Slušajte ovde RRI!

Slušajte Radio Romania International uživo

Režim Nikolaja Čaušeska i krvava revolucija(15.12.2014)

Među komunističkim zemljama Evrope u kojima su se dogodile promene 1989 godine, u Rumuniju to se dogodilo krvoprolićem. Obrazloženje je bilo da je režim Nikolaja Čaušeska bio najspremniji da pribegne nasilju protiv svog naroda ako stanje to zahteva. Prvi pokazatelj je bio brutalno ugušenje demonstracije radnika iz Brašova u novembru 1987 godine. Nažalost te pretpostavke su se potvrdile u decembru 1989 godine. Pitali smo istoričara Joana Skurtua, bivšeg direktora Instituta rumunske revolucije, ako se moglo izbeći krvoproliće u decembru 1989 godine imajući u vidu prirodu režima Čaušesku. Prvi elemenat je odnos prema marksističko-lenjinističkoj ideologiji. Joan Skurtu:

Režim Nikolaja Čaušeska i krvava revolucija(15.12.2014)
Režim Nikolaja Čaušeska i krvava revolucija(15.12.2014)

, 13.12.2014, 16:37

Među komunističkim zemljama Evrope u kojima su se dogodile promene 1989 godine, u Rumuniju to se dogodilo krvoprolićem. Obrazloženje je bilo da je režim Nikolaja Čaušeska bio najspremniji da pribegne nasilju protiv svog naroda ako stanje to zahteva. Prvi pokazatelj je bio brutalno ugušenje demonstracije radnika iz Brašova u novembru 1987 godine. Nažalost te pretpostavke su se potvrdile u decembru 1989 godine. Pitali smo istoričara Joana Skurtua, bivšeg direktora Instituta rumunske revolucije, ako se moglo izbeći krvoproliće u decembru 1989 godine imajući u vidu prirodu režima Čaušesku. Prvi elemenat je odnos prema marksističko-lenjinističkoj ideologiji. Joan Skurtu:


,, Teoretski moglo je da se izbegne. Ako je da sudimo šta je razlikovalo Nikolaja Čaušeska od ostalih lidera evropskih socialističkih država, možemo reći da je faktički bio jedini koji nije prihvatio ideje Gorbačova o glasnosti i perestrojki smatrajući da ovim formulama Gorbačov podriva socilaizam i na ovaj način doprinosi njegovog nestanku. Kao posledica toga, Čaušesku je postao posle 1987 godine jedan od najrigidnih političkih lidera u zoni srednje i jugo-istočne Evrope, bio je pristalica Marksa, Engelsa i Lenjina neprihvatajući da u međuvreemnu društva su napredovala i da su bila potrebna druga sredstva za gradnju kao što je on voleo da kaže socializma i komunizma. “<
><
>


Druga karakteristika režima Nikolaje Čaušeska o kojoj govori Joan Skurtu je opsesija prema potpunoj samostalnosti Rumunije. Joan Skurtu:


,, Drugi aspekat je taj da je bio jedini koji je tražio da zemlja isplati sve spoljne dugove tvrdeći da na ovaj način zemlja postaje potpuno samostalna, ne samo ekonomski, već o politički. To se odrazilo masovnim izvozom robe, počev od industrijskih proizvoda i sve do prehrambenih proizvoda, stvarajući na ovaj način veliku krizu prehrambenih proizvoda što je imalo za posledicu uvođenje kota i bonova za hranu što je odavno nestalo iz rumunskog društva. “<
><
>


Nikolaje Čaušesku, talac marksističkih ekonomskih ideja primenio je katastrofalnu politiku ćije su posledice najviše osetili građani. Joan Skurtu:


,, 3 elemenat je bio taj da razvijajući snažno petrohemijsku industriju koja troši mnogo energije, Čaušesku je odlučio da štedi na građanima, tako da je zatvorio izvore centralnog grejanja, struju i stavio je ljude u opasnim situacijama. Od toga je došlo opšte stanje nezadovoljstva koje je povečano nakon što je u aprilu 1989 godine saopštio da je Rumunija isplatila sve spoljne dugove. Tada Čaušesku je želeo da on pozajmi druge i da ima beneficije od kamata. Drugim rečima Rumunija je bila u gorem stanju od ostalih socialističkih država i to je donelo veliko nezadovoljstvo. To je uticalo na ćinjenicu da u decembru 1989 godine više miliona ljudi je izašlo na ulice tražeći svrgavanje s vlasti Nikolaja Čaušeska.<
><
>


Pitali smo Joana Skurtua zašto Rumunska Komunistička Partija nije imala svog reformatora sposobnog da smeni Čaušeska i da osigura mirnu promenu režima. Ponovo Joan Skurtu:


,, Čaušesku je dejstovao dosta mudro, i uspeo je da odstrani u relativno kratkom roku, negde oko 6-7 godina potencijalne suparnike na rukovodstvo partije i države. Promovisao je u zamenu ljude koji su mu bili odani, ali koji nisu imali samopoštovanje. Pročitao sam na primer memoare Dumitrua Popeskua, člana Ivršnog političkog komiteta iz Centralnog komiteta Rumunske Komunističke Partije koji beleži da na sednicama je govorio samo Nikolaje Čaušesku, svi su ostali čutali, da je on posle tih sednica imao glavobolje i da je morao ići pešice do četvrti Primaveri gde je stanovao da bi se oporavio. Naravno, uopšte nije postavio pitanje da njegovim položajem je imao i odgovornost prema građanima. Prema mom mišeljenju ako je Čaušesku stigao do tamo da sam govori, a ostali samo da beleže šta on prića, zasluga pripada i onima koji su prihvatili to ćinjenićno stanje i koji su se postavili u tom ponižavajućem položaju. Najvažniji trenutak je bio taj kada Čaušesku ljut zbog ćinjenice da nisu primenjene represivne mere protiv učestnika protesta u Temišvaru je rekao: ja nemogu da radim sa ovim Izvršnim političkim komitetom, izaberite drugog generalnog sekretara. Svi su tada skočili i rekli: ne ostavite nas, molimo Vas, mi smo vam odani, ostajemo uz Vas i samo Vas žellimo na čelu. Dakle ni u poslednjim trenutcima nijedan nije imao hrabrosti da kaže: upoznati smo sa vašom odlukom o ostavci, mi ćemo formirati kolektivno rukovodstvo i saopštićemo pobunjenom narodu da je Nikolaje Čaušesku podneo ostavku. Možda bi evolucije bile drugačije ne bi se došlo do krvoprolića koji je usledio. Oportunizam ovih ljudi je odigrao važnu ulogu u tim dramatićnim događajma. “<
><
>


Tiranski režim Nikolaja Čaušeska na kraju je stigao tamo gde mu je pravo mesto. Nažalost da bi se došlo do tog rezultata trebalo je da plate svojim životima 1204 rumuna.

Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 16 новембар 2026

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama

Janku ili Joan Korvin iz Hunedoare, poznat među Srbima kao Sibinjanin Janko, bio je jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji Centralne i Istočne Evrop…

Sibinjanin Janko u zapadnim hronikama
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 09 новембар 2026

Marton Aron

Enciklopedija otpora protiv totalitarizma na svojim stranicama zapisuje i rimokatoličkog biskupa Martona Arona. Etnički Mađar iz okruga Hargita, rođen…

Marton Aron
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 02 новембар 2026

Kraljica Marija u Americi

Kraljica Marija od Rumunije, supruga kralja Ferdinanda I, bila je jedna od velikih ličnosti koje su stvorile današnju Rumuniju. Stvorila je Rumuniju s…

Kraljica Marija u Americi
Stranice istorije
Stranice istorije Понедељак, 26 октобар 2026

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke

Nacionalna seljačka stranka bila je jedna od važnih stranaka Rumunije, iz njenih redova je iznikla plejada vrhunskih političara. Pre svega se radilo o…

Stogodišnjica Hrišćansko-demokratske nacionalne seljačke stranke
Stranice istorije Понедељак, 19 октобар 2026

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji

Od 1878. godine, Rumunija ima muslimansku manjinu među svojim građanima, čiji se broj menjao tokom vremena, a to se dogodilo nakon što je Dobrudža pos…

Muslimansko stanovništvo u Kraljevini Rumuniji
Stranice istorije Понедељак, 12 октобар 2026

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu

Crno more je more kojim Rumunija izlazi u svet, more kojim rumunski brodovi i mornari stižu do bilo kog meridijana. Danas, a i u prošlosti, Crno more …

Antička shvatanja o Euksinskom Pontu
Stranice istorije Понедељак, 05 октобар 2026

Tatari i Turci na rumunskom prostoru

Istorija muslimanske zajednice u Rumuniji odnosi se pre svega na istoriju Tatara i Turaka koji žive u Dobrudži, teritoriji preko koje Rumunija ima pri…

Tatari i Turci na rumunskom prostoru
Stranice istorije Понедељак, 28 септембар 2026

Industrijski razvoj Bukurešta

Istorija industrijskog razvoja rumunske prestonice, koja je počela pre skoro 170 godina, prati korak sa industrijskim razvojem same Rumunije. Često za…

Industrijski razvoj Bukurešta

партнер

Muzeul Național al Țăranului Român Muzeul Național al Țăranului Român
Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS Liga Studentilor Romani din Strainatate - LSRS
Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online Modernism | The Leading Romanian Art Magazine Online
Institului European din România Institului European din România
Institutul Francez din România – Bucureşti Institutul Francez din România – Bucureşti
Muzeul Național de Artă al României Muzeul Național de Artă al României
Le petit Journal Le petit Journal
Radio Prague International Radio Prague International
Muzeul Național de Istorie a României Muzeul Național de Istorie a României
ARCUB ARCUB
Radio Canada International Radio Canada International
Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti” Muzeul Național al Satului „Dimitrie Gusti”
SWI swissinfo.ch SWI swissinfo.ch
UBB Radio ONLINE UBB Radio ONLINE
Strona główna - English Section - polskieradio.pl Strona główna - English Section - polskieradio.pl
creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti creart - Centrul de Creație Artă și Tradiție al Municipiului Bucuresti
italradio italradio
Institutul Confucius Institutul Confucius
BUCPRESS - știri din Cernăuți BUCPRESS - știri din Cernăuți

Članstvo

Euranet Plus Euranet Plus
AIB | the trade association for international broadcasters AIB | the trade association for international broadcasters
Digital Radio Mondiale Digital Radio Mondiale
News and current affairs from Germany and around the world News and current affairs from Germany and around the world
Comunità radiotelevisiva italofona Comunità radiotelevisiva italofona

Provajderi

RADIOCOM RADIOCOM
Zeno Media - The Everything Audio Company Zeno Media - The Everything Audio Company