteta, već kod roditelja, koje smatramo da moraju biti sankcionisani. A sa ovog gledišta, zakon ima puno rupica.”



Šta treba da se radi da ova pojava ne bi zadobila veće razmere? Rešenje bi bilo vaspitanje dece u školi u vezi sa uzrocima pojave. Oni treba da uče da odbrane svoja prava i da kažu ne” kada su primorani da prosjače. Ponovo je pred mikrofonom, Katalina Florea, izvršna direktorka Asocijacije Telefon deteta”: Od septembra počeli smo povećati broj edukativnih akcija u školama. Potrebno je da i nastavnici i profesori govore učenicima o ovoj pojavo. Zatim, potrebno je da postoje veoma jasne sanckije za roditelje koji primoravaju svoju decu da prosjače. I mislim da novčane kazne nisu dovoljne, jer primorati decu da prosjače je, po mom mišljenju, nedelo koje se mora kazniti zatvorom.”



Prema saopštenju rumunskog ministarstva unutrašnjih poslova, novi Krivični zakonik, koji će stupiti na snagu u februaru 2014. godine, predvidja oštre sankcije za roditelje ili staratelje koji primoravaju decu da prosjače. Vlasti se nadaju da, na taj način, stopa prosjačenja medju decom će opadati.


(Autor: Kristine Lešku, Monika Kiorpek. Prevod: Teodora Kristez)

Symbolbild (KI-generiert)
Društvo Cреда, 06 мај 2026

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

Sve više gradjana Rumunije suočava se sa poteškoćama u otplati rata, kredita ili drugih finansijskih obaveza, a postupak lične insolventnosti...

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)
Foto: Artyom Korshunov / unsplash.com
Društvo Cреда, 29 април 2026

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)

Evropska komisija je 2025. godine objavila listu od 47 strateških projekata uključenih u Akt o kritičnim sirovinama. Cilj ove inicijative je da...

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)
Carte electronică de identitate
Društvo Cреда, 22 април 2026

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)

Elektronska lična karta uvedena je i u Rumuniji, a njeno izdavanje počelo je u martu 2025. godine, najpre u okrugu Kluž. Zatim se, postepeno,...

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)
Sursa foto: Federația Băncilor pentru Alimente din România - FBAR / Facebook
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)
Društvo Cреда, 11 март 2026

Psi nisu roba (11.03.2026)

U Rumuniji postoje javna i privatna skloništa za pse bez vlasnika. Privatna su, s jedne strane, u vlasništvu nevladinih organizacija koje se trude...

Psi nisu roba (11.03.2026)
Društvo Cреда, 04 март 2026

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

Skoro 80% dece u Rumunija surfuje internetom bez ikakvih ograničenja, prema rezultatima sociološkog istraživanja organizacije „Spasimo decu“....

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company