Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Hleb u komunizmu


Hleb u komunizmu
Hleb u komunizmu

, 14.11.2016, 15:56


Među najznaćnijim simbolima komunističke retorike broji se hleb. Komunistički režim se je obavezao da bude branioc onih koji su gladovali, dakle eksploatisanih i proglasio je svoje znanje da obezbedi svima potrebnu hranu. Ipak, racionalizacija hrane 80 godina i nezvanično i hleba pokazuje krizu političke vizije ove ideologije. Među glavnim parolama režima se broji ,, ni rad bez hleba, ni hleb bez rada”. Maksim Begjanu bio je predsednik Državnog komiteta planiranja i imao je razne funkcije u vladi. U jednom intervju od 2002 godine za Centar usmene istorije rumunske radiodifuzije, Begjanu se setio kako je Nikolaje Čaušesku došao do ideje smanjenja potrošnje hleba sredinom 70 godina:


,, Nikada ga nisam ćuo da ispriča nešto dobro i koje da traži da primenimo i kod nas. Uvek je video ono što je bilo najglupije. Na primer poslednji put kada sam bio kod njih tek su se vratili iz jedne posete Francuskoj. Ne sećam se više ko je bio predsednik, da li Pompidu ili Miteran. Šta mislite da je on zapazio? Na prijemu se delila samo jedna kiflica, ne 2-3 kifle kao kod nas, jer se služilo malo hrane. Bila je salatica, jedno pečenje, ne kao kod nas u Rumuniju. Od toga je došao do zaključka da kod nas je rasipništvo, da jedemo previše hleba, da seljaci hrane piletinu i svinje hlebom. Od toga je došao idejom da smanjimo potrošnju hleba za 20%. To je bilo pre nove godine. “<
><
>


Jako za Begjanua ideja nije bila dobra i niko od prisutnih na sednici nije ga podržavao, on je pokušao da ubedi Čaušeska da odustaje od ideje. Maksim Begjanu:


,,Bio sam u prehrambenoj industriji kada se to dogodilo, nisam više bio u izvršnom komitetu, dakle nisam više bio ministar. Bio sam državni sekretar, imao sam manju funkciju, jer su me optužili da sam gradio bazen i trošio novac. Nije mi tražena statistika da vidimo evoluciju potrošnje hleba. Pozvao je Anđela Mikuleskua, koji je bio potpredsednik vlade i ministar razvoja, Iliju Verdeca koji je bio vršilac dužnosti premijera umesto Maurera i Anu Murešan koja je bila u Ministarstvu trgovine. I rekao im je ,,od sutra smanjujemo potrošnju hleba za 20%”. Spremite mi dekret i ja ču ga potpisati. Niko nije ništa rekao, samo su klimali glavom tako da sam ja rekao ,, druže Čaušesku, želim da postavim neke probleme: potrošnja hleba je smanjena za 8-10% uporedno sa neznam kojom godinom, ali je povećana potrošnja specialiteta kao što su kifle. Ipak, ukupno je u smanjenju.” To nije istina, rekao je on, treba da smanjimo potrošnju hleba. Druže Čaušesku uzvratio sam, još nešto: hleb je jedini proizvod kod kojeg ne postoje redovi. Još više se naljutio i rekao: nemamo redove, a volimo da kažemo da imamo 3000 kalorija po stanovniku, a 1500 od toga od hleba. Dakle da nediramo hleb. Tada ako bi me neko od ostalih podržao on bi ustupio, ali ovako je rekao evo ti ovog samo je on pametan, a svi ostali su saglasni. “<
><
>


Građani su neprijatno iznenađeni odlukom. Maksim Begjanu:


,, Nije prošlo ni 2 nedelje i čuo sam o štrajku u Galacju, krenuli su ljudi iz kombinata da kupe hleb, jer kada izlaze iz smene nema više hleba. U Ploještju je napisano na vagonima hočemo hleb! Nemože rad bez hleba! Pozvao nas je Čaušesku 16 januara. Nije nas pozvao sve kao ranije, već samo mene i Anđela i naređuje: dajte hleba koliko treba! Treba da izvadimo iz državnih rezervi koliko pšenice je potrebno i da dajemo hleb koliko treba!. Otišli smo od njega kod Verdeca, tamo gde je pozvao i Anu Murešan. Naravno da za nedelju dana opet ja sam smenjen iz prehrambene industrije. Ja neverujem da se radi samo o tome. On je počeo da kvari proizvode to jest da smanji alkohol iz pića, šećer iz raznih proizvoda, ulje iz konzervi i to je vodilo kvarenju tih proizvoda. Ja nisam hteo da prihvatim tako nešto i to sam im rekao, a za nedelju dana došlo je i ovo sa hlebom. Smenio me je iz prehrambene industrije i poslao u Ministarstvu rada, jer tamo nemam veze sa ekonomijom. Želim da kažem da Čaušesku je odsvuda preuzeo sam ono što je loše. Kasnije je došao iz Koreje sa idejom da gradimo takozvane fabrike hrane. Kako rumune sa tradicijom u kulinarstvu od jaja, sarmi, pasulja i sve ostalo ti da ih teraš sve u menze?I to samo zbog toga što je tako video u Koreji. “<
><
.


Sem toga što je važni proizvod, hleb je ostao za obićnog čoveka do kraja režima simbol slobode dakle pravo svakoga da izabere kakvi život želi.


Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 30 март 2026

210 godine katoličkog obrazovanja u Bukureštu

Katoličko obrazovanje na rumunskom prostoru ima istoriju dugu nekoliko vekova. U Moldaviji je ušlo ranije, vezujući se za prisustvo katoličkih...

210 godine katoličkog obrazovanja u Bukureštu
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 23 март 2026

Rumunsko-turski odnosi u 20. veku

Nijedan drugi uticaj nije bio veći na rumunski prostor u poslednjem milenijumu od turskog uticaja. Od 1877. godine, nakon što je Rumunija stekla...

Rumunsko-turski odnosi u 20. veku
Stranice istorije
Stranice istorije Недеља, 15 март 2026

Porodica Čaušesku

U istoriji Rumunije postojale su porodice kojima se bukvalno duguje postojanje zemlje, kao što su Bratijanu, Kantakuzino, Golesku, Gika, Lahovari i...

Porodica Čaušesku
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 март 2026

Rimski Dunav i rumunski prostor

Dunav je evropska reka, a Rimsko carstvo ga je učinilo konceptom tvrde granice, odvajajući civilizaciju od varvarstva. Ali istovremeno, Carstvo je...

Rimski Dunav i rumunski prostor
Stranice istorije Понедељак, 02 март 2026

170 godina od oslobađanja Roma

Rumunsko društvo je 20. februara 1856. godine napravilo veliki korak ka modernizaciji oslobađanjem Roma iz ropstva. Jedno veoma osetljivo poglavlje...

170 godina od oslobađanja Roma
Stranice istorije Понедељак, 23 фебруар 2026

Sto pedeset godina od rođenja Konstantina Brankušija

Za rumunsku kulturu, 19. februar 2026. godine je veoma važan datum jer obeležava sto pedeset godina od rođenja Konstantina Brankušija, vajara...

Sto pedeset godina od rođenja Konstantina Brankušija
Stranice istorije Понедељак, 09 фебруар 2026

Hrišćansko zajedništvo i preživljavanje u zatvoru

Rumunska crkva ujedinjena sa Rimom ili Grkokatolička crkva nastala je krajem 17. i početkom 18. veka, tokom austrijskih akcija suprotstavljanja...

Hrišćansko zajedništvo i preživljavanje u zatvoru
Stranice istorije Понедељак, 02 фебруар 2026

Rumunija i narodnoslobodilačke borbe iz Trećeg sveta

Trendovi u međunarodnim odnosima nakon Drugog svetskog rata bili su odlučno usmereni ka dekolonizaciji i podsticanju bivših kolonija da steknu...

Rumunija i narodnoslobodilačke borbe iz Trećeg sveta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company