Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Očekivanja Rumuna od poslodavaca (24.02.2021)

Izuzetno iznenađujuća godina, sa velikim problemima i promenama, 2020. izazvala je preokrete kako na tržištu rada, tako i u načinu na koji ljudi doživljavaju svoj posao i profesionalnu evoluciju. Posle prošlogodišnjeg šoka, 2021. godine, međutim, zaposleni su nešto mirnijim i spremnijim, o čemu svedoči i visok stepen optimizma koji proizilazi iz nedavnog istraživanja koje je sprovela onlajn platforma za radnu snagu eJobs. Optimizam se izražava u smislu da se ljudi nadaju da će pritisak na poslu biti smanjen, primetio je direktor eJobs-a Bogdan Badea, za koga je stres na poslu izazvao mešavinu faktora. Bogdan Badea ističe: “Kombinacija se sastoji od pritisaka koji je izazvala zdravstvena kriza, pritisaka poslodavaca na radnike da teže rade da bi u teškoj godini sa pandemijom i ograničenjima, ali i straha od gubitka posla, bili postignuti rezultati slični onima iz prethodne godine. Oni koji su imali stabilan posao nisu tražili nešta drugo i bolje, već su želeli da zadrže svoj trenutni posao. Ali sa stanovišta ukupnih registracija na platformi, 2020. godina za nas je predstavila apsolutni rekord. Pet meseci 2020. predstavilo je najbolji period u 21-godišnjoj istoriji platforme. Ali radilo se, pre svega, o ljudima kojima je posao bio potreban, jer su ili izgubili prethodno radno mesto, ili će uskoro ostati bez posla, jer njihova kompanija nije dobro poslovala. Stoga je broj registracija skočio za milion mesečno, što je znatno iznad normalnog proseka, odnosno preko 40% ili čak 50% više nego 2019. godine.

Očekivanja Rumuna od poslodavaca (24.02.2021)
Očekivanja Rumuna od poslodavaca (24.02.2021)

, 24.02.2021, 12:10

Izuzetno iznenađujuća godina, sa velikim problemima i promenama, 2020. izazvala je preokrete kako na tržištu rada, tako i u načinu na koji ljudi doživljavaju svoj posao i profesionalnu evoluciju. Posle prošlogodišnjeg šoka, 2021. godine, međutim, zaposleni su nešto mirnijim i spremnijim, o čemu svedoči i visok stepen optimizma koji proizilazi iz nedavnog istraživanja koje je sprovela onlajn platforma za radnu snagu eJobs. Optimizam se izražava u smislu da se ljudi nadaju da će pritisak na poslu biti smanjen, primetio je direktor eJobs-a Bogdan Badea, za koga je stres na poslu izazvao mešavinu faktora. Bogdan Badea ističe: “Kombinacija se sastoji od pritisaka koji je izazvala zdravstvena kriza, pritisaka poslodavaca na radnike da teže rade da bi u teškoj godini sa pandemijom i ograničenjima, ali i straha od gubitka posla, bili postignuti rezultati slični onima iz prethodne godine. Oni koji su imali stabilan posao nisu tražili nešta drugo i bolje, već su želeli da zadrže svoj trenutni posao. Ali sa stanovišta ukupnih registracija na platformi, 2020. godina za nas je predstavila apsolutni rekord. Pet meseci 2020. predstavilo je najbolji period u 21-godišnjoj istoriji platforme. Ali radilo se, pre svega, o ljudima kojima je posao bio potreban, jer su ili izgubili prethodno radno mesto, ili će uskoro ostati bez posla, jer njihova kompanija nije dobro poslovala. Stoga je broj registracija skočio za milion mesečno, što je znatno iznad normalnog proseka, odnosno preko 40% ili čak 50% više nego 2019. godine.



Te brojke ne ukazuju samo na to da je mnogo ljudi izgubilo posao zbog zdravstvene krize, već i na to da mnogi ljudi žele sigurnija radna mesta u 2021. godini da bi bili bezbedni u slučaju slične situacije, kaže Bogdan Badea. A dokaz toga je povećanje potrebe za profesionalnim osposobljavanjem i smanjenje potražnje za radnim mestima u inostranstvu gde je kretanje ljudi još uvek neizvesno. Bogdan Badea precizira: “2020. godine porasla je želja za stručnim osposobljvanjem. Između 10% i 15% učesnika ankete prošlo je kroz takvu promenu, a nakon završenih kurseva profesionalne prekvalifikacije, bilo im je mnogo lakše da pronađu posao. S druge strane, u pogledu potražnje za radnim mestima u inostranstvu, ovde vidimo spektakularni pad. Ako je 2019. godine od ukupno 10 miliona prijava registrovanih na platformi, oko dva miliona osoba tražilo je posao u inostranstvu. Dakle, u to vreme želja Rumuna za radom u inostranstvu bila je velika. Ali 2020. godine ovaj procenat je pao sa 20% na 2%. Spektakularno smanjenje, a 2021. godine, čak i u januaru, primećuje se da ovaj procenat ostaje prilično nizak.



Šta još poslodavci očekuju 2021. godine, takođe kao rezultat pandemije? Fleksibilno radno vreme, odgovara i Bogdan Badea: “Početak i završetak radnog vremena da budu fleksibilni. Ova fleksibilnost postojala je i ranije u mnogim kompanijama, posebno u multinacionalnim kompanijama. Mislim da, onako kako će se produžiti rad kod kuće u hibridnoj verziji, naizmenično sa radom u kancelariji, tako i fleksibilnost početka i završetka rada na rumunskom tržištu biti trajna. To žele i poslodavci i zaposleni, a većina kandidata traži poslove koji imaju fleksibilan vremenski raspored rada i omogućavaju rad od kuće.



Fleksibilnost ide ruku pod ruku sa predvidljivošću nakon izuzetno teške godine kao što je bia 2020., smatra Petru Pakuraru, direktor kompanije za ljudske resurse: “Mislim da glavna stvar koju su zaposleni tražili ove godine bila predvidljivost. Iako je na mnogo načina bila vrlo teška godina, ljudi su mnogo patili, jer nisu znali šta će se dogoditi u bliskoj budućnosti: pojaviće se vakcina ili ne, koliko dugo će morati da rade od kuće ili da se izoluju. Na drugom mestu je potreba zaposlenih za fleksibilnošću. Radeći od kuće, jer deca nisu mogla da idu u školu ili vrtić, zaposleni su morali žonglirati sa svim ovim elementima, što pretpostavlja visoku potrošnju energije i manje krutan radni raspored, tako da se može vreme posvetiti, iz vremena na vreme, i privatnoj sferi.



Primljen u početku sa puno nade i entuzijazma, rad od kuće je brzo pokazao svoje granice. Međutim, to ostaje održiva opcija i za zaposlene i poslodavce koji će verovatno preferisati hibridni režim: nedelju dana rad od kuće, a ostatak vremena u kancelariji. Petru Pakuraru ističe: “Mislim da će se o rad od kuće razgovarati i za 50 godina. Rad od kuće znači da će deo troškova, odnosno novac i vreme potrebno za putovanje do kancelarije, biti drugačije korišćen. Očigledno je da dolazi u paketu s nizom veština koje ljudi u početku nemaju. Jedan aspekt odnosi se na odvajanje profesionalnog i ličnog prostora u ​​istj kući. Ovo je odlična lekcija koju moramo naučiti u vezi sa radom od kuće. A efekat činjenice da nismo znali kako da učinimo razliku je da smo ove godine imali najveću stopu burnout-a ili sagorevanja na radnom mestu od kada je ova stvar izmerena. Ali u budućnosti se to može popravljati zahvaljujući kursevima u tom pogledu. Postepeno će ljudi biti disciplinovaniji, i u 2021. koja će biti hibridna godina, kada će se mnoge kompanije opredeliti za varijantu u kojoj zaposleni rade od kuće dva ili tri dana u nedelji.

Symbolbild (KI-generiert)
Društvo Cреда, 06 мај 2026

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

Sve više gradjana Rumunije suočava se sa poteškoćama u otplati rata, kredita ili drugih finansijskih obaveza, a postupak lične insolventnosti...

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)
Foto: Artyom Korshunov / unsplash.com
Društvo Cреда, 29 април 2026

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)

Evropska komisija je 2025. godine objavila listu od 47 strateških projekata uključenih u Akt o kritičnim sirovinama. Cilj ove inicijative je da...

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)
Carte electronică de identitate
Društvo Cреда, 22 април 2026

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)

Elektronska lična karta uvedena je i u Rumuniji, a njeno izdavanje počelo je u martu 2025. godine, najpre u okrugu Kluž. Zatim se, postepeno,...

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)
Sursa foto: Federația Băncilor pentru Alimente din România - FBAR / Facebook
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)
Društvo Cреда, 11 март 2026

Psi nisu roba (11.03.2026)

U Rumuniji postoje javna i privatna skloništa za pse bez vlasnika. Privatna su, s jedne strane, u vlasništvu nevladinih organizacija koje se trude...

Psi nisu roba (11.03.2026)
Društvo Cреда, 04 март 2026

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

Skoro 80% dece u Rumunija surfuje internetom bez ikakvih ograničenja, prema rezultatima sociološkog istraživanja organizacije „Spasimo decu“....

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company