Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Obrazovne alternative za decu

Rumunski tradicionalni obrazovni sistem suočava se u poslednje vreme sa disfunkcijama, kao što je, na primer, slaba prolaznost na velikoj maturi- odnosno oko 50%, što alternative obrazovanja čini zanimljivijim.

Obrazovne alternative za decu
Obrazovne alternative za decu

, 16.10.2013, 12:50

Rumunski tradicionalni obrazovni sistem suočava se u poslednje vreme sa disfunkcijama, kao što je, na primer, slaba prolaznost na velikoj maturi- odnosno oko 50%, što alternative obrazovanja čini zanimljivijim.



Asociacija C4C (Komunikacija za zajednicu) pokrenula je u 2011. godini projekat Otkrijmo školu”. Nedavno je održan skup predstavnika alternativnih sistema obrazovanja, prihvaćenih od strane resornog ministarstva, a čiji je cilj pronalaženje sredstava za efikasnije vaspitanje normalne dece i dece sa hendikepom.



O preporukama projekta Otkrijmo školu” za efikasnije vaspitanje dece sa hendikepom govorila nam je menadžerka projekta, Danijela Višojanu: Naš cilj je da istovremeno radimo sa decom i roditeljima. Jer roditelj, čije dete ima neki hendikep ima veoma težak dnevni program, stresiran je i onda svoj stres prenosi na dete, koje je zavisno od njega. Najzad će dete imati i emotivni dizabilitet, jer će mu roditelj svakog dana prebaciti da je zbog njega ostao bez posla ili drugih stvari. A mi smo pokušali da predupredimo onakvu lančanu situaciju.”


Kao alternative obrazovanja rumunsko resorno ministarstvo prihvaća sledeće sisteme: Jena, Frajnet, Montesori, Korak po korak (Step by Step) i Waldorf.



Plan Jena predvidja slobodnu školu, u kojoj deca odlučuju šta žele da uče i izražavaju se kreativno, bez uticaja roditelja. Detalje nam nudi Monika Kučureanu, predsednica Asocijacije Plan Jena: Alternativni plan Jena malo je poznat kod nas. U ovom trenutku, alternativa funkcioniše samo u unutrašnjosti zemlje, pretežno u seoskoj sredini. Ova alternativa nastala je kao rezultat veoma zanimljivog eksperimenta, čiji je zaključak da škola više ne ide u korak sa društvom. Najvažnije je da je škola zamišljena kao slobodna, aktivna ustanova sa složenim sistemom obrazovanja zasnovanim na prirodnom učenju. Specifičnost ove obrazovne alternative je ta da su deca grupisana po drugačijm kriterjumima nego u običnim školama, jer mislimo da dete može učiti od bilo koga, bez obizira da li je reč o detetu ili odrasloj osobi, ali razlike medju učenicima ne mogu biti veće od tri godine. Zatim važni su razgovor, igra i dečije predstave. Za razliku od običnog školskog programa, mi imamo ritmičan plan sa aletrnacijom pomenutih aktivnosti. Nastavni program tradicionalni, ali sa naglaskom na čovekovu sredinu.”



Jedan od najpoznatijih alternativnih sistema obrazovanja u Rumuniji, koji je primenjen već 20 godina je Korak po korak (Step by step”), o kojem nam govori direktorka programa Elena Mihaj: Korak po korak funkcioniše tako dobro zato što primenjuje nacionalni nastavni program, prilagodjen je lokalnoj kulturi i integriše najbolje prakse predškolskog obrazovnog sistema. Model Korak po korak je zasnovan na različitom učešću roditelja u programu. Imamo snažnu profesionalnu mrežu, centre za osposobljavanje, periodično organizujemo skupove prosvetnih radnika. Prisutni smo u 40 županija, sa 280 dečijih vrtića, 231 školu i radimo sa više od 15 hiljada dece.”



Alternativa Celestin Freinet” ima različit pristup nastavnom programu, o kojem nam govori Marijana Bindea, predsednica Rumunske asocijacije za moderno društvo: Iako postoji mali broj škola Frajnet, sistem primenjuju mnogi nastavnici i učitelji. Mi se bavimo organizovanjem vanškolskih aktivnosti za učenike, imamo škole za vreme raspusta, a Ministarstvo obrazovanja odobrilo je kalendar naših vanškolskih aktivnosti. Pokrenuli smo i projekt Frajnet svemir”, koji traje tokom cele školske godine.”



Škola Montesori primenjuje alternativni sistem koji pomaže deci sa dizabilitetima da se razvijaju kao obična deca. Dana Krajnik, pedagog Montesori u Temišvaru, objašnjava: Pedagog je kao konobar koji poslužuje dete, kada mu je to potrebno. Razred u školi Montesori je strukturisan na 5 predmeta: jezik, senzorijalni razvoj, matematika, priroda i kultura. Dete je stimulisano da bira predmete i aktivnosti koji mu se svidjaju, a materijali su mu predstavljeni u što manje reči. Mi imamo mešovite grupe sa decom uzrasta od 3 do 6 godina, mala deca uče od starije dece, koja uče da pomažu drugima. Naše geslo je Pomozi mi da uradim sam.”



Valdorf, koji u Rumuniji funkcioniše već 23 godine, predlaže obrazovnu alternativu za sve stepene. Zenovija Ungureanu, pedagog u okviru bukureštanske gimnazije Valdorf precizira: Valdorf obrazovanje počinje od vrtića i traje do kraja gimnazije. Grupe Valdorf funkcionišu u okviru javnih vrtića, gimnazije imamo u Bukureštu, Klužu, Temišvaru i Jašu. Treba još reči da naše gimnazije imaju samo jezički smer.”



Alternative obrazovanja bacaju drugo svetlo na ono što se dešava sa decom kada se prema njima drugačije postupa i dokazuju da su i ovi metodi pristupačni svima koji žele promenu.


(Autor: Ana Marija Kononović. Prevod: Teodora Kristez)

Symbolbild (KI-generiert)
Društvo Cреда, 06 мај 2026

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

Sve više gradjana Rumunije suočava se sa poteškoćama u otplati rata, kredita ili drugih finansijskih obaveza, a postupak lične insolventnosti...

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)
Foto: Artyom Korshunov / unsplash.com
Društvo Cреда, 29 април 2026

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)

Evropska komisija je 2025. godine objavila listu od 47 strateških projekata uključenih u Akt o kritičnim sirovinama. Cilj ove inicijative je da...

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)
Carte electronică de identitate
Društvo Cреда, 22 април 2026

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)

Elektronska lična karta uvedena je i u Rumuniji, a njeno izdavanje počelo je u martu 2025. godine, najpre u okrugu Kluž. Zatim se, postepeno,...

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)
Sursa foto: Federația Băncilor pentru Alimente din România - FBAR / Facebook
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)
Društvo Cреда, 11 март 2026

Psi nisu roba (11.03.2026)

U Rumuniji postoje javna i privatna skloništa za pse bez vlasnika. Privatna su, s jedne strane, u vlasništvu nevladinih organizacija koje se trude...

Psi nisu roba (11.03.2026)
Društvo Cреда, 04 март 2026

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

Skoro 80% dece u Rumunija surfuje internetom bez ikakvih ograničenja, prema rezultatima sociološkog istraživanja organizacije „Spasimo decu“....

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company