Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Religija- kontroverzni predmet u rumunskim školama

Predavana u celom rumunskom preduniverzitetskom obrazovanom sistemu, religija je predmet koji su osporavali pojedini roditelji i deo gradjanskog društva, pozivajući se na slobodu veroispovesti. Postoje roditelji koji žele da njihova deca ne prisustvuju časovima religije zato što pripadaju drugoj veroispovesti, a ne pravoslavnoj koja je većinska u Rumuniji, ili ne veruju u Boga ili smatraju da pojedine teme mogu ugroziti senzibilnost dece. Ali dozvoljava zakon ovu stvar? I ako da, u kojoj se meri može to primeniti? Sekularna humanistička asocijacija (ASUR) pokrenula je kampaniju upravo da bi razjasnila ove aspekte. U skladu sa zakonom, roditelji mogu zahtevati da njihova deca ne prisustvuju časovima religije, ali imaju na raspolaganju drugu alternativu? Mogu ova deca, posebno ako su mala, imati, po zelji, neki drugi čas u drugoj sali gde su pod nadzorom nastavnika? Da bi našli odgovor na ovo pitanje, predstavnici Sekularne humanističke asocijacije su razgovarali kako sa roditeljima, tako i sa nastavnim kadrovima. Zaključke nam predstavlja Monika Belicoju, izvršna direktorka asocijacije: Mnogi roditelji su bili iznenadjeni jer nisu znali da u skladu sa zakonom deca nisu primorana da prisustvuju časovima religije. Oni koji su to želeli pripadali su drugoj veroispovesti ili se nisu slagali sa informacijama predavana na ovim časovima. Početkom svake školske godine mi smo u nekim školama organizovali informativne kampanije o zakonskim predvidjanjima. Neki direktori su saglasni sa našim stavom, drugi kažu da nismo mi dobro shvatili zakon. Ima i direktora škola koji kažu da, iako dozvoljavaju deci da ne prisustvuju časovima religije, ova su primorana da ostaju u školi, pod nadzorom nastavnih kadrova. Istovremeno, postoje roditelji koji su se dogovorili sa upravom škole, da, umesto časa religije, njihova deca idu u biblioteku.”

Religija- kontroverzni predmet u rumunskim školama
Religija- kontroverzni predmet u rumunskim školama

, 19.03.2014, 14:55

Predavana u celom rumunskom preduniverzitetskom obrazovanom sistemu, religija je predmet koji su osporavali pojedini roditelji i deo gradjanskog društva, pozivajući se na slobodu veroispovesti. Postoje roditelji koji žele da njihova deca ne prisustvuju časovima religije zato što pripadaju drugoj veroispovesti, a ne pravoslavnoj koja je većinska u Rumuniji, ili ne veruju u Boga ili smatraju da pojedine teme mogu ugroziti senzibilnost dece. Ali dozvoljava zakon ovu stvar? I ako da, u kojoj se meri može to primeniti? Sekularna humanistička asocijacija (ASUR) pokrenula je kampaniju upravo da bi razjasnila ove aspekte. U skladu sa zakonom, roditelji mogu zahtevati da njihova deca ne prisustvuju časovima religije, ali imaju na raspolaganju drugu alternativu? Mogu ova deca, posebno ako su mala, imati, po zelji, neki drugi čas u drugoj sali gde su pod nadzorom nastavnika? Da bi našli odgovor na ovo pitanje, predstavnici Sekularne humanističke asocijacije su razgovarali kako sa roditeljima, tako i sa nastavnim kadrovima. Zaključke nam predstavlja Monika Belicoju, izvršna direktorka asocijacije: Mnogi roditelji su bili iznenadjeni jer nisu znali da u skladu sa zakonom deca nisu primorana da prisustvuju časovima religije. Oni koji su to želeli pripadali su drugoj veroispovesti ili se nisu slagali sa informacijama predavana na ovim časovima. Početkom svake školske godine mi smo u nekim školama organizovali informativne kampanije o zakonskim predvidjanjima. Neki direktori su saglasni sa našim stavom, drugi kažu da nismo mi dobro shvatili zakon. Ima i direktora škola koji kažu da, iako dozvoljavaju deci da ne prisustvuju časovima religije, ova su primorana da ostaju u školi, pod nadzorom nastavnih kadrova. Istovremeno, postoje roditelji koji su se dogovorili sa upravom škole, da, umesto časa religije, njihova deca idu u biblioteku.”


Nastavni kadrovi i školski inspektorati priznaju da roditelji i deca imaju pravo da se slobodno opredeljuju ili ne za čas religije, iako u zakonu o obrazovanju ona je obavezan školski predmet, a ne opcionalan. Mihaela Giciu, profesorka religije u jednoj bukureštanskoj gimnaziji rekla nam je sledeće: Zajedno sa drugim predmetima, religija pripada kategoriji obaveznih predmeta. Špekulacije o tome da je opcionalan predmet su u stvari efekat mogućnosti da se deca opredele ili ne za ovaj predmet samo u slučaju u kojem pripadaju drugoj veroispovesti. U ovom slučaju oni mogu prisustvovati času druge religije u školama u kojima su organizovani, jer školski program je specifičan za svaku veroispovest. Sve ove programe je odobrilo Ministarstvo obrazovanja, a u slučaju u kojem roditelji ne žele da deca prisustvuju časovima religije, na osnovu slobode veroispovesti, imaju to pravo, jer je zakon o obrazovanju u skladu sa Ustavom zemlje.”


Primera radi učenici rimo- katoličke ili muslimanske vere mogu odustati od časa religije, ako u njihovim školama religija je predavana samo u skladu sa pravoslavnim konceptima. Oni, medjutim, mogu ostati u sali sa svojim kolegama, ako to žele. Profesorka religije, Mihaela Giciu: Ja imam i učenika muslimanske veroispovesti. I kada studiramo elemente vezane za njegovu religiju, on interveniše i objašnjava ostalim učenicima. On prisustvuje našim časovima i interveniše uvek kad smatra da je to potrebno.”


Da bi se izbegle onakve situacije, Sekularna humanistička asocijacija je predložila da časovi religiije budu ili na početku programa, odnosno prvi čas, ili na kraju, poslednji čas, da bi, na taj način, učenici koji ne prisustvuju ovim časovima došli u školu sat kasnije ili otići kući sat ranije. Na taj način ne bise više postavilo ni pitanje nadzora. Ovu inicijativu podržavaju predstavnici roditelja.


Umesto opcionalnog časa religije, Sekularna humanistička asocijacija predlaže uvodjenje časa istorije religija, upravo da bi se učenici upoznali sa raznolikošću veroispovesti. Mihaela Guna podržava ovu inicijativu, u prvom redu zato što bi se na taj način moglo izbeći predavanje nekih šokantnih aspekata za male učenike: Meni se cini interesantnije da učimo o istoriji religija ili druge stvari koje se tiču značaja religija uopšte, a ne dogmatizma. Mnogo dece strahuje još od Božije kazne ako ne kaže i ne radi neke stvari. Po mom mišljenju, na religiju mora se drugačije gledati. Religija predlaže vrednosti i razvija vrline, ali je nemoguće govoriti o vrlinama bez da se odnosiš na grehove. Sekularna humanistička asocijacija predlaže da se ne govori o kaznama ili smrti. Ali to je deo stvarnosti i roditelji mogu razgovarati sa decom o ovom delikatnom pitanju, sa kojim se ranije ili kasnije svi suočavamo u sopstvenim porodicama.”


Bez obzira na razloge za ili protiv predavanja religije, u laičkom javnom sistemu obrazovanja debate o ovom pitanju su sve češće. Dokaz toga je i nedavna parlamentarna inicijativa za zamenu časa religije sa časom etike i gradjanske kulture.

צילום: mastersenaiper / pixabay.com
Društvo Среда, 18 новембар 2026

EU i stambena kriza (18.11.2026)

Evropska unija se već nekoliko godina suočava sa stambenom krizom koja pogađa sve veći broj građana. Cene nekretnina porasle su u proseku za čak 60 od…

EU i stambena kriza (18.11.2026)
(Foto: Tumisu / pixabay.com)
Društvo Среда, 11 новембар 2026

Šta se promenilo u borbi protiv nasilja u porodici (11.11.2026)

Nasilje u porodici ponovo je u centru pažnje javnosti nakon što je rumunska policija objavila najnovije statističke podatke. Tokom prvih devet meseci …

Šta se promenilo u borbi protiv nasilja u porodici (11.11.2026)
Foto: Vitaly Gariev / unsplash.com
Društvo Среда, 04 новембар 2026

Mladi u Rumuniji i tržište rada (04.11.2026)

Podaci Evrostata pokazuju da Rumunija trenutno ima najveći procenat mladih u Evropskoj uniji koji ne rade niti se školuju. Kada je reč o nezaposlenost…

Mladi u Rumuniji i tržište rada (04.11.2026)
Foto: pixabay.com
Društvo Среда, 28 октобар 2026

Kvalitet života u Rumuniji (28.10.2026)

Kada govorimo o kvalitetu života, pre svega mislimo na fizičko i psihičko zdravlje: biološko blagostanje, odsustvo bola ili hroničnih bolesti, svakodn…

Kvalitet života u Rumuniji (28.10.2026)
Društvo Среда, 21 октобар 2026

Spasimo decu – Digitalno blagostanje dece u Rumuniji (21.10.2026)

Program organizacija „Spasimo decu“ i Fondacije „Vodafon“ omogućio je digitalno obrazovanje za više od 21.000 učenika u Rumuniji. Mnoga deca u Rumunij…

Spasimo decu – Digitalno blagostanje dece u Rumuniji (21.10.2026)
Društvo Среда, 14 октобар 2026

„Platforma ne radi“: mnogi strani radnici ostaju bez prava boravka

U aprilu je Vlada Rumunije usvojila novu uredbu o zapošljavanju i angažovanju stranih radnika, nakon višemesečnih pregovora sa zainteresovanim stranam…

„Platforma ne radi“: mnogi strani radnici ostaju bez prava boravka
Društvo Среда, 07 октобар 2026

Da li je Rumuna sve manje i da li su stariji? (07.10.2026)

Na dan 1. januara 2026. godine, Rumunija je imala 19.041.322 stanovnika sa prebivalištem u zemlji, pokazuju preliminarni podaci koje je krajem avgusta…

Da li je Rumuna sve manje i da li su stariji? (07.10.2026)
Društvo Среда, 09 септембар 2026

Ima li života posle droge? (09.09.2026)

Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner i Agencija Evropske unije za droge (EUDA) predstavili su početkom juna Evropski izveš…

Ima li života posle droge? (09.09.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company