Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Roditelji na radu u inostranstvu, deca kod rodbine u domovini

Mnogi roditelji odlaze u inostranstvo u potrazi za boljim životom, a decu ostavljaju kod rodbine. Ako se sa materijalnog gledišta neke potrebe i želje dece mogu ispuniti, sa emotivnog odlazak jednog ili oba roditelja ostavlja ogromnu prazninu u dečiju dušu. Deca se suočavaju sa pravom dramom, jer niko i ništa ne može zameniti roditelje. Osećaju se kao da su ostavljena i suočavaju se sa emocionalnim, socijalnim i vaspitnim problemima. Psiholozi kažu da zbog odsustva roditelja deca postanu depresivna, usamljena, gube poverenje u sebe i imaju osećaj krivice. Čak više, u slučaju dece čiji su roditelji na radu u inostranstvu zabeleženo je opadanje motivacije za školu i život. Neki imaju čak samoubilačke misli, jer niko ne shvaća koliko oni pate. Prema zvaničnim podacima, Nacionalni Aututoritet za zaštitu prava dece i usvajanje monitorizuje 94.662 dece, od kojih 20.560 imaju obe roditelje u inostranstvu i 12.837 sa samohranim starateljem u inostranstvu, odnosno deca koja su ostavljena kod rodbine. Sa druge strane, prema drugim dokumentima, otprilike 350.000 dece bi se našlo u ovoj situaciji, što znači 10 odsto ukupnog broja dece u Rumuniji.

Roditelji na radu u inostranstvu, deca kod rodbine u domovini
Roditelji na radu u inostranstvu, deca kod rodbine u domovini

, 25.01.2017, 11:35

Mnogi roditelji odlaze u inostranstvo u potrazi za boljim životom, a decu ostavljaju kod rodbine. Ako se sa materijalnog gledišta neke potrebe i želje dece mogu ispuniti, sa emotivnog odlazak jednog ili oba roditelja ostavlja ogromnu prazninu u dečiju dušu. Deca se suočavaju sa pravom dramom, jer niko i ništa ne može zameniti roditelje. Osećaju se kao da su ostavljena i suočavaju se sa emocionalnim, socijalnim i vaspitnim problemima. Psiholozi kažu da zbog odsustva roditelja deca postanu depresivna, usamljena, gube poverenje u sebe i imaju osećaj krivice. Čak više, u slučaju dece čiji su roditelji na radu u inostranstvu zabeleženo je opadanje motivacije za školu i život. Neki imaju čak samoubilačke misli, jer niko ne shvaća koliko oni pate. Prema zvaničnim podacima, Nacionalni Aututoritet za zaštitu prava dece i usvajanje monitorizuje 94.662 dece, od kojih 20.560 imaju obe roditelje u inostranstvu i 12.837 sa samohranim starateljem u inostranstvu, odnosno deca koja su ostavljena kod rodbine. Sa druge strane, prema drugim dokumentima, otprilike 350.000 dece bi se našlo u ovoj situaciji, što znači 10 odsto ukupnog broja dece u Rumuniji.



Petruca Soare brine o devetogodišnjoj nećakinji već dve godine, jer roditelji devojčice rade u Engleskoj i kući dolaze dva puta godišnje. Devojčica je srećna jer prima mnogo poklona od roditelja, rekla nam je Petruca Soare: Za sada njoj ne nedostaju roditelji, jer sa njima priča svake večeri. Zatim, mnogo nam pomaže organizacija Spasite decu, u kojoj, posle škole deca uče zajedno, imaju brojne aktivnosti i idu na izlete. Devojčica je srećna, jer roditelji joj kupuju sve što ona želi. Ali, i ona je dobra učenica i ima visoke ocene. I ja sam zadovovoljna, jer me sluša i voli da učestvuje u aktivnostima organizacije Spasite decu.



Kada je otišla na rad u Španiju, pre deset godina, Elena je imala dva sina u osnovnoj školi. Iako je sa njima provela dva-tri meseca godišnje, dečaci se nisu prilagodili situaciji i mnogo su patili, rekla nam je Elena: Bilo mi je veoma teško da ostavim dva mala sina u domovinu. Posle deset godina shvatila sam da moj izbor nije bio dobar, jer su deca odrasla i svi smo izgubili najlepše godine našeg života. Iako sam sa njima godišnje provela tri meseca nije to bilo dovoljno da bi ih uzgojila i vaspitala kako treba. Sada, deca me ne slušaju vise, ali prekasno je.



Razmere pojave dece sa roditeljima na radu u inostranstvu činile su da se na nacionalnom nivou razvija specijalizovana mreža usluga za ovu decu. Usluge organizacije Spasite decu namenjene su deci, ali i roditeljima ili rodjacima koji brinu o deci. Anka Stamin, koordinatorka programa organizacije, precizira: Organizacija Spasite decu je već 2010. godine pokrenula programe za decu čiji roditelji rade u inostranstvu, ali i za osobe koje brinu o njima u domovini. Jedan od ovih programa je “Škola posle škole koji se odvija u školskim ustanovama. Tačnije, imamo 17 onakvih lokalnih programa u kojima deca učestvuju posle časova, rešavaju kućne zadatke, učestvuju u raznim aktivnostima, pomognuta su da komuniciraju sa roditeljima preko interneta i raspolažu i psihološkim savetovanjem koje im pomaže da prebrode ovu difisilnu situaciju. Osobe koje brinu o deci u domovini raspolažu, takodje, psihološkim savetovanjem, da bi mogle shvatiti decu i njihove potrebe u ovom periodu i uspostaviti bolje odnose sa njima.



Organizacija Spasite decu je u 2015. godini pokrenula prvi program telefonskog i onlajn savetovanja za decu pogodjenu ekonomskom migracijom roditelja. Anka Stamin ističe: Ova usluga je besplatna i nudi pravne informacije i pravno, administrativno, psihološko i socijalno savetovanje deci i rodjacima u Rumuniji. Imamo telefonsku uslugu i za roditelje koji rade u inostranstvu, ali i onlajn platformu (copiisinguriacasa.ro) sa vestima i prilozima o ovoj tematici, a poseban prostor posvecen je pitanjima publike, na koja odgovaraju naši stručnjaci.



Na evropskom nivou roditelji više od 1.500.000 dece rade u drugim zemljama, te evropske institucije traže rešenja za ovaj problem. Rumunski evroparlamentarac Viktor Negresku želi da, uz pomoć evropskih fondova, pokrene nacionalni program, koji će dostaviti na razmatrenje Parlamentu u Bukureštu. Namena ovog programa je da pomogne Rumunima iz dijaspore da se vrate u domovinu i da se integrišu na domaće tržište radne snage.

Sursa foto: Federația Băncilor pentru Alimente din România - FBAR / Facebook
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Foto: Lyubomyr Reverchuk / unsplash.com
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Muncitori străini (foto Guilherme Cunha – Unsplash)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)
Foto: Simon Moog / unsplash.x„x„„com
Društvo Cреда, 11 март 2026

Psi nisu roba (11.03.2026)

U Rumuniji postoje javna i privatna skloništa za pse bez vlasnika. Privatna su, s jedne strane, u vlasništvu nevladinih organizacija koje se trude...

Psi nisu roba (11.03.2026)
Društvo Cреда, 04 март 2026

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

Skoro 80% dece u Rumunija surfuje internetom bez ikakvih ograničenja, prema rezultatima sociološkog istraživanja organizacije „Spasimo decu“....

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)
Društvo Cреда, 25 фебруар 2026

Smanjene starosne granice za krivičnu odgovornost u Rumuniji (25.02.2026)

Smanjenje starosne granice krivične odgovornosti u Rumunija ponovo je u središtu javne rasprave nakon niza tragičnih događaja u kojima su...

Smanjene starosne granice za krivičnu odgovornost u Rumuniji (25.02.2026)
Društvo Cреда, 18 фебруар 2026

Portret aktivista u Rumuniji (18.02.2026)

Svaki put kada razgovarate sa Alinom Dumitriu, njen um je zaokupljen nečim. Od nasilja nad životinjama i seksualnog nasilja, preko proširenja...

Portret aktivista u Rumuniji (18.02.2026)
Društvo Cреда, 11 фебруар 2026

Rumuni sve više koriste veštačku inteligenciju (11.02.2026)

Zatražili smo od Veštačke inteligencije (IA) da nam opiše kako funkcioniše! I evo rezimea njenog odgovora:koristeći složene matematičke i...

Rumuni sve više koriste veštačku inteligenciju (11.02.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company