Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Mlada generacija i politika

Absolvent Kings Koledža u Londonu, gde je studirao Političke nauke i magistrant na Univerziti koledžu, takođe u glavnom gradu Velike Britanije, Razvan Petri je istovremeno zainteresovan za građansko i političko učešće mladih ljudi u svojoj rodnoj zemlji. Njegova zainteresovanost je podstaknuta nedostatkom interesovanja koji pokazuje veliki deo njegove generacije u odnosu na ova pitanja. Zašto? Razvan Petri nam objašnjava.

, 29.09.2023, 12:59

Absolvent Kings Koledža u Londonu, gde je studirao Političke nauke i magistrant na Univerziti koledžu, takođe u glavnom gradu Velike Britanije, Razvan Petri je istovremeno zainteresovan za građansko i političko učešće mladih ljudi u svojoj rodnoj zemlji. Njegova zainteresovanost je podstaknuta nedostatkom interesovanja koji pokazuje veliki deo njegove generacije u odnosu na ova pitanja. Zašto? Razvan Petri nam objašnjava.


Smatram da postoji određena ravnodušnost, ali ne mislim da je to neophodno krivica ove generacije, odnosno krivica mladih ili ljudi koji ne učestvuju u politici i građanskim aktivnostima. Reč je o vrlo slabom poverenju u političke lidere, političke institucije i, uopšte, u državne i evropske institucije. Međutim, ovo slabo poverenje predstavlja više rezultat ophođenja onih koji bi trebalo da nas predvode i odlučuju u naše ime, nego specifičnih karakteristika današnje mladeži. Oni su u istoj meri zainteresovani ili nezainteresovani kao i bilo kada do sada, jedino što naše vođe, kako političke tako i vođe mišljenja i naše institucije, ne umeju da komuniciraju sa mladima, i zbog toga je veoma teško da se oni uključe u politiku i da ih privuku politička pitanja.“


I budući da se interes budi zahvaljujući informacijama, Razvan Petri je, zajedno sa svojim prijateljem Vladom Adameskuom, osnovao građansku inicijativu Politička Minuta“ koja ima kao cilj da politiku učini dostupnijom mladima, pružajući im informacije. Ovaj projekat se odvija online i na društvenim mrežama i pokušava da nadoknadi odsustvo časova građanskog obrazovanja koji se predaju samo u osnovnoj, ali ne i u srednjoj školi. Razvan Petri:


Skupljamo sve informacije koje smatramo da im trebaju i predstavljamo im ih kroz nekoliko slajdova koje postavljamo na društvenim mrežama na što privlačniji, jednostavniji i razumljiviji način. Praktično, prevodimo politički i zakonski jezik u jezik običnih ljudi, što bi zapravo trebalo da urade osobe koje se bave komunikacijom u javnom prostoru. (…) Smatram da bi, ako bismo počeli ranije, iz osnovne ili srednje škole, i objasnili deci šta treba da znaju o političkom sistemu i koliko je važna demokratija, bilo mnogo lakše imati informisanu i aktivnu generaciju (…) Štaviše: ako bi oni studirali društveno vaspitanje i razumeli da, na primer, nije predsednik taj koji gradi auto-puteve sam, da je premijer izabran od strane Parlamenta i da su parlamentarni izbori možda važniji ili barem jednako važni kao predsednički, bili bi bolje informisani o načinu na koji funkcioniše politički sistem i ne bi greškom okrivljavali nekoga ko nema veze sa tom situacijom.”


Ipak, nisu svi tinejdžeri i mladi ljudi nezainteresovani za građanstvo i politiku. A oni koji žele da se uključe, privučeni su, najviše, pitanjima koja su veoma bliska njihovom svetu, primećuje Razvan Petri.


“Rekao bih da ih veoma zanimaju stvari koje se dešavaju na lokalnom nivou, u njihovim zajednicama i gradovima, jer bi mnogi želeli da od svog grada ili ponekad čak sela u kome žive naprave bolje mesto. Tako da bi oblasti akcije bile lokalne, poput ulica, parkova, igrališta ili čak škola. I veoma su zainteresovani, naravno, za aspekte koji se tiču prava učenika, načina na koji se odvija odnos između nastavnika, učenika i poštovanja prava učenika. Mnogi su pitali i želeli su da znaju da li ima smisla ili ne da se uključe u školske savete i kako to da urade da bi bolje zastupali interese učenika.“


Već nekoliko godina unazad, među mladima je primetan zabrinjavajući trend. Na primer, opsežno istraživanje koje je sprovedeno 2019. godine od strane Fondacije Fridrih Ebert pokazalo je da dok većina mladih u Rumuniji veruje da je demokratija jedini prihvatljiv način vladanja jedne zemlje, 23% njih je reklo da bi, u posebnim okolnostima, uzelo u obzir i diktaturu. Nedavno istraživanje, ovog puta ne uključivši Rumuniju, pokazuje da ovaj način razmišljanja delimično pripada i značajnom delu mlađe generacije širom sveta. „Barometar otvorenog društva: Da li je demokratija efikasna?“, sproveden u periodu maj-jul 2023. godine u 30 zemalja, pokazuje da samo 57% mladih između 18 i 36 godina veruje da je demokratija poželjnija od bilo kog drugog oblika vladavine, dok 42% podržava vojnu vlast. Ipak, Razvan Petri smatra da orijentaciju ka autokratiji kako iz 2019. tako i današnju, izraženu od strane gotovo četvrtine mladih Rumuna, treba pažljivo protumačiti u rumunskom kontekstu. Razvan Petri.


Poverenje u demokratske institucije je veoma malo, a demokratija sada deluje zastarelo, sporo se kreće i bez prevelikih je rezultata. I, veoma važno, u ovom istraživanju su se pojavili i podaci o tome kako isti političari obavljaju iste funkcije. Čini se da su, bez obzira na sve, isti ljudi na vlasti. Mnogi ljudi veruju da će rezultati uvek biti isti, bez obzira ko dođe na vlast. Postoji želja za snažnim liderom koji ne mora obavezno da poštuje demokratska pravila koja usporavaju proces donošenja odluka, koji bi lupio šakom o sto i rešio ljudima probleme. Iz ovog razloga postoji interesovanje za političke pokrete koji predlažu alternativni sistem ili radikalnu reformu postojećeg političkog sistema, koji, prema mnogima, može doneti brže rezultate, ali ne obavezno i legitimnije ili demokratske. Delimično, to je i krivica sistema stranaka u Rumuniji i činjenice da se ponašaju kao kartel, tj. političke stranke se legitimišu primanjem velikih suma novca od države i postavljanjem visokih izbornih i birokratskih barijera, kao što su potrebne 200.000 potpisa ili izborni prag od 5%. Na taj način, vidimo da su iste stranke na vlasti, da se ništa ne čini da se promeni, da nema stvarnih reformi i odatle potiče interesovanje za nešto drugo, nešto novo, brzo i efikasno“.


Dakle, prema rečima Razvana Petrija, želja za jakom rukom“ se ne motiviše sklonostima ka određenoj ekstremističkoj ili autokratskoj ideologiji, već pre svega razočaranjem zbog trenutne neefikasnosti političkog sistema. U svakom slučaju, 2024. godine, važna izborna godina u Rumuniji, ove hipoteze će se moći potvrditi ili opovrgnuti.

foto: facebook.com/crucearosieromana
Društvo среда, 25 јун 2025

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)

Psihološka prva pomoć je blagovremena intervencija, skup jednostavnih, ali ključnih radnji koje se pružaju osobama u emocionalnoj krizi. Cilj joj...

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)
Foto: pixabay.com
Društvo среда, 18 јун 2025

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)

U Rumuniji, poverenje u štampu kontinuirano opada. Izveštaj koji je prošle godine objavio Rojters, a koji se smatra najnovijom i najopsežnijom...

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)
Ministar obrazovanja i nauke, Danijel David
Društvo среда, 04 јун 2025

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)

,,Dijagnostički izveštaj o obrazovanju i istraživanju u Rumuniji. Trenutna dostignuća i implikacije za nove reforme u ovoj oblasti.’’ je...

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)
Foto: fb.com / Departamentul pentru Romanii de Pretutindeni
Društvo среда, 21 мај 2025

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

Migracija je kulturni šok koji mnogi Rumuni iz dijaspore intenzivno osećaju. Jedna sociološka studija koju je 2023. godine objavio Odeljak za...

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)
Društvo среда, 14 мај 2025

Mitovi i stvarnost o klimatskim promenama (14.05.2025)

Nedavne studije pokazuju da su fosilna goriva odgovorna za 90% emisija ugljen-dioksida koju proizvodi čovek, povećavaju godišnje temperature,...

Mitovi i stvarnost o klimatskim promenama (14.05.2025)
Društvo среда, 07 мај 2025

Spasioci na visini (07.05.2025)

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, u februaru 2022. godine, milioni Ukrajinaca prešli su granicu sa susednom Rumunijom, iako je većina bila u...

Spasioci na visini (07.05.2025)
Društvo среда, 30 април 2025

Povodom Međunarodnog Dan Roma: o opasnosti od izuzetnosti i značaju konteksta učenja

Još od 1971. godine, 8. april je posvećen Međunarodnom danu Roma. Iako Romi predstavljaju drugu najbrojniju etničku manjinu u Rumuniji, sociolozi...

Povodom Međunarodnog Dan Roma: o opasnosti od izuzetnosti i značaju konteksta učenja
Društvo среда, 23 април 2025

One World Romania, jedini festival dokumentarnog filma i ljudskih prava u Rumuniji (23.04.2025)

Jedini festival dokumentarnog filma o ljudskim pravima u Rumuniji podstiče duboke debate o temama kao što su socijalne nejednakosti, migracije ili...

One World Romania, jedini festival dokumentarnog filma i ljudskih prava u Rumuniji (23.04.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company