Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Poslovi budućnosti

Najnovije studije pokazuju da skoro pola sadašnjih poslova će nestati u narednim decenijama. Razvoj tehnologije i robotizacija će zameniti ljudsku radnu snagu, tržište radne snage će se stalno promeniti, a ljudi moraće da uče da rade nove poslove. Budući zaposlenici imaće onlajn profile, biti medjusobno povezaniji, mobilniji i okretniji, tvrdi nevladina organizacija INACO, to jest Inicijativa za kompetitivnost, u Vodiću poslova budućnosti, koji je objavljen ove jeseni. Studija, bazirana na najnovijim rezultatima istraživanja na temu privrede budućnosti, objašnjava sadašnje trendove u tehnologiji i predvidjanja za privredu i radna mesta u sutrašnjem društvu. Andreea Paul, koordinatorka projekta i predsednica nevladine organizacije INACO precizira: Deca koja sada idu u prvi razred će kao zreli ljudi imati na raspolaganju sasvim različito tržište radne snage. Dve trećine današnjih radnih mesta će se promeniti, u smislu transformisanja i ovo je normalno, jer su se pojavile nove tehnologije koje integralno resetuju sve oblasti, od poljoprivrede do trgovine, od industrijske proizvodnje do medicine, a sasvim je moguće da poznati poslovi kao što je vozač, naprimer, uskoro nestaju. Ručni radovi će biti zamenjeni kreativnim radovima i pojavio se čak veoma dobar geslo za buduće poslove “radi inteligentno, bez velikog napora, jer svi radovi koji pretpostavljaju fizički napor, ponavljanje ili radne rizike će biti automatizirani i robotizirani, ono što ce pojednostaviti naš svakidašnji život.

Poslovi budućnosti
Poslovi budućnosti

, 03.10.2018, 00:08

Najnovije studije pokazuju da skoro pola sadašnjih poslova će nestati u narednim decenijama. Razvoj tehnologije i robotizacija će zameniti ljudsku radnu snagu, tržište radne snage će se stalno promeniti, a ljudi moraće da uče da rade nove poslove. Budući zaposlenici imaće onlajn profile, biti medjusobno povezaniji, mobilniji i okretniji, tvrdi nevladina organizacija INACO, to jest Inicijativa za kompetitivnost, u Vodiću poslova budućnosti, koji je objavljen ove jeseni. Studija, bazirana na najnovijim rezultatima istraživanja na temu privrede budućnosti, objašnjava sadašnje trendove u tehnologiji i predvidjanja za privredu i radna mesta u sutrašnjem društvu. Andreea Paul, koordinatorka projekta i predsednica nevladine organizacije INACO precizira: Deca koja sada idu u prvi razred će kao zreli ljudi imati na raspolaganju sasvim različito tržište radne snage. Dve trećine današnjih radnih mesta će se promeniti, u smislu transformisanja i ovo je normalno, jer su se pojavile nove tehnologije koje integralno resetuju sve oblasti, od poljoprivrede do trgovine, od industrijske proizvodnje do medicine, a sasvim je moguće da poznati poslovi kao što je vozač, naprimer, uskoro nestaju. Ručni radovi će biti zamenjeni kreativnim radovima i pojavio se čak veoma dobar geslo za buduće poslove “radi inteligentno, bez velikog napora, jer svi radovi koji pretpostavljaju fizički napor, ponavljanje ili radne rizike će biti automatizirani i robotizirani, ono što ce pojednostaviti naš svakidašnji život.



Autori Vodića poslova budućnosti smatraju da obrazovni sistem u Rumuniji nedovoljno informiše mlade i ne priprema ih za poslove sutrašnjeg društva. Upravo zbog toga zajednica eksperata INACO predložila je jednoj od bukureštanskih skupština kompleksni projekat, koji će medjupovezivati 13 gimnazija sa stvarnostima sutrašnjeg tržišta radne snage. Vodić poslova budućnosti biće temelj interaktivnih i kreativnih workshopova, koje će koordinirati stručnjaci INACO, uz podsticanje učešća i profesionalne orijentacije učenika pomenutih školskih ustanova. Andreea Paul, koordinatorka projekta i predsednica nevladine organizacije INACO, ističe : Mi želimo da ove godine stupimo u kontakt sa 1000 onakvih mladih učenika, roditelja i nastavnika, da bismo im rekli koji će biti poslovi budućnosti, koji poslovi su u toku transformisanja ili čak nestanka, koji novi poslovi se pojavljuju, koje kompetentnosti će tražiti poslodavci i kako možemo ih dobiti. Ova su ključna pitanja na koja zajednica stručnjaka INACO želi da jednostavno odgovori u Vodiću poslova budućnosti, koji se nalazi na sajtu www.inaco.ro, da bi ih svi razumeli. Pristup ovom vodiću je besplatan. Slike na sajtu dokazuju da poslovi o kojima mi pričamo učenicima već postoje u nekom delu sveta, koji je razvijeniji od naše zemlje i koji nameće ove tehnološke trendove celoj globalnoj privredi. O njima moramo voditi računa bilo da govorimo o Digitalnoj revoluciji 4.0., o robotizaciji, o 3D štampanju blockchain, o virtuelnoj stvarnosti, resursima ili transportu budućnosti. Sve ovo nas primorava da resetujemo obrazovanje, ali i investiciju u stalnu sopstvenu profesionalnu obuku.



Stručnjaci organizacije INACO su već napravili prve demarše kako bi mladi išli u korak sa tehnološkim trendovima budućnosti. Oni su donirali po jedan 3D štampač i neophodan pribor učenicima jedne stručne škole u županiji Jaš i Tehnološke škole u županiji Maramureš. Hotka Ovidiu Mihaj, direktor gimnazije iz Maramureša precizira: “Deca su već svesna veoma velikih transformacija koje su u toku. Primer moderne tehnike je 3D štampač koji smo dobili, a mi objašnjavamo učenicima koliko daleko može ići tehnologija. Učenici su veoma zainteresovani. Po mom mišljenju, da bi opticaj bio kompletan, trebalo bi da se ove nove tehnologije koriste i na industrijskom nivou.



Ubuduće veoma tražene će biti osobe za poslove u oblasti zbrinjavanja starih osoba, spacijalnog turizma, upravljanja dronovima ili programiranja i nadgledanja robota. Traženi, takodje, će biti fizioterapeuti I kinetoterapeuti, kao i oni koji rade u oblasti nekonvencionalne energije, ističe se još u studiji INACO, po kojoj će nove tehnologije dovesti do otvaranja miliona radnih mesta i pojavljivanja sasvim novih oblasti. Andreea Paul, koordinatorka projekta i predsednica nevladine organizacije INACO, precizira: Postoje poslovi koji će sasvim sigurno nestati u bliskoj budućnosti, kao što su prodaja od vrata do vrata ili posredstvom pozivnog centra. Funkcija kreditnog savetnika za stanovništvo će nestati zahvaljujući automatizaciji ovog tržišta, nestaće šalteri, kase će biti automatizirane, taksiste će zameniti veštačka inteligencija u odnosu od 90 odsto, kažu stručnjaci Oxford Univerziteta, a 80 odsto kuvara fast food-a izgubiće posao, s obzirom da MCDonalds ima već danas programe robotizacije. Sa druge strane, veoma mali broj medicinskih sestara, dietetičara, nutricionista i hirurga će moći biti zamenjen automatizacijom.



Iako u školskim ustanovama u Rumuniji se ne održavaju kursevi robotike, gimnazijalci zaljubljeni u tehnologiju budućnosti su medju najboljima na svetu na takmičenjima iz veštačke inteligencije. Primera radi, na Svetskoj robotičkoj olimpijadi u Meksiku, tim rumunskih gimnazijalaca je osvojio dve od najviših nagrada i zauzeo je prvo mesto medju zemljama učesnicama.

sursa foto: Ionela Padure / Facebook
Društvo среда, 30 април 2025

Povodom Međunarodnog Dan Roma: o opasnosti od izuzetnosti i značaju konteksta učenja

Još od 1971. godine, 8. april je posvećen Međunarodnom danu Roma. Iako Romi predstavljaju drugu najbrojniju etničku manjinu u Rumuniji, sociolozi...

Povodom Međunarodnog Dan Roma: o opasnosti od izuzetnosti i značaju konteksta učenja
One World Romania, singurul festival de film documentar  şi drepturile omului din România (sursa foto:
Društvo среда, 23 април 2025

One World Romania, jedini festival dokumentarnog filma i ljudskih prava u Rumuniji (23.04.2025)

Jedini festival dokumentarnog filma o ljudskim pravima u Rumuniji podstiče duboke debate o temama kao što su socijalne nejednakosti, migracije ili...

One World Romania, jedini festival dokumentarnog filma i ljudskih prava u Rumuniji (23.04.2025)
Foto: Eric Ward / unsplash.com
Društvo среда, 16 април 2025

Borba protiv trgovine ljudima

Studija o trgovini ljudima koju je Evropska komisija objavila početkom godine pokazala je da su u Evropskoj uniji najbrojnije žrtve rumunske, zatim...

Borba protiv trgovine ljudima
Foto: Providence Doucet / unsplash.com
Društvo среда, 09 април 2025

Debela i lepa, ali zdrava? (09.04.2025)

U rumunskom jeziku postoji izraka „debela i lepa“, koja naglašava pozitivnu ideju o višku kilograma. Pozivajući se na ovaj izraz,...

Debela i lepa, ali zdrava? (09.04.2025)
Društvo среда, 02 април 2025

Optimizam na putu ka digitalizaciji Rumunije (02.04.2025)

Nedavno istraživanje pokazuje da 59% Rumuna smatra da je digitalizacija korisna, a 52% veruje da ima pozitivan uticaj na kvalitet života. Međutim,...

Optimizam na putu ka digitalizaciji Rumunije (02.04.2025)
Društvo среда, 26 март 2025

Utilitaristička perspektiva migracije radne snage (26.03.2025)

Od 2022. do danas, Vlada Rumunije je uspostavila kvotu od 100.000 stranih radnika svake godine. Prema podacima Generalnog inspektorata za imigraciju,...

Utilitaristička perspektiva migracije radne snage (26.03.2025)
Društvo среда, 19 март 2025

Mentalno zdravlje zaposlenih Rumuna (19.03.2025)

Dva smrtna slučaja na radnom mestu 2024. privukla su pažnju stručnjaka. Štaviše, u februaru 2025. godine, kompanija u Rumuniji je prvi put...

Mentalno zdravlje zaposlenih Rumuna (19.03.2025)
Društvo среда, 12 март 2025

Crkva i narod, stogodišnji bilans (12.03.2025)

2025. godinu je Sveti sinod Rumunske pravoslavne crkve proglasio Godinom obeležavanja stogodišnjice Rumunske patrijaršije. Zakon u tom smislu...

Crkva i narod, stogodišnji bilans (12.03.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company