Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Rumuni, veliki ljubitelji planinarenja

Rumunija je čuvena po svojim živopisnim pejzažima i netaknutim zelenim zonama, a u prvom redu zahvaljujući planinama. Karpatski luk koji preseca zemlju sa severa ka zapadu nudi ljubiteljima planinarenja mogućnost hodanja po hladnim šumama, difisilnog penjanja na steni i vrhovima bez vegetacije. Istovremeno, odmarališta, planinarski domovi i planinarska skloništa u dolinama, u podnožju planina ili na vrhovima su prave oaze odmora za one koji žele da fizičke aktivnosti kombinuju sa relaksacijom. Zato i leti, ali i zimi, planinske trase su omiljena mesta onih koji preferišu divlju priordu umesto komfora hotela i pansiona. Jedna od ljubitelja planinarenja je Ilinka Stoenika, planinski vodić, apsolvent Fakulteta Geografije i Turizma i administrator bloga Munțomama (u prevodu Majka planina). I sama majka troje dece, Ilinka zna da je veoma važno da ljubav prema planinarenju usadi im još u detinjstvu: Dete bi trebalo da izadje u prirodu odmah posle rodjenja. Ovo ne znači da roditelji moraju ići sa bebom u opasnim zonama, ali izleti su uvek dobro došli. Što se tiče vaspitanja dece u ovom smislu, moje je mišljenje da bolja škola od prirode ne postoji. Jer priroda je od suštinskog značaja za fizički razvoj individua, za zdravstvo, ali i za kognitivni i emocionalni razvoj, jer si primoran da u prirodi učiniš puno stvari koje mnogo dece ne zna učiniti i povećava se otpor na frustraciju i veštinu stupanja u kontakt sa drugima. Inače, kaže se da prijateljstva sklopljena na planinarenju traju ceo život.

Rumuni, veliki ljubitelji planinarenja
Rumuni, veliki ljubitelji planinarenja

, 06.02.2019, 13:39

Rumunija je čuvena po svojim živopisnim pejzažima i netaknutim zelenim zonama, a u prvom redu zahvaljujući planinama. Karpatski luk koji preseca zemlju sa severa ka zapadu nudi ljubiteljima planinarenja mogućnost hodanja po hladnim šumama, difisilnog penjanja na steni i vrhovima bez vegetacije. Istovremeno, odmarališta, planinarski domovi i planinarska skloništa u dolinama, u podnožju planina ili na vrhovima su prave oaze odmora za one koji žele da fizičke aktivnosti kombinuju sa relaksacijom. Zato i leti, ali i zimi, planinske trase su omiljena mesta onih koji preferišu divlju priordu umesto komfora hotela i pansiona. Jedna od ljubitelja planinarenja je Ilinka Stoenika, planinski vodić, apsolvent Fakulteta Geografije i Turizma i administrator bloga Munțomama (u prevodu Majka planina). I sama majka troje dece, Ilinka zna da je veoma važno da ljubav prema planinarenju usadi im još u detinjstvu: Dete bi trebalo da izadje u prirodu odmah posle rodjenja. Ovo ne znači da roditelji moraju ići sa bebom u opasnim zonama, ali izleti su uvek dobro došli. Što se tiče vaspitanja dece u ovom smislu, moje je mišljenje da bolja škola od prirode ne postoji. Jer priroda je od suštinskog značaja za fizički razvoj individua, za zdravstvo, ali i za kognitivni i emocionalni razvoj, jer si primoran da u prirodi učiniš puno stvari koje mnogo dece ne zna učiniti i povećava se otpor na frustraciju i veštinu stupanja u kontakt sa drugima. Inače, kaže se da prijateljstva sklopljena na planinarenju traju ceo život.



U Rumuniji, medjutim, najviše inicijativa za planinsko vaspitanje, kao u slučaju Ilinke, pripada privatnim licima: U ovom trenutku, u Rumuniji ne postoji koherentna edukativna politika za vaspitanje o prirodi. Postoje male privatne inicijative, kao što je i moja, ali nema ih mnogo. U razgovorima o uvodjenju školskog predmeta Vaspitanje u prirodi učestvovali su planinari, ljubitelji planinarenja i nastavnici. Ali sve je ostalo na nivou namere, jer školski program je ionako prepun, za predavanje novog predmeta potrebni su kvalifikovani nastavnici i tako dalje, ovo je kao začarani krug. Barem za vreme školske sedmice nazvane Drugačija škola učenici mogu ići u prirodu i tamo saznati zanimljive stvari.



U ovim uslovima, krajem prošle godine Evropski ured za statistiku EUROSTAT objavio je ohrabrujuću rang listu: Slovaci i Rumuni su najveći ljubitelji planinarenja medju članovima Evropske unije. U 2016. godini 13 odsto putovanja državljana Evropske unije je bilo na planinu. Planina je bila destinacija za 26 odsto putovanja Slovaka i 24 odsto Rumuna, dok su se na narednim mestima našli Francuzi i Italijani sa 19 procenata. Naša sagovornica Ilinka Stoenika precizira: U prvom redu broj osoba koje hodaju po planini se povećao. Čak više, već više godina organizuju se obilasci u pratnji vodića i veliki broj turista želi da vreme provede u prirodi. Istovremeno, pristup adekvatnoj opremi je danas mnogo lakši.



Upravo zahvaljujući porastu zainteresovanja za planinarenje, o ovoj se temi mora ozbilnije i konkretnije raspravljati, misli Ilinka Stoenika: U Rumuniji nemamo centralizovanu statistiku o planinarenju, što na neki način je i normalno, jer turisti koji posećuju planine idu individualno, ne u organizovanim grupama. Sami obezbedjuju transport, smeštaj- koji najčešće je u šatoru, te je veoma teško uključiti ih u statistike. Po mom mišljenju, većina podataka koje upotrebljava Eurostat potiče iz podataka ugostiteljskih jedinica u kojima su smešteni turisti koji zimi dolaze da skijaju. Ja mislim da moramo napraviti razliku izmedju ići u planine i ići na planinarenje, jer su sasvim različite stvari. Ali Društvo planinskih vodića u Rumuniji pokušava da sastavi tačnije statistike, iako je teško u ove podatke uključiti sve osobe koje se individualno penjaju na planine.



Karpate ne posećuju samo Rumuni, već i mnogi stranci, uključujući i Slovake, koji, po Eurostatu, najviše posećuju planine. Ilinka Stoenika ističe: Leti na vrhovima Fagaraša ljudi se ne pozdravljaju više na rumunskom jeziku, toliko stranih turista ima. Tri četvrtine ljudi na koje nailazimo na planinama su stranci poreklom iz nekako susednih zemalja, Najbrojniji su Česi, Slovaci, Poljaci koji u Rumuniju dolaze zbog divljine prirode. Na planinama turisti mogu slobodno postaviti šator, izuzev zaštićenih zona u kojima postoje restrikcije u tom smislu.


Prema tome, do razvoja planinskog vaspitanja Rumunima i strancima ostaje samo da se dive ali i da štite divljinu Karpata.



Symbolbild (KI-generiert)
Društvo Cреда, 06 мај 2026

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

Sve više gradjana Rumunije suočava se sa poteškoćama u otplati rata, kredita ili drugih finansijskih obaveza, a postupak lične insolventnosti...

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)
Foto: Artyom Korshunov / unsplash.com
Društvo Cреда, 29 април 2026

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)

Evropska komisija je 2025. godine objavila listu od 47 strateških projekata uključenih u Akt o kritičnim sirovinama. Cilj ove inicijative je da...

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)
Carte electronică de identitate
Društvo Cреда, 22 април 2026

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)

Elektronska lična karta uvedena je i u Rumuniji, a njeno izdavanje počelo je u martu 2025. godine, najpre u okrugu Kluž. Zatim se, postepeno,...

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)
Sursa foto: Federația Băncilor pentru Alimente din România - FBAR / Facebook
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)
Društvo Cреда, 11 март 2026

Psi nisu roba (11.03.2026)

U Rumuniji postoje javna i privatna skloništa za pse bez vlasnika. Privatna su, s jedne strane, u vlasništvu nevladinih organizacija koje se trude...

Psi nisu roba (11.03.2026)
Društvo Cреда, 04 март 2026

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

Skoro 80% dece u Rumunija surfuje internetom bez ikakvih ograničenja, prema rezultatima sociološkog istraživanja organizacije „Spasimo decu“....

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company