Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Opasne zone interneta

Virtuelna stvarnost sa velikim potencijalom komuniciranja i širenja znanja, internet ima opasne zone, dobro sakrivene iza iznenadjujućih naziva. Cyberbullying, sexting i grooming, odnosno uznemiravanje i agresija na internetu, poruke sa seksualnim sadržajem i mamljenje, su nove reči u jeziku i životu dece i roditelja, koje su se pojavile istovremeno sa što većim pristupom maloletnika internetu. Zadnjih 5 godina, prosečna starost dece koja prvi put ulaze na internet opala je sa 10 godina u 2010. na 8 u ovom trenutku. Kako se prilagodjavaju roditelji i nastavnici ovoj stvarnosti, a posebno kako oni štite decu od opasnosti onlajn sredine su teme koje je organizacija Spasite decu” analizirala u okviru Nacionalne studije o korišćenju interneta u porodici”, ali i u Vodiću za bezbedno korišćenje interneta”. Prema studijama, 90% dece prisutno je na društvenim mrežama, medju kojima je glavna Facebook, ali ima i slučajeva kada jedan korisnik ima više naloga na raznim mrežama. Šta deca rade na ovim mrežama rekao nam je Čiprijan Gradinaru, koordinator studije o korišćenju interneta: Konstatovali smo da u odnosu na 2013. godinu broj privatnih profila opao je za oko 10 odsto. Uporedjenju sa dečacima, devojke više koriste privatne profile, a deca u seoskim sredinama koriste javne profile ili delimično privatne. Šta postoje na ovim profilima? Pa, u glavnom slike, prezime, korektna starost, ime škole. 16% dece kaže da je objavilo ličnu adresu, a 10% i telefonski broj. Većina dece kaže da internet koriste da bi uspostavila nova poznanstva i prijateljstva.»

Opasne zone interneta
Opasne zone interneta

, 25.02.2015, 18:27

Virtuelna stvarnost sa velikim potencijalom komuniciranja i širenja znanja, internet ima opasne zone, dobro sakrivene iza iznenadjujućih naziva. Cyberbullying, sexting i grooming, odnosno uznemiravanje i agresija na internetu, poruke sa seksualnim sadržajem i mamljenje, su nove reči u jeziku i životu dece i roditelja, koje su se pojavile istovremeno sa što većim pristupom maloletnika internetu. Zadnjih 5 godina, prosečna starost dece koja prvi put ulaze na internet opala je sa 10 godina u 2010. na 8 u ovom trenutku. Kako se prilagodjavaju roditelji i nastavnici ovoj stvarnosti, a posebno kako oni štite decu od opasnosti onlajn sredine su teme koje je organizacija Spasite decu” analizirala u okviru Nacionalne studije o korišćenju interneta u porodici”, ali i u Vodiću za bezbedno korišćenje interneta”. Prema studijama, 90% dece prisutno je na društvenim mrežama, medju kojima je glavna Facebook, ali ima i slučajeva kada jedan korisnik ima više naloga na raznim mrežama. Šta deca rade na ovim mrežama rekao nam je Čiprijan Gradinaru, koordinator studije o korišćenju interneta: Konstatovali smo da u odnosu na 2013. godinu broj privatnih profila opao je za oko 10 odsto. Uporedjenju sa dečacima, devojke više koriste privatne profile, a deca u seoskim sredinama koriste javne profile ili delimično privatne. Šta postoje na ovim profilima? Pa, u glavnom slike, prezime, korektna starost, ime škole. 16% dece kaže da je objavilo ličnu adresu, a 10% i telefonski broj. Većina dece kaže da internet koriste da bi uspostavila nova poznanstva i prijateljstva.»



55% dece tvrdi da je na listi prijatelja dodala nepoznate osobe, a 10% da je slala lične informacije nepoznatim osobama. Upravo ove situacije mogu dovesti do neprijatnih dogadjaja, ponekad čak opasnih. 47% dece priznaje da je na internetu komuniciralo sa nepoznatim osobama, a oko pola njih sastalo se sa pomenutim osobama. U mnogim slučajevima, susret je bio uznemiravajući. Većina dece ne želi da kaže šta je joj smetalo, ali ona koja o tome pričaju kažu da je reč o jezičkom nasilju. Inače, nasilje, bilo da je reč o govoru ili slikama, je sve prisutnije na internetu, precizira Čiprijan Gradinaru: «33% dece tvrdi da je zadnjih godinu dana videlo slike sa seksualnim karakterom, većina njih na Internetu. 22% njih kaže da je u raznim kontekstima primilo ili videlo poruke sa seksualnim karakterom, a 8% da je dobilo zahtev da govori o seksu i intimnim delovima tela. Procenat dece koja su priznala da su i sama slala onakve poruke je mali, odnosno 5%.»



Kada je reč o nadzoru dece na internetu, više od 50 odsto roditelja kaže da dozvoljava deci da koriste imejl i da skinu filmove i muziku. 65% roditelja dozvoljava deci da imaju privatni nalog na društvenim mrežama, a 8 procenata dozvoljava maloletnicima da objave lične podatke. Da li su roditelji svesni rizika kojima su izložena deca na internetu, saznajemo do Čiprijana Gradinarua: 41% roditelja kaže da je deca izložena nasilnim slikama, 15% da se sopstveno dete susrelo sa osobom koju je upoznalo preko interneta, 13% da je dete izloženo slkmama sa seksualnim karakterom, a 10% da su deca dobila seksualne poruke. Ako uporedimo podatke dece i roditelja zaključujemo da roditelji su samo delimično upoznati sa aktivnostima sopstvenog deteta na internetu. Roditelji kažu da za nadzor dece koriste antivirus”, ali ne znaju da koriste roditeljski kontrolni sistem ili da blokiraju dotične sajtove. Jedna trećina roditelja nema pojma o postojanju onakvih mogućnosti.»



Neki roditelji ne umeju da koriste računar, ali ponekda, ne umeju ni da upravljaju odnosima sa sopstvenim detetom. Da bi napunila nedostatke u vaspitanju roditelja i dece o ponašnju na internetu, Fodacija Spasite decu”,u partnerstvu sa Ministarstvom obrazovanja objavila je Vodič bezbednog korišćenja interneta”, koji će uskoro biti korišćen i u školama, da bi deca saznala kako da uživaju na internetu a da ne padnu u opasne zamke.

Symbolbild (KI-generiert)
Društvo Cреда, 06 мај 2026

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

Sve više gradjana Rumunije suočava se sa poteškoćama u otplati rata, kredita ili drugih finansijskih obaveza, a postupak lične insolventnosti...

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)
Foto: Artyom Korshunov / unsplash.com
Društvo Cреда, 29 април 2026

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)

Evropska komisija je 2025. godine objavila listu od 47 strateških projekata uključenih u Akt o kritičnim sirovinama. Cilj ove inicijative je da...

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)
Carte electronică de identitate
Društvo Cреда, 22 април 2026

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)

Elektronska lična karta uvedena je i u Rumuniji, a njeno izdavanje počelo je u martu 2025. godine, najpre u okrugu Kluž. Zatim se, postepeno,...

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)
Sursa foto: Federația Băncilor pentru Alimente din România - FBAR / Facebook
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)
Društvo Cреда, 11 март 2026

Psi nisu roba (11.03.2026)

U Rumuniji postoje javna i privatna skloništa za pse bez vlasnika. Privatna su, s jedne strane, u vlasništvu nevladinih organizacija koje se trude...

Psi nisu roba (11.03.2026)
Društvo Cреда, 04 март 2026

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

Skoro 80% dece u Rumunija surfuje internetom bez ikakvih ograničenja, prema rezultatima sociološkog istraživanja organizacije „Spasimo decu“....

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company