Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Masovni zločini protiv rumuna u Severnoj Bukovini(09.05.2016)


Masovni zločini protiv rumuna u Severnoj Bukovini(09.05.2016)
Masovni zločini protiv rumuna u Severnoj Bukovini(09.05.2016)

, 04.05.2016, 18:28


Okupacija Severne Bukovine od strane Sovjetskog saveza u leto 1940 godine znaćilo je deportaciju rumunskog življa i etničko čišćenje regiona. 1930 godine u Bukovini rumuni su predstvljali 44% življa, ukrajinci 29%, nemci, jevreji, poljaci i romi 26%. Sovjetske vlasti upotrebile su nasilna sredstva za proterivanje rumunskog življa sve do masovnih zločina. Rumunsko civlno stanovništvo koje je ostalo bez ikakve zaštite ili je trebalo da prihvati naređenje da krene na Sibiru bez mogućnosti vraćanja svojim domovima, ili da pobegne u Rumuniju. Oni su postvljeni ispred izbora koji je moga da znaći i kraj, i u slučaju nekih od njih tako je i bilo. Istoričar Pavel Moraru sa Univerziteta Lučjan Blaga u Sibiu smatra da sovjetska politika homogenizacije teritorije nije imala za cilj samo klasnu borbu koju je vodio sovjetski režim, već i uništenje etničke raznolikosti. Pavel Moraru:


,, Za razliku od drugih regiona Sovjetskog saveza, represija je imala za metu i etničke grupe. Represija nije zasnovana samo na klasni kriterijum, već i na etnički imajući u vidu da proterivanjem rumuna samo je doprinelo otuđivanju tih teritorija. Veliki deo deportovanih ili ubijenih od strane sovjetskih vlasti bili su rumuni. Istina je da su imali probeme i druge etničke zajednice, ali znatno manje. I jevreji su patili, naročito cionisti iz Černovca ili bogati jevreji. Uglavnom u redovima rumunskog življa deportovani su mladi, jer su oni potrebni za rad u preduzećima iz unutrašnjosti Sovjetskog saveza. “<
><
>


Bukovina je pokrajina koja u toku istorije nikada nije pripadala Rusiji ili Sovjetskom savezu. Bukovina je bila jezgro moldavske srednjovekovne države osnovane sredinom 14 veka od strane rumuna iz Maramureša. U toku vremena bila je predmet spora između Poljske i Moldavije. U 17 veku za kratko razdoblje Bukovina je ušla pod kontrolom Otomanskog carstva da bi 1775 godine ušla posd okupacijom Austrije. 1918 godine Bukovina se ujedinila sa Rumunskom kraljevinom. Istoričar Pavel Moraru odnosi se na ćinjenicu da žitelji regiona imali su iznenađenje da se suoče ne samo sa novim režimom, već i sa njegovim nasiljem. Pavel Moraru:


,,Režim koji je došao na severu Bukovine bio je sasvim stran. Žitelji Besarabije su poznavali prakse istočnog suseda jer je Besarabija bila u sastavu Ruskog carstva. Za bukovince radilo se o potpunom stranom režimu i radilo se o ukrajinizaciji i rusifikaciji življa i prelazak na sasvim novi sistem života. Te transformacije praćene su represijom. “<
><
>


Rumuni iz Bukovine koji nisu prihvatili da ostanu pod sovjetskom okupacijom ili da spadaju u redovima deportovanih na Sibiru pobegli su u Rumuniju. Sovjetski režim nije poštovao volju ljudi, naročito slobodu kretanja, a zatvaranje granice je bio znak u tom smeru. Na početku 1941 godine, NKVD je širio glasinu da režim dozvoljava civilnom življu prelazak granice sa Rumunijom. 1 aprila 1941 godine, grupa od oko 3 hiljade rumuna iz sela na obalama reke Siret krenulo je ka granici sa namerom da pređu u Rumuniji. Na 3 kilometara od granice, sovjetski graničari su tražili da se kolona zaustavi. Ljudi nisu slušali naređenje I otvorena je vatra I tim povodom pao je nepoznati broj civila. Preživeli su izbodeni bajonetom. Posle masakra, mrtvi I ranjenici muškarci , žene, deca su zajedno strpani u masovnim grobnicama. Oni uhapšeni su mućeni I streljani. Sovjetske arhive govore o 20 žrtava, ali nezavisne procene pokazuju da se radilo o broju od 200 do 2 hiljade ubijenih ljudi. “<
><
>


Istoričar Pavel Moraru smatra da masakri i deportacije nisu bile slučajne, već prava namera sovjetskih vlasti. Ponovo Pavel Moraru:


,, Sovjetske prakse imale su na osnovu brze sudske odluke. 9 jula 1940 godine odlučeno je formiranje vojnih sudova, jer se sve moralo rešiti brzo. Sledećeg dana posle 9 jula 1940 godine, Lavrenti Beria, narodni komesar za unutrašnje poslove i šef NKVD-a je tražio od vlade rast broja vojnika za pratnju. Trebalo je da vojni sudovi hapse što više ljudi da bi vojnici iz pratnje pazili uhapšene. Zašto se insistiralo na što veći broj uhapšenih ljudi? To jer prema statistikama, instauracija komunističkog režima u svakom delu zemlje je znaćilo ubistvo 10% življa. Ta statistitika potvrđena je i u slučaju Besarabije i severa Bukovine. Za jednu godinu ubijeno je i deportovanmo 12% življa ove dve pokrajine. Živalj je trebao biti lojalan vlastima, jer su se tako mogle pokrenuti vojne kampanje i da se dokaže budućim generacijama da teritorija nije nikada bila rumunska. Usledila je ekonomska pljačka teritorija. Odmah posle okupacije, tržište se suočilo sa velikim nestašcama. “<
><
>


Masovni zločini i deportacije od 1940-41 godine bile su samo početak, jer posle rata tragedija deportacije rumuna iz Bukovine i Besarabije se nastavila još snažnije.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company