Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Modernitet u rumunskom prostoru na početku 19 veka


Modernitet u rumunskom prostoru na početku 19 veka
Modernitet u rumunskom prostoru na početku 19 veka

, 20.01.2019, 16:19


Od početka 19 veka rumunski prostor je u procesu modernizacije. Modernitet je bio novi način pogleda na svet u kojem pojedinac ima prava i osnovne slobode koje nijedan autoritet nije mogao da mu krši. Javni prostor je bio pod vladavinom laicizma i zakona, protiv despotizma država ili Crkve. Francuski uticaj je taj koji pokreče nove moderne ideje, a vojno-politički nemiri doprineli su pojavi jedne nove epohe. U Rumunskim knježevinama koje su bile pod otomanskom kontrolom osečala se velike potreba za reformama. Političko-ekonomski otomanski model je bio bezuspešan i prepreka na putu novih trendova i težnji. Modernitet je pokretač nacionalnih pokreta, a u rumunskom prostoru susreli su se nacionalni pokreti rumuna i grka od 1821 godine. Francuska revolucija je bila odučujuća u pojavi nacionalnih pokreta, kao što istiće i istoričar Đorđeta Penelea Filiti:


,, Francuska revolucija je u velikoj meri pripremila ono što se dogodilo u sledeće dve decenije sa vrhuncem od 1821 godine. Treba da razlikujemo 1821 godine pojavu na rumunskom prostoru jednog nacionalnog pokreta pod rukovodstvo Tudora Vladimireskua i pomalo nepromišljenog pokušaja grka predvođeni Aleksandrom Ipsilantijem koji je radio za ruskog cara. Treba da govorim o ovom prostoru pod nazivom Rumunija, jer jedan grk Flipide je upotrebio prvi put 1816 godine pojam Rumunija za ovu zonu nastanjenu većinski rumunima. Ipsilanti je došao iz Rusije u rumunskim knježevinama, prvo u Moldaviji, zatim u Bukureštu u nadi da se podići jedan hrišćanski narod, i pošto je bio zaokružen njegovim grcima se nadao ruskoj intervenciji. Nije se to dogodilo, njegov pokret je bio bezuspešan, kao što je bio slučaj i sa pokretom Tudora Vladimireskua. Između njih dvojica stvari nisu išle dobro, i Tudor Vladimiresku je ubijen od strane ljudi Ipsilantea.”


Modernizacija rumunskog prostora je bila u duhu vremena i nju nije moglo sprećiti ništa, kao što nije bila ni plod nekog plana. Radi se u prvom redu o uticaju francuskog duha. Đorđeta Penelea Filiti:


,,Takvo duhovno stanje koje izaziva duboke promene, i pravi prekretnice u društvu nemogu nije lako vidljivo. Svet se informisao, svet je imao pristup zapadnoj robi, svet je govorio o modi i jelima. Dogode se i promene i što se tiće jezika kojeg koriste ljudi, tako da francuski se sve više koristi među rumunima preuzeći mesto grčkog jezika. Ni u slučaju grčkog, ni u slulčaju francuskog jezika neradilo se o nametnutom jeziku, radi se o jezicijma vremena, to su bili jezici kulture korišćeni tada. Istovremeno, ohrabrena je i upotreba rumunskog jezika. Nove ideje promovisane su od strane ovih agenata, bilo da se radi o ekonomskim, o trgovinskim ili o kulturnim agentima. Treba da istaknemo da nisu svi francuzi koji su došli u rumunskom prostoru bili revolucineri, jer se radilo i o velikom broju izbeglica. Francuska revolucija, jedna od najkrvavijih na svetu imala je za posledicu polazak velikog broja ljudi u izbeglištvo i u potražnji za poslom. Mnogi francuzi postali su sekretari, profesori, mali funkcioneri u raznim upravama i agencijama, ali najviše su traženi da bi bili privatni profesori u bogatim porodicama. Ovaj francuski duh se nameće, ali postoje i francuzi revolucineri, tako da je veliki broj ljudi napustilo Francusku i tražilo je utočište i u Bukureštu. “


Moderne ideje šire se više iz Francuske ka ostatku Evrope i zbog vojnih kampanja Napoleona koji je poremetio staro političko uređenje. One se šire u Engleskoj na zapadu i prelazeći nemačkim prostorom na istoku do Rusije i Otomanskog Carstva.


Đorđeta Penelea Filiti smatra da francuskom političkom širenju koji je promenio iz temelje Evropu doprinele su u rumunskom prostoru i nove generacije mladih koji su učili u Francuskoj. Ponovo Đorđeta Penelea Filiti:


,,Može se reči da je bilo u mislima nekih da stvore ovde u Bukureštu jedan takav centar koji da izaziva revoluciju, ali je to bilo teško da se ostvari. Napoleon naravno je imao određeni uticaj, ali veoma važan faktor su rumunski studenti koji su počeli da uče u inostranstvo. Ovi su radili sve da se obrate Napoleonu kojeg su smatrali spasiocem. 1813 godine na primer u Haleu su otišli na studije mnogobrojni rumuni ali i grci koji su se nastanili u rumunskom prostoru, među koje i cincari. Radi se o velikom broju lekara koji su učili u Haleu, Gjotingenu, u Beču a među njima brojio se Apostol Arsaki. On je imao povod kada je Napoleon bio u Haleu da održi govor ispred njega. Radi se o lepom govoru u kojem je rekao ,,Visoćanstvo, spasite hrišćane iz Otomanskog Carstva. Bilo je na desetine takvih poziva, prema Napoleonu, koji je bio dobar hrišćanin, ali je bio dominanatan, diktator i pratio je sopstvenu politiku. “


Rumunski modernitet sve više se širio u prve dve decenije 19 veka, ali do materializacije tih ideala, rumuni su trebali da se i dalje bore.












Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company