Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Situacija neonatologije u Rumuniji

Odgovarajuće opremanje neonatoloških klinika je neophodno za dobro upravljanje preranim rodjenjima. U Rumuniji je stopa smrtnosti odojčadi dvostruko veća od proseka Evropske unije i ona je dobar kriterijum ne samo za posmatranje razlika izmedju Rumunije i razvijenijih evropskih država. U siromašnim županijama Rumunije, stopa smrtnosti odojčadi je dvostruko veća nego u velikim gradovima u kojima postoje porodilišta opremljena modernom medicinskom opremom, pokazuju statistički podaci organizacije “Spasite decu”. Gabrijela Aleksandresku, izvršna direktorka pomenute organizacije ističe: “Od pre 12 godina, odnosno od 2007., nije više primenjen neki nacionalni program u ovoj oblasti. Imajući u vidu veliki broj prevremenih porodjaja i beba sa rizičnim situacijama, ova oprema se intenzivno koristila, a još više imamo samo polovinu potrebnog broja kreveta za neonatalnu intenzivnu terapiju, tako da su mnogi odseci bolnica radili neprekidno i primili više bebe nego što su imali smeštajni kapacitet. Nedostatak opreme neophodne za pružanje vitalne podrške bio je jedan od uzroka. Drugi uzrok je obrazovanje majki, briga o porodici i kontrola trudnoće. Skoro polovina trudnica nije evidentirana u registrima lekara specijaliste. Mnoge žene se poradjaju u porodilištima koja nemaju opremu, medicinsko osoblje i zakonsko pravo da brinu o novorodjenčadi čija je težina manja od pola kilograma.

Situacija neonatologije u Rumuniji
Situacija neonatologije u Rumuniji

, 15.05.2019, 11:43

Odgovarajuće opremanje neonatoloških klinika je neophodno za dobro upravljanje preranim rodjenjima. U Rumuniji je stopa smrtnosti odojčadi dvostruko veća od proseka Evropske unije i ona je dobar kriterijum ne samo za posmatranje razlika izmedju Rumunije i razvijenijih evropskih država. U siromašnim županijama Rumunije, stopa smrtnosti odojčadi je dvostruko veća nego u velikim gradovima u kojima postoje porodilišta opremljena modernom medicinskom opremom, pokazuju statistički podaci organizacije “Spasite decu”. Gabrijela Aleksandresku, izvršna direktorka pomenute organizacije ističe: “Od pre 12 godina, odnosno od 2007., nije više primenjen neki nacionalni program u ovoj oblasti. Imajući u vidu veliki broj prevremenih porodjaja i beba sa rizičnim situacijama, ova oprema se intenzivno koristila, a još više imamo samo polovinu potrebnog broja kreveta za neonatalnu intenzivnu terapiju, tako da su mnogi odseci bolnica radili neprekidno i primili više bebe nego što su imali smeštajni kapacitet. Nedostatak opreme neophodne za pružanje vitalne podrške bio je jedan od uzroka. Drugi uzrok je obrazovanje majki, briga o porodici i kontrola trudnoće. Skoro polovina trudnica nije evidentirana u registrima lekara specijaliste. Mnoge žene se poradjaju u porodilištima koja nemaju opremu, medicinsko osoblje i zakonsko pravo da brinu o novorodjenčadi čija je težina manja od pola kilograma.



Što se tiče uzroka koji dovode do visoke stope smrtnosti novorodjenčadi u Rumuniji, Gabrijela Aleksandresku smatra da su oni, istovremeno, socio- kulturne prirode i vezani za nedostatak medicinskih usluga u manje razvijenim područjima Rumunije: „Postoji gomila faktora: obrazovanje, nedostatak osnovnih usluga u zajednici, posebno u ruralnim zajednicama, gde postoji veliki nedostatak porodičnih lekara, nedostatak procene trudnica, nemogućnost mnogih trudnih žena da putuju u druga mesta da izvrše svoje analize. Sve ovo je stvorilo prilično teško stanje za porodice u Rumuniji. Imamo dvostruku stopu smrtnosti odojčadi i imamo razlike i unutar zemlje, izmedju županija. Imamo preko 23 županije koje premašuju nacionalni prosek smrtnosti, na prvim mestima su, nažalost, županije Botošani (na istoku) i Kalaraši (na jugu), koje imaju stopu smrtnosti tri puta veću od Kluža (na severo-zapadu) ili Bukurešta.“



Nacionalni prosek stope smrtnosti novorodjenčadi u 2017. godini iznosio je 7,2 na 1000 živorodjenih, pri čemu je glavni uzrok prerano rodjenje. Organizacija „Spasite decu“ je aktivno uključena u opremanje medicinskih ustanova, rekla nam je Gabrijela Aleksandresku: Mi, organizacija “Spasite decu”, pokušavamo da pokrijemo ove praznine. Poslednjih godina, od 2012. do prošle godine, donirali smo više od 515 opreme za 88 porodilišta, za 42.000 novorodjenčadi. Uložili smo vise od četiri miliona evra, novca koji smo dobili od kompanija i pojedinaca. Sve je učinjeno uz podršku ljudi iz Rumunije, koji su videli i shvatali da čekajući da ministarstvo i javne vlasti dodele relevantne iznose, na nama je da spasimo našu decu. Ako ne osiguramo pravo dece na život, o čemu još možemo razgovarati?“



U Rumuniji postoji mnogo slučajeva malformacija srca kod novorodjenčadi. Mnoga deca su rodjena sa ovim problemima i jedina klinika gde se mogu lečiti odmah nakon rodjenja je Institut za kardiovaskularne i transplantacione bolesti u gradu Trgu Mureš (na severo-zapadu). Tamo doktori rade stalno, ali njihov trud nije dovoljan. Od godišnje potrebe za skoro hiljadu operacija srca, klinika u Trgu Murešu obezbedjuje oko 230. U isto vreme, drugi lekari se suočavaju sa nedostatkom potrebne opreme. Adrijana Dan, šefica katedre za neonatologiju Univerzitetske hitne bolnice u Bukureštu precizira: „Klinike za neonatologiju u Rumuniji klasifikovane su po stepenu kompetencije i opremanja. Porodilišta trećeg stepena, najbolje opremljena i najbolje pripremljena u smislu ljudskih resursi, relativno su malobrojna u Rumuniji, odnosno oko dvadeset. Ove jedinice mogu da brinu o prevremeno rodjenim bebama sa najvećim potrebama. Radimo sa malo, stare, fizički i moralno iskorišćene opreme. Za preživljavanje prerano rodjene bebe, neophodno je imati inkubatore, ventilatore, monitore za vitalne funkcije, kvalitetne materijale za jednokratnu upotrebu kako bi se sprečile mnoge komplikacije koje ova deca sa niskim imunitetom mogu učiniti.



Pitali smo Adrijanu Dan šta oseća neonatolog, koji, uprkos nedostacima u medicinskom sistemu, ima uspeha u svojoj profesiji: „S jedne strane, osećamo se srećnim kada možemo pomoći krhkom biću i porodici koja želi i toliko čeka dete. S druge strane, osećamo profesionalni ponos, jer znači da ono što radimo je važno. Na našim godišnjim sastancima, 17. novembra, kada je Medjunarodni dan prerano rodjenih beba, susrećemo bebe koje smo spasili, koja su dve godine, pet godina stara ili su čak učenici. Velika je radost znati da i ti si tome doprineo i to je poseban osećaj.



Ovo zadovoljstvo može imati samo lekar koji spašava život jedva rodjenog deteta. Ali, da bi ovi uspesi postajali sve češći, Rumuniji su potrebne neonatološke klinike. Te 2019. godine, organizacija “Spasite decu” nabaviće opremu za 49 porodilišta.

Symbolbild (KI-generiert)
Društvo Cреда, 06 мај 2026

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)

Sve više gradjana Rumunije suočava se sa poteškoćama u otplati rata, kredita ili drugih finansijskih obaveza, a postupak lične insolventnosti...

Dugovi, stanovanje i zaštita. Šta Nacionalna uprava za zaštitu potrošača menja za Rumune u teškoćama (06.05.2026)
Foto: Artyom Korshunov / unsplash.com
Društvo Cреда, 29 април 2026

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)

Evropska komisija je 2025. godine objavila listu od 47 strateških projekata uključenih u Akt o kritičnim sirovinama. Cilj ove inicijative je da...

Strateški evropski projekti u Rumuniji: ekonomske koristi ili ekološki rizik? (29.04.2026)
Carte electronică de identitate
Društvo Cреда, 22 април 2026

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)

Elektronska lična karta uvedena je i u Rumuniji, a njeno izdavanje počelo je u martu 2025. godine, najpre u okrugu Kluž. Zatim se, postepeno,...

Elektronska lična karta – od projekta do implementacije (22.04.2026)
Sursa foto: Federația Băncilor pentru Alimente din România - FBAR / Facebook
Društvo Cреда, 01 април 2026

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)

Svake godine Rumuni bace više od 3,4 miliona tona hrane, što je ekvivalent kamionu punom hrane svake minute. Istovremeno, više od 27%...

Bacanje hrane – ekonomski, ekološki i društveni efekti (01.04.2026)
Društvo Недеља, 22 март 2026

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)

Nedavno studija ,,Indeks blagostanja zaposlenih” (Employee Wellbeing Index), koju su sproveli RoCoach i Novel Research, pokazuje zanimljivu promenu...

Rezultati rada postali su glavna motivacija za Rumune 2025. godine (25.03.2026)
Društvo Cреда, 18 март 2026

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)

U periodu 2021–2024, u Rumuniji je zaključeno približno 340.000 novih individualnih ugovora o radu za državljane van Evropske unije....

Alternative za migrante koji se nalaze u ilegalnom boravku (18.03.2026)
Društvo Cреда, 11 март 2026

Psi nisu roba (11.03.2026)

U Rumuniji postoje javna i privatna skloništa za pse bez vlasnika. Privatna su, s jedne strane, u vlasništvu nevladinih organizacija koje se trude...

Psi nisu roba (11.03.2026)
Društvo Cреда, 04 март 2026

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

Skoro 80% dece u Rumunija surfuje internetom bez ikakvih ograničenja, prema rezultatima sociološkog istraživanja organizacije „Spasimo decu“....

Kako deca mogu biti zaštićena od štetnih efekata digitalnog okruženja? (04.03.2026)

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company