Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Rad i nakon odlaska u penziju u Evropi i Rumuniji (29.01.2025)

Studija koju je nedavno objavio Evrostat pokazuje da samo 13% građana Evropske unije radi i nakon odlaska u starosnu penziju

Foto: Ravi Patel / unsplash.com
Foto: Ravi Patel / unsplash.com

и , 29.01.2025, 12:41

Studija koju je nedavno objavio Evrostat pokazuje da samo 13% građana Evropske unije radi i nakon odlaska u starosnu penziju. Za 36% aktivnih penzionera glavna motivacija je želja da ostanu produktivni i to što vole ono što rade, dok je preko 28% vođeno finansijskim potrebama. Drugi razlozi koje navode ispitanici studije su želja da ostanu društveno integrisani (11%) i finansijska privlačnost posla (9%).
Anketa koja je spovedena prošle godine je takodje pokazala da baltičke države beleže najveći procenat ljudi koji nastavljaju da rade nakon odlaska u starosnu penziju: u Estoniji skoro 55%, a u Letoniji i Litvaniji skoro 44%. Na suprotnom polu su Grčka sa 4,2% i Španija 4,9%, a na poslednjem mestu nalazi se Rumunija sa samo 1,7% aktivnih penzionera na tržištu rada.
Međutim, istraživanje koje je sproveo BestJobs u Rumuniji je u suprotnosti sa statistikom. U 2021., osam od deset zaposlenih reklo je da razmišlja o radu nakon penzionisanja. Da bismo bolje razumeli stvarnost u Rumuniji, razgovarali smo sa Sorinom Fajer, specijalistom za ljudske resurse sa karijerom od preko 17 godina u ovoj oblasti:

„Mislim da je istina negde na sredini. Mislim da ni Evrostat nije potpuno u pravu, jer nema sve podatke, a druga studija samo kaže da nameravaju da rade, ali ne i da rade. Jer, zaista, mnogi penzioneri nemaju dovoljno visoke penzija — svi znamo koliko su male penzije u Rumuniji — i onda rade. Ali mnogi poslodavci zapošljavaju na crno i jasno je da se ne pojavljuju na platnom spisku i onda Evrostat nema načina da ih uzme u obzir.“

Upitana koji su razlozi zbog kojih se rumunski penzioneri odlučuju da ostanu radno aktivni, Sorina Fajer smatra da preovladavaju finansijske potrebe, ali i da je važna želja da se ne izoluju:

„S obzirom da su to društveni, još uvek dinamični, fizički i psihički zdravi ljudi, oni zaista žele da nastave svoju aktivnost kako bi zadržali to tonično stanje.“

Međutim, postoje značajne razlike između zaposlenih na najvišem i srednjem menadžmentu i kvalifikovanih i nekvalifikovanih radnika. U slučaju prvih, većina želi da ostane na istom polju. Pošto se mentalitet poslodavaca promenio u poslednjih deset godina, kaže Sorina Fajer, oni su otvoreniji da zadrže ili zaposle ljude koji su otišli u penziju, svesni prednosti koju donosi stručnost seniora na rukovodećim pozicijama.

„Iz svih intervjua koje imamo i sa svih sastanaka sa najvišim menadžmentom primećujem da su mnogo otvoreniji za zapošljavanje starijih ljudi, prednost je njihov staž i znanje koje mogu doneti benefit. Ali ako govorimo o kvalifikovanim i nekvalificiranim radnicima, većina njih odlazi u druge oblasti, a glavne oblasti bi bile službe obezbeđenja, jer svuda vidimo čuvare koji su prilično stari i očigledno penzioneri. Obično, kada odu u penziju, baš kao što sam rekla, oni se najčešće opredeljulju za usluge, eventualno usluge čišćenja, službe obezbeđenja, možda ketering i za taksi službe.“

Ima i seniora koji se nakon odlaska u penziju odlučuju da krenu putem preduzetništva, najčešće u oblasti u kojoj su stekli iskustvo, sa dovoljno samopouzdanja da mogu da pokrenu posao od nule:

„Naravno, većina njih vodi mali biznis, tek toliko da im pruži udobnost i dopuni penziju, i, da, fokusiraju se na oblasti koje poznaju i oblast u kojoj su formirali dovoljno jaku mrežu da bi taj posao bio uspešan“.

Sorina Fajer kaže da se mentalitet promenio u odnosu na pre deset godina, kada su ljudi retko razmišljali da rade posle starosne dobi za penziju. Danas, Rumuni shvataju da postoji mnogo koristi od aktivnosti, kako u pogledu zdravlja i mentalne ravnoteže, tako i iz finansijske perspektive. Druga opcija je honorarno angažovanje na projektima u oblasti obrazovanja, prevoda, privatnih časova ili čak u oblasti IT-a. Ovi drugi, iako ne u velikom procentu, obično su ljudi koji su se stalno usavršavali i bili u toku sa najnovijim tehnologijama.

Podaci Nacionalnog instituta za statistiku pokazuju da u Rumuniji ima 4,9 miliona penzionera, od kojih milion još nije dostiglo standardnu starosnu granicu za odlazak u penziju. Starost za sticanje prava na prevremenu starosnu penziju u Rumuniji je jedna od najnižih u Evropskoj uniji: 59,5 godina, a samo Austrija ima jednako nisku starost, 59,6 godina. S druge strane, Island, Danska, Holandija i Švedska imaju najvišu starost za starosnu penziju: između 64 i 66,2 godine.

Rumunski stručnjaci smatraju da su u proseku, veoma velike razlike između onih koji se prevremeno penzionišu i onih koji svoju delatnost nastavljaju do starosti. Među profesijama koje nude prevremenu penziju u Rumuniji su policija, žandarmerija, tajne službe, vojna služba, pravosuđe i avijacija.

foto: facebook.com/crucearosieromana
Društvo среда, 25 јун 2025

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)

Psihološka prva pomoć je blagovremena intervencija, skup jednostavnih, ali ključnih radnji koje se pružaju osobama u emocionalnoj krizi. Cilj joj...

Psihološka prva pomoć: trenutna reakcija koja može promeniti tok lične krize (25.06.2025)
Foto: pixabay.com
Društvo среда, 18 јун 2025

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)

U Rumuniji, poverenje u štampu kontinuirano opada. Izveštaj koji je prošle godine objavio Rojters, a koji se smatra najnovijom i najopsežnijom...

Gala Superpisanja nagradila najbolje novinarske materijale za 2024. godinu (18.06.2025)
Ministar obrazovanja i nauke, Danijel David
Društvo среда, 04 јун 2025

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)

,,Dijagnostički izveštaj o obrazovanju i istraživanju u Rumuniji. Trenutna dostignuća i implikacije za nove reforme u ovoj oblasti.’’ je...

Radiografija obrazovanja i naučnih istraživanja u Rumuniji (04.06.2025)
Foto: fb.com / Departamentul pentru Romanii de Pretutindeni
Društvo среда, 21 мај 2025

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)

Migracija je kulturni šok koji mnogi Rumuni iz dijaspore intenzivno osećaju. Jedna sociološka studija koju je 2023. godine objavio Odeljak za...

Rumuni u dijaspori, njihova deca i duboka potreba da razumeju ko su (21.05.2025)
Društvo среда, 14 мај 2025

Mitovi i stvarnost o klimatskim promenama (14.05.2025)

Nedavne studije pokazuju da su fosilna goriva odgovorna za 90% emisija ugljen-dioksida koju proizvodi čovek, povećavaju godišnje temperature,...

Mitovi i stvarnost o klimatskim promenama (14.05.2025)
Društvo среда, 07 мај 2025

Spasioci na visini (07.05.2025)

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, u februaru 2022. godine, milioni Ukrajinaca prešli su granicu sa susednom Rumunijom, iako je većina bila u...

Spasioci na visini (07.05.2025)
Društvo среда, 30 април 2025

Povodom Međunarodnog Dan Roma: o opasnosti od izuzetnosti i značaju konteksta učenja

Još od 1971. godine, 8. april je posvećen Međunarodnom danu Roma. Iako Romi predstavljaju drugu najbrojniju etničku manjinu u Rumuniji, sociolozi...

Povodom Međunarodnog Dan Roma: o opasnosti od izuzetnosti i značaju konteksta učenja
Društvo среда, 23 април 2025

One World Romania, jedini festival dokumentarnog filma i ljudskih prava u Rumuniji (23.04.2025)

Jedini festival dokumentarnog filma o ljudskim pravima u Rumuniji podstiče duboke debate o temama kao što su socijalne nejednakosti, migracije ili...

One World Romania, jedini festival dokumentarnog filma i ljudskih prava u Rumuniji (23.04.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company