Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Pristupanje Rumunije Evropskoj uniji (24.01.2022)


U analizi prošlosti tako bliske sadašnjosti, istorija se takmiči sa percepcijama koje nisu uvek objektivne, posebno kada je reč o političkim percepcijama. Stoga je obavezan realan pogled na 15 godina koliko je prošlo od pristupanja Rumunije evropskom bloku kako bi se mogle uporediti prošle situacije sa sadašnjim, ali i uporediti alternativne situacije, poput scenarija shodno kojem Rumunija ne bi bila deo Evropske unije. Mihai Sebe iz Evropskog instituta u Bukureštu je stručnjak za evropska pitanja i zajedno smo nastojali da vidimo šta je značilo 15 godina zajedničke istorije, Rumunija-Evropska unija: Članstvo u Evropskoj uniji imalo je i ima pozitivan uticaj, pre svega na svakodnevni život građana, bilo da je reč o direktnom uticaju, imamo slučajeve projekata finansiranih iz evropskih fondova, ili o ostvarivanju prava na slobodno kretanje, na rad i život bilo gde u Evropskoj uniji. Postoje i indirektne prednosti zbog evropskog povezivanja, modernizacije rumunskog društva i privrede kao rezultat učešća u evropskim procesima. Takođe, koristi koje donosi članstvo u Evropskoj uniji su nematerijalne koristi, bilo da je reč o članstvu Rumunije u oblasti vladavine prava i demokratije, gde se poštuju osnovna prava i slobode, ili je reč o mogućnostima za lični razvoj i društveni razvoj bez premca u prošlom veku.

Pristupanje Rumunije Evropskoj uniji (24.01.2022)
Pristupanje Rumunije Evropskoj uniji (24.01.2022)

, 24.01.2022, 18:30

Bilo je 15 godina značajnog napretka, godine koje su pokazale da je evropski projekat izvodljiv. Evropska avantura zemalja Centralne i Istočne Evrope počela je posle 2001. U prvom talasu pristupanja 2004. primljeno je 10 država, Češka, Kipar, Estonija, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija, Mađarska. A 2007. još dve, Rumunija iDana 1. januara 2022. navršilo se 15 godina od kada je Rumunija postigla glavni politički cilj posle 1989. i može se govoriti o istorijskoj proceni. Bugarska.


U analizi prošlosti tako bliske sadašnjosti, istorija se takmiči sa percepcijama koje nisu uvek objektivne, posebno kada je reč o političkim percepcijama. Stoga je obavezan realan pogled na 15 godina koliko je prošlo od pristupanja Rumunije evropskom bloku kako bi se mogle uporediti prošle situacije sa sadašnjim, ali i uporediti alternativne situacije, poput scenarija shodno kojem Rumunija ne bi bila deo Evropske unije. Mihai Sebe iz Evropskog instituta u Bukureštu je stručnjak za evropska pitanja i zajedno smo nastojali da vidimo šta je značilo 15 godina zajedničke istorije, Rumunija-Evropska unija: Članstvo u Evropskoj uniji imalo je i ima pozitivan uticaj, pre svega na svakodnevni život građana, bilo da je reč o direktnom uticaju, imamo slučajeve projekata finansiranih iz evropskih fondova, ili o ostvarivanju prava na slobodno kretanje, na rad i život bilo gde u Evropskoj uniji. Postoje i indirektne prednosti zbog evropskog povezivanja, modernizacije rumunskog društva i privrede kao rezultat učešća u evropskim procesima. Takođe, koristi koje donosi članstvo u Evropskoj uniji su nematerijalne koristi, bilo da je reč o članstvu Rumunije u oblasti vladavine prava i demokratije, gde se poštuju osnovna prava i slobode, ili je reč o mogućnostima za lični razvoj i društveni razvoj bez premca u prošlom veku.


Ekonomija zanima sve nas, životni standard se tiče svakog od nas. Šta je Rumunija dobila sa ekonomske tačke gledišta u proteklih 15 godina koliko je prošlo od kada je članica unije? Mihai Sebe: 15 godina nakon ulaska u Evropsku uniju, glavnu konkretnu prednost, između mnogih drugih, daju evropski fondovi koji su ušli u Rumuniju. Ekonomske procene pokazuju da je u Rumuniji u poslednjih 15 godina ušlo preko 60 milijardi evra. Rumunija i dalje ima pozitivan bilans, u smislu da su dobijena evropska sredstva iznad novca kojim Rumunija doprinosi budžetu Evropske unije. Bruto domaći proizvod je takođe više nego udvostručen, skoro utrostručen u poslednjih 15 godina. U procesu smo implementacije sredstava koja će stići kroz Nacionlni plan za oporavak i reziijenciju (PNRR) za program reformi na nivou čitavog društva.


Pandemija koja u poslednje dve godine hara svetom ima i evropski pristup. Zajednički pristup je takođe povezan sa upravljanjem od strane svake države, a samim tim i Rumunije. Mihai Sebe: Postoje aspekti i prednosti koje nisu nužno vezane za ekonomski deo, već za solidarnost. Najsvežiji primer je aktuelna pandemija u kojoj je Rumunija imala direktnu korist od podrške Evropske unije, bilo da je reč o privilegovanom pristupu vakcinama, lekovima i medicinskoj opremi, ili je bila ključna država uključena u rešavanju pandemije na evropskom nivou. Nemojmo zaboraviti da je Rumunija poslala medicinske timove da podrže Italiju ili da je Rumunija postala, zbog ozbiljnosti koju je pokazala, prva država članica koja je domaćin strateške medicinske rezerve Evropske unije.


Šta je Rumunija dobila svojim prisustvom u najvažnijim evropskim institucijama na evropskom nivou? Mihai Sebe smatra da je dobila time što je imala da ponudi: Rumunija je pokazala ozbiljnost i kredibilitet na evropskom nivou u poslednjih 15 godina. Uspela je da da direktan doprinos kao država članica jačanju Evropske unije, bilo da je reč o aktivnom uključivanju u klimatske promene, digitalizaciji i otpornosti, ili o podršci koju je Evropska unija pokazala kao pružalac bezbednosti u regionu i šire. Ne smemo zaboraviti da je Rumunija uspela da prođe test evropske zrelosti, odnosno predsedavanje Savetom Evropske unije u periodu od 1. januara do 30. juna 2019. Bio je to veoma važan trenutak na evropskom nivou u kontekstu Bregzita i izbora za Evropski parlament., ali i iz perspektive budućnosti Evropske unije. Ne zaboravimo da je tokom rumunskog predsedavanja, 9. maja 2019. godine, usvojena deklaracija u kojoj se govorilo o duhu iz Sibinja, o uključivanju Rumunije u razvoj Evropske unije i konsolidaciji solidarnosti i evropskih vrednosti.


Istorija Rumunije ka članice Evropske unije več 15. godina je pozitivna, uprkos percepcijama koje bi govorile drugačije. To je istorija izbora, otvorenih projekata i usklađenosti.


Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 27 октобар 2025

Publikacije zabranjene u komunističkoj Rumuniji

Komunistički režim u Rumuniji je uspostavljen 6. marta 1945. godine uz podršku okupacionog Sovjetskog Saveza, a promene koje je počeo da sprovodi...

Publikacije zabranjene u komunističkoj Rumuniji
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 20 октобар 2025

Biblioteka Akademije Rumunije između 1948. i 1989.

Sa preko 14 miliona dela, Biblioteka Rumunske akademije čuva najvredniju kolekciju dokumenata u Rumuniji. Osnovana je 1867. godine, godinu dana...

Biblioteka Akademije Rumunije između 1948. i 1989.
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 13 октобар 2025

Rumuni sa Istarskog poluostrva

Ne žive svi Rumuni u Rumuniji, kao što ni drugi narodi ne žive u potpunosti u svojim zemljama. Danas, van granica Rumunije, Rumuni žive u...

Rumuni sa Istarskog poluostrva
Stranice istorije
Stranice istorije Недеља, 05 октобар 2025

Iz istorije rumunske žandarmerije

Rumunska država je počela da stvara svoje snage od sredine 19. veka. Jedna od njih bila je Žandarmerija, koja se pojavila u Kneževini Moldaviji...

Iz istorije rumunske žandarmerije
Stranice istorije Понедељак, 29 септембар 2025

Rehabilitacija Lukrecija Patraškanua

Dana 16. aprila 1954. godine, pravnik Lukreciju Petraškanu, istaknuti član Rumunske komunističke partije, pogubljen je streljanjem u zatvoru...

Rehabilitacija Lukrecija Patraškanua
Stranice istorije Понедељак, 22 септембар 2025

Komunistička partija Rumunije u ilegali

Rumunska komunistička partija je, od svog osnivanja, bila teroristička organizacija stavljena u službu Sovjetskog Saveza, terorističke države....

Komunistička partija Rumunije u ilegali
Stranice istorije Понедељак, 15 септембар 2025

Fabrika „23. Avgust“

Zakonom br. 119 od 11. juna 1948. godine, komunistička država je nacionalizovala industrijska, bankarska, osiguravajuća, rudarska i transportna...

Fabrika „23. Avgust“
Stranice istorije Понедељак, 08 септембар 2025

Rumunska tipografija za Levanta

Između 16. i 19. veka, rumunske kneževine bile su deo istočnog kulturnog sveta kojim je dominiralo Osmansko carstvo. Smeštene na periferiji...

Rumunska tipografija za Levanta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company