Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Režim Nikolaja Čaušeska i krvava revolucija(15.12.2014)

Među komunističkim zemljama Evrope u kojima su se dogodile promene 1989 godine, u Rumuniju to se dogodilo krvoprolićem. Obrazloženje je bilo da je režim Nikolaja Čaušeska bio najspremniji da pribegne nasilju protiv svog naroda ako stanje to zahteva. Prvi pokazatelj je bio brutalno ugušenje demonstracije radnika iz Brašova u novembru 1987 godine. Nažalost te pretpostavke su se potvrdile u decembru 1989 godine. Pitali smo istoričara Joana Skurtua, bivšeg direktora Instituta rumunske revolucije, ako se moglo izbeći krvoproliće u decembru 1989 godine imajući u vidu prirodu režima Čaušesku. Prvi elemenat je odnos prema marksističko-lenjinističkoj ideologiji. Joan Skurtu:

Režim Nikolaja Čaušeska i krvava revolucija(15.12.2014)
Režim Nikolaja Čaušeska i krvava revolucija(15.12.2014)

, 13.12.2014, 16:37


,, Teoretski moglo je da se izbegne. Ako je da sudimo šta je razlikovalo Nikolaja Čaušeska od ostalih lidera evropskih socialističkih država, možemo reći da je faktički bio jedini koji nije prihvatio ideje Gorbačova o glasnosti i perestrojki smatrajući da ovim formulama Gorbačov podriva socilaizam i na ovaj način doprinosi njegovog nestanku. Kao posledica toga, Čaušesku je postao posle 1987 godine jedan od najrigidnih političkih lidera u zoni srednje i jugo-istočne Evrope, bio je pristalica Marksa, Engelsa i Lenjina neprihvatajući da u međuvreemnu društva su napredovala i da su bila potrebna druga sredstva za gradnju kao što je on voleo da kaže socializma i komunizma. “<
><
>


Druga karakteristika režima Nikolaje Čaušeska o kojoj govori Joan Skurtu je opsesija prema potpunoj samostalnosti Rumunije. Joan Skurtu:


,, Drugi aspekat je taj da je bio jedini koji je tražio da zemlja isplati sve spoljne dugove tvrdeći da na ovaj način zemlja postaje potpuno samostalna, ne samo ekonomski, već o politički. To se odrazilo masovnim izvozom robe, počev od industrijskih proizvoda i sve do prehrambenih proizvoda, stvarajući na ovaj način veliku krizu prehrambenih proizvoda što je imalo za posledicu uvođenje kota i bonova za hranu što je odavno nestalo iz rumunskog društva. “<
><
>


Nikolaje Čaušesku, talac marksističkih ekonomskih ideja primenio je katastrofalnu politiku ćije su posledice najviše osetili građani. Joan Skurtu:


,, 3 elemenat je bio taj da razvijajući snažno petrohemijsku industriju koja troši mnogo energije, Čaušesku je odlučio da štedi na građanima, tako da je zatvorio izvore centralnog grejanja, struju i stavio je ljude u opasnim situacijama. Od toga je došlo opšte stanje nezadovoljstva koje je povečano nakon što je u aprilu 1989 godine saopštio da je Rumunija isplatila sve spoljne dugove. Tada Čaušesku je želeo da on pozajmi druge i da ima beneficije od kamata. Drugim rečima Rumunija je bila u gorem stanju od ostalih socialističkih država i to je donelo veliko nezadovoljstvo. To je uticalo na ćinjenicu da u decembru 1989 godine više miliona ljudi je izašlo na ulice tražeći svrgavanje s vlasti Nikolaja Čaušeska.<
><
>


Pitali smo Joana Skurtua zašto Rumunska Komunistička Partija nije imala svog reformatora sposobnog da smeni Čaušeska i da osigura mirnu promenu režima. Ponovo Joan Skurtu:


,, Čaušesku je dejstovao dosta mudro, i uspeo je da odstrani u relativno kratkom roku, negde oko 6-7 godina potencijalne suparnike na rukovodstvo partije i države. Promovisao je u zamenu ljude koji su mu bili odani, ali koji nisu imali samopoštovanje. Pročitao sam na primer memoare Dumitrua Popeskua, člana Ivršnog političkog komiteta iz Centralnog komiteta Rumunske Komunističke Partije koji beleži da na sednicama je govorio samo Nikolaje Čaušesku, svi su ostali čutali, da je on posle tih sednica imao glavobolje i da je morao ići pešice do četvrti Primaveri gde je stanovao da bi se oporavio. Naravno, uopšte nije postavio pitanje da njegovim položajem je imao i odgovornost prema građanima. Prema mom mišeljenju ako je Čaušesku stigao do tamo da sam govori, a ostali samo da beleže šta on prića, zasluga pripada i onima koji su prihvatili to ćinjenićno stanje i koji su se postavili u tom ponižavajućem položaju. Najvažniji trenutak je bio taj kada Čaušesku ljut zbog ćinjenice da nisu primenjene represivne mere protiv učestnika protesta u Temišvaru je rekao: ja nemogu da radim sa ovim Izvršnim političkim komitetom, izaberite drugog generalnog sekretara. Svi su tada skočili i rekli: ne ostavite nas, molimo Vas, mi smo vam odani, ostajemo uz Vas i samo Vas žellimo na čelu. Dakle ni u poslednjim trenutcima nijedan nije imao hrabrosti da kaže: upoznati smo sa vašom odlukom o ostavci, mi ćemo formirati kolektivno rukovodstvo i saopštićemo pobunjenom narodu da je Nikolaje Čaušesku podneo ostavku. Možda bi evolucije bile drugačije ne bi se došlo do krvoprolića koji je usledio. Oportunizam ovih ljudi je odigrao važnu ulogu u tim dramatićnim događajma. “<
><
>


Tiranski režim Nikolaja Čaušeska na kraju je stigao tamo gde mu je pravo mesto. Nažalost da bi se došlo do tog rezultata trebalo je da plate svojim životima 1204 rumuna.

RRI 960x540 alb 3
Stranice istorije понедељак, 13 мај 2024

Dečije radio-pozorište

Radio je obrazovanje i kulturalizaciju svih učinio prioritetnom misijom. Deca su izdašna publika, a emisije su za njih uvek bile u fokusu...

Dečije radio-pozorište
Institut za tehničku dokumentaciju Rumunije
Stranice istorije понедељак, 06 мај 2024

Institut za tehničku dokumentaciju Rumunije

Institucionalna istorija nije uvek fascinantna kao svakodnevna istorija, kao što je to život ličnosti, ili kao što je priča o otkriću koje je...

Institut za tehničku dokumentaciju Rumunije
Librai della vecchia Bucarest: Leon Alcalay
Stranice istorije понедељак, 29 април 2024

Iz istorije ženskog novinarstva u Rumuniji

Ženska emancipacija i feminizam javljaju se u drugoj polovini 19. veka, a borba za prava se vodi i preko štampe. Prava i slobode pojedinca,...

Iz istorije ženskog novinarstva u Rumuniji
Radio Romania International
Stranice istorije понедељак, 22 април 2024

Rumunski humor pre 1989

Diktatorski, autoritarni i neliberalni politički režimi ne odobravaju humor jer je on manifestacija lične slobode pojedinca, kreativnosti ljudskog...

Rumunski humor pre 1989
Stranice istorije понедељак, 15 април 2024

Kamile u Rumuniji

Istorija čovečanstva, zajednica i pojedinaca može se upoznati i preko životinja. Arheolozi koji otkopavaju za nas najiznenađujuće objekte,...

Kamile u Rumuniji
Stranice istorije понедељак, 08 април 2024

Koncentracioni logor iz Baragana

Oduvek slabo naseljeno područje, ali veoma plodno sa poljoprivredne tačke gledišta, Baragan je bilo mesto koje je komunistički režim izabrao da...

Koncentracioni logor iz Baragana
Stranice istorije понедељак, 25 март 2024

Komunizam i lingvistika

Komunistički režim je toliko intervenisao u živote ljudi da je pokušao da promeni ne samo njihova najdublja uverenja već i izraz misli, ideja,...

Komunizam i lingvistika
Stranice istorije понедељак, 18 март 2024

Ujedinjenje Komunističke Partije Rumunije sa Socijaldemokratskom strankom

Uspostavljanje komunističkog režima u Rumuniji, 6. marta 1945. godine, značilo je hegemoniju komunističke partije ne samo na političkoj sceni...

Ujedinjenje Komunističke Partije Rumunije sa Socijaldemokratskom strankom

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company