Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Gvozdena granica Rumunije.(11.01.2016)

80’ godina na zapadnoj granici Rumunije dogodile su se prave tragedije, ćija je istorija još dosta malo poznata. Rumunski građani koji su pokušali da nezakonito pređu granicu ka slobodnom svetu su ubijeni, mučeni ili zatvoreni. Neki su uspeli u tom poduhvatu i isprićali su Slobodnoj evropi njihove priće, kao i priće onih koji su pokušali i nisu uspeli da se spase iz komunističkog pakla. Samo iskustva onih koji su pokušali da isplivaju Dunav su nezaboravna sama po sebi. Prema knjizi Dojne Mageci i Johana Stajnera ,,Grobovi ćute” oko 16 hiljada rumuna je pokušalo da pređu zapadnu granicu Rumunije, a od tog broja 12 hiljada je uhapšeno. Kazna za one koji su spasili život je bila 6 meseci zatvora, a tačan broj poginulih je nepoznat. Danas postoje groblja sa nepoznatim licima na obe obale Dunava, ljudi koji su ubijeni samo zato što su želeli bolji život. Dan Danila rodio se u Sibiu i 1986 godine je pokušao da pređe Dunav zajedno sa jednim prijateljem uz pomoč gumenog čamca. U toku razgovora sa nama setio se psihološke obuke pre velikog iskušenja. Dan Danila:

Gvozdena granica Rumunije.(11.01.2016)
Gvozdena granica Rumunije.(11.01.2016)

, 09.01.2016, 19:03

80’ godina na zapadnoj granici Rumunije dogodile su se prave tragedije, ćija je istorija još dosta malo poznata. Rumunski građani koji su pokušali da nezakonito pređu granicu ka slobodnom svetu su ubijeni, mučeni ili zatvoreni. Neki su uspeli u tom poduhvatu i isprićali su Slobodnoj evropi njihove priće, kao i priće onih koji su pokušali i nisu uspeli da se spase iz komunističkog pakla. Samo iskustva onih koji su pokušali da isplivaju Dunav su nezaboravna sama po sebi. Prema knjizi Dojne Mageci i Johana Stajnera ,,Grobovi ćute” oko 16 hiljada rumuna je pokušalo da pređu zapadnu granicu Rumunije, a od tog broja 12 hiljada je uhapšeno. Kazna za one koji su spasili život je bila 6 meseci zatvora, a tačan broj poginulih je nepoznat. Danas postoje groblja sa nepoznatim licima na obe obale Dunava, ljudi koji su ubijeni samo zato što su želeli bolji život. Dan Danila rodio se u Sibiu i 1986 godine je pokušao da pređe Dunav zajedno sa jednim prijateljem uz pomoč gumenog čamca. U toku razgovora sa nama setio se psihološke obuke pre velikog iskušenja. Dan Danila:


,, Sama priprema prelaska, taj psiholško-mentalni deo trajao je godinama. Vodila se velika bitka u nama između straha, očaja i hrabrosti. Na kraj krajeva hrabrost je imala kao uzrok očaj u kojem smo bili, to nije bio spontani ćin. Na kraju fakulteta, bili smo mladi, ali ne i ludi. Analizirali smo mapu Rumunije, kupili smo mape, učili smo orijentaciju kompasom, kupili smo ribarska odela koje su imale imitaciju boja prirode. Iz odmarališta Banja Herkulane umesto da direktno krećemo ka Dunavu, kao što su ćinili oni koji su želeli da pređu reku, mi smo išli u suprotnom pravcu, ka unutrašnjosti zemlje da ne bi smo bili sumnjivi. Ušli smo u jednoj šumi i išli smo koristeći kompas i mapu, i na kraju uspeli smo. Posle 4 dana u kojima smo spavali u teškim uslovima u rupama pokrivajući se lišćem uspeli smo da vidimo Dunav. Te noći sišli smo kod reke, pustili čamac u vodu i počeli smo da očajno veslamo. Zbog očaja i straha da nas ne uhapse nismo uspeli da polazimo sa obale. Nismo imali koordinaciju pokreta, haotično smo veslali, vrtili smo se dosta vremena u krugu na samo metar od obale. “<
><
>


Oni koji su pokušavali begstvo u slobodnom svetu ćinili su to uglavnom leti. Da bi ih zaustavili rumunski graničari su koristili sva raspoloživa sredstva. Oni koji su imali resurse da pređu Dunav i nisu se udavili streljani su u glavu ili udavljeni su brzim čamcima koji su prešli preko njih. Oni koji su uhvaćeni na delu mučeni su na licu mesta, a neki su poginuli u toku mučenja tako da su sahranjeni na licu mesta. U toku saslušavanja korišćeni su za zastrašivanje i psi. Bilo je slučajeva u kojima begunci su streljani i ostavljeni na polju da bi služili kao primer drugima koji su to nameravali. Često se događalo da se jugoslovenske vlasti žale rumunskim kolegama jer su tela ubijenih blokirale pumpe na Đerdapu. Dan Danila i njegov prijatelj izabrali su godišnje doba koje nije najprikladnije za prelazak Dunava. Dan Danila:


,, Mi smo prešli negde krajem marta ili u aprilu. Opredelili smo se za to jer smo želeli da iznenadimo graničare. Leti je bilo toplije i za graničare je bilo lakše da patroliraju. Kada je bila zima i graničari su se sakrili na neko toplije mesto. U hladnoj sezoni begstva su bila retka, a većina su se dogodila leti kada je toplo. Neki su mogli da pređu Dunav plivajući ili preko kopnene granice u blizini Temišvara. Mi smo podelili granicu na kopnenu i rečnu, to je bio naš tajni govor. “<
><
>


Poteškoće su bile još veće ako se ima u vidu da i ako si se spasio rumunskih graničara, nije postojala nikakva garancija da jugoslovenski graničari te neće vratiti u Rumuniju. To je bio slučaj I sa našim gostom I njegovim drugarom. Ponovo Dan Danila:


,, Uspeli smo da pređemo I živeli smo nekoliko meseci u logoru u Beogradu I pošto moj drugar nije bio veliki ljubitelj Amerike želeli smo da ostanemo u Evropi. On je uspeo da me ubedi da pobegnemo iz logora. Ja sam slušao njega, I pri pokušaju da pređemo iz Jugoslavije u Austriju u slovenskim Alpima uhvatili su nas jugoslovenski graničari I vratili nas u Rumuniju. Znali smo da je Nikolaje Čaušesku dao opšte pomilovanje za sva krivična dela I zbog toga smo rizikovali u našem poduhvatu. Mi smo verovali da ako smo uhvaćeni primićemo batine, ali nečemo odležati u zatvoru. “<
><
>


Ako strogo gledamo na predviđanja zakona, svaki pokušaj nezakonitog prelaska granice se krivično kažnjava. Ipak, kada je zakon samo instrumenat u rukama totalitarnog I represivnog režima za kojeg kršenje zakona je smisao njegovog postojanja, u toj situaciji ne postoji nikakva krivica onih koji pokušavaju begstvo. Oni koji su to ćinili bili su sami u borbi sa zločinačkim režimom, a u slučaju Dana Danile I njegovog druga je dokazano kako se komunistički režim ponašao prema svojim građanima.


Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company