Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Rumuni, veliki ljubitelji planinarenja

Rumunija je čuvena po svojim živopisnim pejzažima i netaknutim zelenim zonama, a u prvom redu zahvaljujući planinama. Karpatski luk koji preseca zemlju sa severa ka zapadu nudi ljubiteljima planinarenja mogućnost hodanja po hladnim šumama, difisilnog penjanja na steni i vrhovima bez vegetacije. Istovremeno, odmarališta, planinarski domovi i planinarska skloništa u dolinama, u podnožju planina ili na vrhovima su prave oaze odmora za one koji žele da fizičke aktivnosti kombinuju sa relaksacijom. Zato i leti, ali i zimi, planinske trase su omiljena mesta onih koji preferišu divlju priordu umesto komfora hotela i pansiona. Jedna od ljubitelja planinarenja je Ilinka Stoenika, planinski vodić, apsolvent Fakulteta Geografije i Turizma i administrator bloga Munțomama (u prevodu Majka planina). I sama majka troje dece, Ilinka zna da je veoma važno da ljubav prema planinarenju usadi im još u detinjstvu: Dete bi trebalo da izadje u prirodu odmah posle rodjenja. Ovo ne znači da roditelji moraju ići sa bebom u opasnim zonama, ali izleti su uvek dobro došli. Što se tiče vaspitanja dece u ovom smislu, moje je mišljenje da bolja škola od prirode ne postoji. Jer priroda je od suštinskog značaja za fizički razvoj individua, za zdravstvo, ali i za kognitivni i emocionalni razvoj, jer si primoran da u prirodi učiniš puno stvari koje mnogo dece ne zna učiniti i povećava se otpor na frustraciju i veštinu stupanja u kontakt sa drugima. Inače, kaže se da prijateljstva sklopljena na planinarenju traju ceo život.

Rumuni, veliki ljubitelji planinarenja
Rumuni, veliki ljubitelji planinarenja

, 06.02.2019, 13:39

Rumunija je čuvena po svojim živopisnim pejzažima i netaknutim zelenim zonama, a u prvom redu zahvaljujući planinama. Karpatski luk koji preseca zemlju sa severa ka zapadu nudi ljubiteljima planinarenja mogućnost hodanja po hladnim šumama, difisilnog penjanja na steni i vrhovima bez vegetacije. Istovremeno, odmarališta, planinarski domovi i planinarska skloništa u dolinama, u podnožju planina ili na vrhovima su prave oaze odmora za one koji žele da fizičke aktivnosti kombinuju sa relaksacijom. Zato i leti, ali i zimi, planinske trase su omiljena mesta onih koji preferišu divlju priordu umesto komfora hotela i pansiona. Jedna od ljubitelja planinarenja je Ilinka Stoenika, planinski vodić, apsolvent Fakulteta Geografije i Turizma i administrator bloga Munțomama (u prevodu Majka planina). I sama majka troje dece, Ilinka zna da je veoma važno da ljubav prema planinarenju usadi im još u detinjstvu: Dete bi trebalo da izadje u prirodu odmah posle rodjenja. Ovo ne znači da roditelji moraju ići sa bebom u opasnim zonama, ali izleti su uvek dobro došli. Što se tiče vaspitanja dece u ovom smislu, moje je mišljenje da bolja škola od prirode ne postoji. Jer priroda je od suštinskog značaja za fizički razvoj individua, za zdravstvo, ali i za kognitivni i emocionalni razvoj, jer si primoran da u prirodi učiniš puno stvari koje mnogo dece ne zna učiniti i povećava se otpor na frustraciju i veštinu stupanja u kontakt sa drugima. Inače, kaže se da prijateljstva sklopljena na planinarenju traju ceo život.



U Rumuniji, medjutim, najviše inicijativa za planinsko vaspitanje, kao u slučaju Ilinke, pripada privatnim licima: U ovom trenutku, u Rumuniji ne postoji koherentna edukativna politika za vaspitanje o prirodi. Postoje male privatne inicijative, kao što je i moja, ali nema ih mnogo. U razgovorima o uvodjenju školskog predmeta Vaspitanje u prirodi učestvovali su planinari, ljubitelji planinarenja i nastavnici. Ali sve je ostalo na nivou namere, jer školski program je ionako prepun, za predavanje novog predmeta potrebni su kvalifikovani nastavnici i tako dalje, ovo je kao začarani krug. Barem za vreme školske sedmice nazvane Drugačija škola učenici mogu ići u prirodu i tamo saznati zanimljive stvari.



U ovim uslovima, krajem prošle godine Evropski ured za statistiku EUROSTAT objavio je ohrabrujuću rang listu: Slovaci i Rumuni su najveći ljubitelji planinarenja medju članovima Evropske unije. U 2016. godini 13 odsto putovanja državljana Evropske unije je bilo na planinu. Planina je bila destinacija za 26 odsto putovanja Slovaka i 24 odsto Rumuna, dok su se na narednim mestima našli Francuzi i Italijani sa 19 procenata. Naša sagovornica Ilinka Stoenika precizira: U prvom redu broj osoba koje hodaju po planini se povećao. Čak više, već više godina organizuju se obilasci u pratnji vodića i veliki broj turista želi da vreme provede u prirodi. Istovremeno, pristup adekvatnoj opremi je danas mnogo lakši.



Upravo zahvaljujući porastu zainteresovanja za planinarenje, o ovoj se temi mora ozbilnije i konkretnije raspravljati, misli Ilinka Stoenika: U Rumuniji nemamo centralizovanu statistiku o planinarenju, što na neki način je i normalno, jer turisti koji posećuju planine idu individualno, ne u organizovanim grupama. Sami obezbedjuju transport, smeštaj- koji najčešće je u šatoru, te je veoma teško uključiti ih u statistike. Po mom mišljenju, većina podataka koje upotrebljava Eurostat potiče iz podataka ugostiteljskih jedinica u kojima su smešteni turisti koji zimi dolaze da skijaju. Ja mislim da moramo napraviti razliku izmedju ići u planine i ići na planinarenje, jer su sasvim različite stvari. Ali Društvo planinskih vodića u Rumuniji pokušava da sastavi tačnije statistike, iako je teško u ove podatke uključiti sve osobe koje se individualno penjaju na planine.



Karpate ne posećuju samo Rumuni, već i mnogi stranci, uključujući i Slovake, koji, po Eurostatu, najviše posećuju planine. Ilinka Stoenika ističe: Leti na vrhovima Fagaraša ljudi se ne pozdravljaju više na rumunskom jeziku, toliko stranih turista ima. Tri četvrtine ljudi na koje nailazimo na planinama su stranci poreklom iz nekako susednih zemalja, Najbrojniji su Česi, Slovaci, Poljaci koji u Rumuniju dolaze zbog divljine prirode. Na planinama turisti mogu slobodno postaviti šator, izuzev zaštićenih zona u kojima postoje restrikcije u tom smislu.


Prema tome, do razvoja planinskog vaspitanja Rumunima i strancima ostaje samo da se dive ali i da štite divljinu Karpata.



Muncitori străini (foto Guilherme Cunha – Unsplash)
Društvo Cреда, 24 децембар 2025

Rumunija i novopridošl­ice: kulturni mostovi u društvu koje se menja (24.12.2025)

Godina 2025. bila je treća uzastopna u kojoj je Rumunija registrovala više emigranata nego imigranata. Istraživač Anatolije Koščug tvrdi da je...

Rumunija i novopridošl­ice: kulturni mostovi u društvu koje se menja (24.12.2025)
Foto: pixabay.com
Društvo Cреда, 17 децембар 2025

Dan prevremeno rođenih beba (17.12.2025)

Svake godine u svetu se rodi oko 140 miliona beba. Od toga, skoro 15 miliona požuri da dođe na svet pre termina, što je približno 10%. Ipak,...

Dan prevremeno rođenih beba (17.12.2025)
foto: pixabay.com@
Društvo Cреда, 10 децембар 2025

Zločini koji bi mogli da promene zakon u Rumuniji (10.12.2025)

U 2025. godini, za oko deset meseci – od januara do početka novembra, u Rumuniji je potvrđen 51 slučaj femicida. Statistički gledano, to znači...

Zločini koji bi mogli da promene zakon u Rumuniji (10.12.2025)
AI (foto: Ion Puican)
Aktuelnosti Cреда, 03 децембар 2025

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)


Izveštaj Svetskog ekonomskog foruma pokazuje da će se skoro 39% sadašnjih veština zaposlenih promeniti do 2030. godine, ali veštačka...

Veštačka inteligencija i modeliranje veština zaposlenih ( 03.12.2025)

Društvo Cреда, 19 новембар 2025

Koliko je hitno usvojiti jasnu strategiju za integraciju migranata? (19.11.2025)

Akti nasilja na ulicama protiv stranih radnika sve češće postaju tema vesti. Istovremeno, problem ilegalne imigracije ostaje podjednako akutan, a...

Koliko je hitno usvojiti jasnu strategiju za integraciju migranata? (19.11.2025)
Društvo Cреда, 29 октобар 2025

Dar rumunskog naroda za večnost (29.10.2025)

San rumunskih pravoslavaca, dug skoro vek i po – kako crkvenih lica, tako i vernika – da imaju Nacionalnu katedralu, postao je stvarnost. A 26....

Dar rumunskog naroda za večnost (29.10.2025)
Društvo Cреда, 22 октобар 2025

U proseku, jedan Rumun baci jednu porciju hrane dnevno (22.10.2025)

Svakog dana, jedan Rumun u proseku baci jednu porciju hrane. To znači da se u Rumuniji svakodnevno baca više od 6 hiljada tona hrane, ili 2,5...

U proseku, jedan Rumun baci jednu porciju hrane dnevno (22.10.2025)
Društvo Cреда, 15 октобар 2025

Gojaznost kod dece (15.10.2025)

Izveštaj UNICEF-a za 2025. godinu pokazuje značajan porast gojaznosti kod dece u Rumuniji. Procenat dece sa prekomernom težinom uzrasta od 5 do 19...

Gojaznost kod dece (15.10.2025)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company